GRAĐANI I GRAĐANKE U BOSNI I HERCEGOVINI SE SUOČAVAJU SA VELIKIM, ČESTO NEPREMOSTIVIM PREPREKAMA U SVOJIM NASTOJANJIMA DA KAO AKTIVISTI I AKTIVISTICE ŠTITE JAVNE INTERESE I DEMOKRATSKA PRAVA.
„SLAPP“ tužbe (skraćenica izvedena od engleskih riječi: Strategic Lawsuit against Public Participation ili „strateška tužba protiv javnog učešća“), se specifično usmjeravaju lično na aktiviste i aktivistice kako bi ih se zastrašilo i opteretilo sa (nerijetko nerealno visokim) troškovima odbrane a što bi za rezultat imalo da aktivisti odustanu od kritikovanja, protivljenja, učešća na građanskim inicijativama, iskazivanja kritičkih stavova ili mišljenja o nekoj temi odnosno da odustanu od bilo kakve javne rasprave ili debate o javnim interesima.
Slobodna misao, aktivizam i sloboda izražavanja su osnovni postulati u svim demokratskim i slobodnim društvima, a građani i građanke Bosne i Hercegovine se odnedavno nalaze pod novim, puno ozbiljnijim udarom na svoja zagarantovana prava i slobode.
Iako je kleveta u Bosni i Hercegovini dekriminalizirana još prije 20 godina, Skupština Republike Srpske usvojila je 20. jula,2023. izmjene Krivičnog zakona kojima se kriminalizira kleveta. Zakon, kojim je kleveta proglašena krivičnim djelom sa novčanim kaznama, usvojen je uprkos višemjesečnim upozorenjima novinara i aktivista da on predstavlja udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je presudio na plenarnoj sjednici 18. januara da kriminalizacija klevete nije protuustavna.
Sada svako ko se iz Republike Srpske „osjeti“ oklevetano može podnijeti krivičnu prijavu protiv aktivista, novinara, ili bilo koga – koji ne moraju biti sa područja Republike Srpske i u slučajevima kada nisu nastupile nikakve štetne posljedice. Građani i građanke će ubuduće morati dobro paziti hoće li javno kritizirati nekoga jer im u svim takvim slučajevima prijete tužbe.
Nikada nije bila evidentnija potreba za donošenjem Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista. Udruženje Aarhus u BiH već godinama zagovara donošenje ovog Zakona u Federaciji BiH kako bi se građani i građanke zaštitili i slobodno iznosili svoje stavove, te bili aktivisti i aktivistice u slučajevima kada primjete nepravilnosti u društvu.
Nadu da će Aarhus i partneri uspjeti u svojim nastojanjima za donošenje Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista daje i podrška javnih službenika i istaknutih poličara i političarki među kojima je i Mirjana Marinković – Lepić, predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine FBiH, koja je u svojoj novogodišnjoj čestitki upućenoj Aarhus centru izrazila i svoju podršku u procesu zagovaranja za i donošenju ovog Zakona.
