Centar za promociju civilnog društva (CPCD) Sarajevo organizuje modnu reviju pod nazivom „Moji EKO koraci“ koja će se održati u petak, 8. aprila, 2022. godine u Sarajevu u JU „Međunarodnom centaru za djecu i omladinu Novo Sarajevo“, sa početkom u 18:00 sati.

Ekološka osviještenost je na niskoj razini u BiH stoga su edukacije u ovom smjeru jako važne.

Modni dizajner Adnan Hajrulahović HAAD vodio je tri edukativne eko radionice za šezdeset učenika i učenica srednjih tekstilnih škola u Banja Luci, Žepču i Brčko Distriktu tokom dva mjeseca.

Cilj radionica, i na koncu modne revije je edukacija mladih o važnosti upcycling-a u modnoj industriji.

Tim povodom razgovarali smo sa Haadom o važnosti ovih radionica, tekstilnoj industriji danas, ekološkoj osviještenosti među dizajnerima te atmosferi pred održavanje modne revije.

Razgovarala: Naida Kurdija

Kao učesnik na projektu “Misli o prirodi!” realizirali ste tri eko radionice u gradovima Žepče, Brčko i Banja Luka. Koliko su ovakve praktične edukacije motiv učenicima/učenicama za buduće zvanje ?

Praktičan rad na nečemu što učenici i učenice mogu lako primjeniti je dakako veoma interesantan tim više što je vannastavna aktivnost i što dolazi u natjecateljskom duhu i timskom radu. Jedno je obrađivati materiju kroz nastavu ali sasvim drugo je kada usvajamo znanje u radu u praksi i kroz “igru” u radionici.

Vi ste prepoznat i poznat bh. brend, dizajner koji ima poseban estetski pristup izradi svojih kreacija. Koliko smatrate važnim svoj angažman unutar projekta “Misli o prirodi!” odnosno priliku da znanje prenesete učenicima i učenicama tekstilnih škola kroz ove eko radionice?

Svaka mogućnost druženja sa mladim kolegama za mene je značajna  i značajno je da imam povratnu energiju s njihove strane. Podučavajući mlade u suštini i mi učimo s njima.

Umjetnici/e mogu uticati na svijest, mijenjati društvene (pret)postavke svojim radom, ali koliko oni zaista tu moć svoje javne “riječi” koriste upitno je. Koliko su općenito bh. dizajneri ekološki osviješteni prema Vašem mišljenju? Koliko im je komercijalna moda ispred ekološki osviještene?

Pričati o bh dizajnerima i njihovim stavovima je van okvira. Umjetnici a pogotovu modni dizajneri imaju mogućnosti da ih ljudi brzo i lako čuju. Ali pričati o ekologiji i mnogim drugim temama je jako kompleksno jer svi mi živimo od mode i zavisimo od komercijalnog aspekta iste a da li komercijala ide pod ruku s ekologijom je pitanje na koje ni sam ne znam pravi odgovor. Lično se trudim misliti o prirodi i ekologiji, koliko u tome uspjevam ni sam ne znam.

Koliko je esencijalno promovirati svijest da “otpad nije smeće” te da se u većini slučajeva otpad može učiniti svrsishodnim i upotrebljivim ? Kako naučiti društvo da odijevni predmeti mogu biti ekonomični, zdravi i za nas i za okoliš? Kako da reciklirano učinimo IN odabirom?

Nije to jednostavan proces jer je u suprotnosti sa trendom, esencijom komercijalne mode. Ako imamo nešto što možemo sami uraditi i nositi a ne moramo nužno kupovati to onda nije dobro jer velikim svjetskim korporacijama koje i jesu ti veliki zagađivači smetamo i ne kupujemo ih.  Ali dizajneri mogu propagirati reciklažu, bar oni koji nisu u tom začaranom svijetu konzumerizma na direktan nacin. A svaki otpad se dalje može prerađivati i biti sirovina nečemu novom. Društvo, država teba brinuti da bude nosilac takvih kampanja i treba ulagati u svijest o prirodi. Bojim se da naše društvo i država nisu dosli do te razine. Mi se još uvijek bavimo nacionalizmom.

U Bosni i Hercegovini trenutno se reciklira samo 10 posto ambalažnog otpada u koji spadaju plastika, papir i ostali iskoristivi materijali, po dostupnim podacima nekih istraživanja kompanija koje se bave reciklažom sekundarnih sirovina. Da li smo svjesni štetnosti masovne proizvdnje odjeće, koliko negativan uticaj ima na okoliš ali i po zdravlje ljudi? Koliko je presudno da upravo ljudi iz mode, dizajneri, promoviraju reciklirani materijal kao zamjenu za fansy odjevne odabire ?

Na našu nesreću ili sreću, BiH nema pogone za proizvodnju tekstilnih materijala i pletiva, tako da svo zagađenje koje i pravimo u BiH odnosi se na zagađenje u preradi tekstilnih proizvoda koje i nije toliko veliko i na odbačenom tekstilu koji građani odbace. Najveći udio zagađenja tekstilne industrije ipak je u segmentu uzgoja pamuka, prerade pamuka, bojadisanju i doradi tkanina a u BiH gotovo da i nemamo ništa od navedenog. Nama ostaje da gradimo svijest o tome da se ne odbacuje tekstil u smeće nego da mu tražimo novu primjenu i pokušamo ga koristiti kao sirovinu.

Spremamo se za modnu reviju u Sarajevu koja će se održati ovih dana. Modne revije od recikliranih materijala su nažalost, često tek senzacija i spektakl ali ne i template ili praksa? Šta smatrate ključnom stavkom koja može uticati da se to promijeni i da percepcija o odjeći napravljenoj od reciklažnog materijala? 

Treba se ulagati u razvoj svjesti društva ali i u konkretne ideje i primjene istih. Ovako to je samo putokaz koji ukazuje kuda treba ići.

Moda je jedna od najzagađujućih industrija na svijetu. Proizvodnjom enormne količine odjeće svake godine, industrija brze mode također ispušta otpad i hemikalije u prirodu, zagađujući i dovodeći mnoge vrste na rub izumiranja. Smatrate li da postoji rješenje da budemo i moderni i (samo)održivi?

Kada bih znao budućnost samoodržive mode bez zagađenja vjerovatno bih već bio jako bogat ali teško je pomiriti konzumerizam i potrebu za što većom zaradom, ekologiju i održivost. Ali mi, potrošaći smo ti koji smo zadnji koji odlučujemo, ako budemo kupovali manje i pametnije na taj način usporavamo industriju i usmjeravamo je u pravcu u kom želimo da ista ide. Jer ako mi ne kupujemo, trgovci ne kupuju, industrija ne proizvodi. Licemjerno, ali jedino je krajnji potrošač u stanju kontrolisati sav proces.

Šta nas to očekuje na reviji u Sarajevu? Možete li otkriti neke detalje ?

Mnogo razigranih modela i ideja bh. mladih budućih tekstilnih radnika, mnogo energije i naravno jedan sasvim nov pristup tekstilu i modi. Recikliranje već nošene odjece njima je bio izazov u kome smo svi zajedno uživali. A siguran sam da će i javnost uživati u reviji i energiji koju im mladi bh imaju pružiti.

Ovo je jako važan događaj za učenike/ce koji su pravili modne kreacije od recikliranog materijala.Imate li svog favorita, obzirom da ste pratili kreiranje takmičarskih odijevnih predmeta učenika i učenica ili svi oni po Vašem mišljenju imaju istu šansu za nagradama? 

Nemam favorite, svi su oni jako kreativni i imaju tu divnu mladalačku energiju. Svi su se trudili i vrijedno radili. Svi su oni pobjednici. Najjači smo kad pobjedimo sami sebe a upravo to smo radili u toku naših radionica. A nagrada i njima a i meni je bilo upravo to druženje i rad koje i dalje traje. Radujem se reviji i pozivam i bh javnost da isprati ovu reviju i vidi kolike potencijale mladi bh imaju i na temu ekologije i reciklaže.

Podsjećamo, učenici/ice škola koji/e  pohađaju zanimanja tekstilstva, kožarstva i modnog dizajna, su uz mentorstvo dizajnera HAAD-a kreirali upcycled modne odjevne predmete koje će prikazati javnosti na modnoj reviji, a tri najbolje kreacije iz svake škole, bit će nagrađene.

Upcycling je poznat kao kreativna ponovna upotreba, proces transformacije nusproizvoda, otpadnih materijala, beskorisnih ili neželjenih proizvoda u nove materijale ili proizvode koji se smatraju kvalitetnijima, kao što su umjetnička vrijednost ili ekološka vrijednost.

Na modnoj reviji će biti predstavljeni radovi učenika i učenica tri škole a to su JU Politehnička škola iz Banja Luke, Srednja mještovita škola „Žepče“ iz Žepča i JU Tehnička škola Brčko Distrikt.

Recikliranje i upcycling su jako važni, a ovi učenici i učenice će nam pokazati kako svoju staru odjeću možete učiniti novom, zanimljivom i ponovo nosivom dok učestvujete u misiji očuvanja okoliša.