Piše: Mr.sc.Sabina Jukan, dipl.ing.tehn.
Svjetski dan šuma obilježava se svake godine 21. marta kako bi se skrenula pažnja na važnost očuvanja šuma i šumskih ekosistema. Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je 1971. godine na inicijativu Evropske poljoprivredne konfederacije. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosistema. Odlukom UN-a od 2012. svake godine 21. marta obilježava se Svjetski dan šuma. Ove godine Svjetski dan šuma se obilježava sa temom „Šume i biodiverzitet“.
Šume prekrivaju više od trećine kopna na Zemlji. To su biološki najraznolikiji ekosistemi na Zemlji i dom više od 80% vrsta kopnenih životinja, biljaka i gljiva. Prema podacima UN-a, godišnje nestaje 13 miliona hektara šuma u svijetu čime se za 12-20% povećava emisija stakleničkih plinova zbog čega se ubrzava nastanak klimatskih promjena.
Šume doprinose ravnoteži kisika, ugljen dioksida u zraku, štite riječna područja i izvorišta voda, te su biološki najraznovrsniji ekosistemi na kopnu. Globalno su ugrožene zbog nedovoljno kontroliranog upravljanja, požara, promjene režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, dr.
Šume skladište ugljik i tako doprinose ublažavanju utjecaja klimatskih promjena u i oko urbanih područja. Drveće utječe na poboljšanje lokalne klime, a time i na ekonomičniju potrošnju električne energije. U zelenim područjima gradova se za zagrijavanje koristi 20-50% manje energije, a ljeti za klimatizaciju i do 30% manje energije za razliku od urbanih dijelova bez zelenila. Strateškom sadnjom drveća u urbanim područjima zrak se može rashladiti i do 8 stepeni Celzija.
Stabla u gradovima su odlični filteri zraka, uklanjaju štetne zagađujuće materije u zraku i fine čestice. Također utječu na smanjenje buke i predstavljaju štit za kuće od buke sa obližnjih prometnica i iz industrijskih područja.
Šume doprinose filtriranju i regulaciji vode, štite vodozahvatna područja i sprječavaju poplave jer zadržavaju vodu u granama i u tlu.
Šume u gradovima i okolnim područjima doprinose razvoju turizma i tako utječu na stvaranje velikog broja radnih mesta i planova za uređenje gradova, izgradnju dinamične, energetske i prosperitetne zelene ekonomije. Urbani zeleni prostori, uključujući šume, potiču aktivan i zdrav način života, poboljšavaju mentalno zdravlje, sprečavaju bolesti i pružaju mjesto ljudima za druženje.
Bosna i Hercegovina je zemlja sa najvećim udjelom šume i najvećom raznolikošću šumskih vrsta na zapadnom Balkanu. Zbog svoje prirodne i raznolike strukture, kao i značajne prirodne regeneracije, one predstavljaju ključni resurs za dalji razvoj privrede i društva. Šume i šumska zemljišta u BiH prostiru se na površini od 3.231.500 ha šume i šumskog zemljišta, od čega je 1.652.400 ha visokih šuma i 1.252.200 ha šuma panjača. Ostali dio obuhvata šiblje, goleti i ostalo šumsko zemljište. Ovi podaci upućuju na činjenicu da je oko 63% teritorija BiH prekriveno šumom i šumskim zemljištem, sa vrijednostima koje su među najvišim u Evropi; od čega je oko 20% šuma u privatnom vlasništvu, odnosno 80% u državnom vlasništvu (vlasništvo i upravljanje šumskim resursima je u nadležnosti entiteta: Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, koja je upravljačke nadležnosti prenijela na kantonalne/županijske vlade, i Brčko distrikta BiH).
Šume se odlikuju velikom raznolikošću tipova, jer je i sama zemlja geografski odlično pozicionirana u smislu različitih klimatskih uticaja, od priobalnih mediteranskih šuma do planinskih šuma u centralnoj BiH i posjeduje preko stotinu vrsta drveća. Glavne vrste drveća su jela, smrča, bijeli i crni bor, bukva, različite vrste hrasta, a u manje značajnom broju zastupljene su vrste plemenitih lišćara, kao što su javor, brijest, jasen, te stabla voća (trešnja, jabuka, kruška).
Šume u planinskim dijelovima BiH odlikuju se relativnom očuvanošću šumskih ekosistema tj. njihovom prirodnošću, što predstavlja komparativnu prednost BiH. Zastupljene su i šumske sastojine prašumskog tipa, koje su izdvojene i zaštićene kao i kategorija zaštite prema IUCN kategorizaciji, među kojima je najveći i najraznovrsniji prašumski rezervat u Perućici.
Federacija BiH još uvijek bez Zakona o šumama
Na ovaj zakon FBiH čeka još od 2009. kada je odlukom Ustavnog suda FBiH tadašnji Zakon o šumama proglašen neustavnim. Vlada FBiH je nakon toga kao rješenje donijela Uredbu o šumama, koja je u decembru 2011. također presudom Ustavnog suda, stavljena van snage. U međuvremenu su svi kantoni, osim Hercegovačko-neretvanskog, donijeli kantonalne zakone o šumama.
Donošenjem novog Zakona o šumama uredila bi se oblast šumarstva na nivou FBiH što bi omogućilo zaštitu ovog prirodnog resursa, zaustavljanje bespravne sječe šume i bespravnog zauzimanja državnog šumskog zemljišta.
Vlada FBiH je još jula 2017. godine utvrdila Prijedlog zakona o šumama i uputila ga u parlamentarnu proceduru. U međuvremenu je 2019. godine Vlada FBiH na osnovu zaključka sa svoje sjednice uputila urgenciju prema Parlamentu FBiH da hitno uzme u razmatranje Prijedlog zakona o šumama, ali nažalost do danas nije ništa urađeno.
Nepostojanje Zakona o šumama na nivou FBiH dovodi do nesagledivih negativnih efekata ne samo u šumarstvu i drvnoj industriji nego ima negativan uticaj na ostale segmente društva kao što su: provođenje prostorno planskih akata na svim nivoima, nemogućnost realiziranja značajnih energetskih, komunikacijskih, vodoprivrednih i drugih projekata od državnog interesa, od interesa za FBiH, kantone i lokalnu samoupravu, zatim nemogućnost rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, odnosno rješavanje sudskih postupaka po pitanju vlasništva nad šumom koji su u toku, postupanje kantonalnih tužilaštava u primjeni Krivičnog zakona FBiH, rad Federalne i kantonalnih šumarskih inspekcija i drugo.
Zašto jedanaestu godinu FBiH nema Zakon o šumama, kome je to u interesu i zašto civilno društvo šuti po ovom pitanju ovoliko godina kada već vlasti ne žele poduzeti ništa radi svojih osobnih interesa ostaje nepoznato?
