Međunarodni Institut “Earthwatch” je 2019. godine proglasio pčele najvažnijim živim bićima na svijetu. Ova sićušna bića imaju suštinski uticaj u održavanju ekosistema i osiguravanju opstanka brojnih biljnih vrsta. Štaviše, njihov doprinos ljudskoj ishrani i globalnoj ekonomiji je neizmjerno važan.

Ukoliko vas interesuje kako to sve pčele utiču na našu planetu i pomažu joj u njenom opstanku, samim tim i našem, nastavite da čitate.

Doprinose zdravlju

Pčele imaju značajan uticaj na naše zdravlje i imunitet. Njihov proizvod, med, bogat je hranljivim sastojcima i antioksidansima koji pomažu u borbi protiv infekcija i bolesti, te je ključan u tome kako da ojačate imunitet.

Meditirajte u prirodi i obratite pažnju na zujanje ovih vrijednih malih stvorenja koja stvaraju veliki broj proizvoda koji nam koriste. Propolis, materijal koji pčele koriste za izgradnju svojih košnica, poznat je po svojim antibakterijskim i antivirusnim svojstvima, što ga čini korisnim dodatkom za jačanje imuniteta i liječenje raznih zdravstvenih problema.

Stoga, pčele ne samo što doprinose oprašivanju biljaka i poljoprivredi, već imaju i neprocjenjivu ulogu u očuvanju našeg zdravlja i imuniteta.

Zašto su pčele važne za ekosistem?

Pčele su najbitniji oprašivači u biljnom svijetu. Oprašivanje je vitalni proces za reprodukciju biljaka, a pčele su među najefikasnijim oprašivačima. Kada pčele sakupljaju nektar iz cvjetova, polen se zadržava na njihovim tijelima. Kada posjete sljedeći cvijet, polen se prenosi sa jednog cvijeta na drugi, omogućavajući oplodnju i formiranje sjemena.

Oko 250.000 biljaka zavisi od pčela, stoga je ovaj proces je ključan za održavanje biodiverziteta i očuvanje brojnih biljnih vrsta.

Pored toga, pčele su vitalne za opstanak mnogih divljih životinjskih vrsta koje se hrane plodovima i sjemenkama biljaka koje oprašuju. Dakle, njihov uticaj se proteže na cjelokupni lanac ishrane u ekosistemu. Bez pčela, mnoge biljne vrste bi bile ugrožene, što bi imalo ozbiljne posljedice po cjelokupni ekosistem.

Pomažu poljoprivredi

Uz važnost za prirodne ekosisteme, pčele imaju ogroman uticaj i na poljoprivredu. Procjenjuje se da pčele opraše više od 70% svjetskih usjeva. To uključuje voće, povrće, orašaste plodove i mnoge druge biljne kulture koje su od vitalnog značaja za ishranu ljudi i životinja.

Bez pčela, prinosi usjeva bi dramatično opali, što bi dovelo do nestašice hrane, a potom i do povećanja cijena. Osim toga, mnoge biljne kulture koje su osnova ljudske ishrane, poput jabuka, krušaka, badema i borovnica, zavise isključivo od oprašivanja pčela. Dakle, vrijednost pčela za poljoprivredu je neizmjerna.

Osim toga, pčele su ključne za rast značajne količine hrane koju životinje jedu. Dakle, bez pčela bi došlo do izumiranja nekih životinja, a zbog lanca ishrane ovo bi imalo velike posljedice i na nas i na prirodu.

Uzimajući u obzir ovu duboku povezanost između pčela, poljoprivrede i lanca ishrane, postaje jasno koliko je njihova uloga neizmjerno važna za održavanje stabilnosti ekosistema i obezbjeđivanje hrane za ljude i životinje širom svijeta.

Proizvođači najvećeg blaga

Pčele proizvode niz dragocjenih materijala koji imaju širok spektar primjena u ljudskoj ishrani, medicini i kozmetici.

Med

Med je sirup zlatne boje koji proizvode pčele sakupljajući cvjetni nektar. Sirovi med je bogat šećerom, antioksidansima, mineralima i vitaminima.

On se tradicionalno koristi kao prirodni zaslađivač i dodatak hrani, ali ima i antibakterijska i antiinflamatorna svojstva.

Studije su pokazale da redovna konzumacija meda može pomoći u jačanju imunološkog sistema, smanjenju zapaljenja i poboljšanju probave.

Pčelinji polen

Pčelinji polen je još jedan dragocjen proizvod pčela, a predstavlja cvjetni prah koji se nalazi u prašnicima cvijeta. Poznat je i kao izvor života, ili “životna prašina”, a za pola kilograma proizvoda je potrebno da radi 5.000 pčela.

Ovaj nutritivno bogat materijal sadrži proteine, vitamine, minerale, enzime i masne kiseline. Pčelinji polen se često koristi kao dodatak ishrani zbog svojih hranljivih svojstava i potencijalnih zdravstvenih benefita, uključujući poboljšanje energije, jačanje imuniteta i podršku zdravlju srca.

Pčelinji vosak

Pčelinji vosak pčele proizvode kako bi izgradile svoje košnice. On se sastoji od kompleksne mješavine voska, smola i propolisa, a luči se iz voštanih žlijezda pčela radilica.

Pčelinji vosak se često koristi u kozmetici kao sastojak u balzamima za usne, kremama za kožu i šminkama zbog svojih hidratantnih i zaštitnih svojstava. Također, koristi se u proizvodnji svijeća kao prirodna alternativa parafinu, a pri stavljanju na bolnu tačku on je otpušta sporo i dugotrajno.

Propolis

Propolis je ljepljiva smolasta supstanca koju pčele sakupljaju sa pupoljaka drveća i koriste kao materijal za izgradnju i zaptivanje pukotina u svojim košnicama. Ovaj pčelinji proizvod je poznat po svojim antibakterijskim, antivirusnim i antiinflamatornim svojstvima. 

Samo mali broj pčela radilica koje su stare 21 dan, odnosno kada počnu da lete, imaju mogućnost da proizvode propolis. Propolis se tradicionalno koristi u narodnoj medicini za liječenje različitih stanja, uključujući rane, infekcije i upale grla.

Matična mliječ

Matična mliječ je sekret alotrofnih žlijezda mladih pčela radilica koji služi za ishranu matice i matičnih larvi. Ova gusta, mliječno-bijela tečnost bogata je proteinima, vitaminima, mineralima i hormonima.

Matična mliječ se često koristi kao dodatak ishrani zbog svojih potencijalnih zdravstvenih benefita, uključujući poboljšanje imuniteta, povećanje energije i podršku opštem zdravlju.

Ugroženost

Nažalost, iako i sami zavisimo od njihovog rada i opstanka, mi i ugrožavamo njihov opstanak.

Broj pčela se tokom proteklih decenija znatno smanjuje, usljed gubitka staništa, vremenskih promjena i pretjerane upotrebe pesticida. Osim ovoga, smatra se i da zagađenost vazduha utiče na njihovu populaciju. 

Na osnovu nekih istraživanja, zagađivači vazduha reaguju sa molekulima mirisa koje ispuštaju biljke, a koji su pčelama neophodni kako bi pronašli hranu. Zbog toga, pčele postaju sporije i ne toliko efikasne kada je u pitanju oprašivanje.

Bez pčela, naš ekosistem bi se suočio sa ozbiljnim izazovima, stoga je od vitalnog značaja da preduzmemo sve moguće korake kako bismo zaštitili pčele i osigurali njihov opstanak u budućnosti.

Njihovo očuvanje je ne samo pitanje zaštite jedne vrste, već pitanje očuvanja cjelokupnog ekosistema i budućnosti naše planete.