Piše: mr. sc. Belma Nahić
Termin biološka raznolikost prvi put je upotrijebio Thomas Lovejoy 1980. godine i definisao ga kao „ukupnu raznolikost živih bića na planeti Zemlji“, dok se pojam biodiverzitet prvi put spominje 1986. godine u izvještaju za Američki forum koji je pripremio entomolog E. O. Wilson. Biodiverzitet obuhvata raznolikost oblika i pojava te funkcija živih organizama, kao i evolucionu prilagodbu organizama na promjene uvjeta životne sredine. Usljed kontinuirane borbe s pandemijom virusa korona i ove godine se Dan biodiverziteta obilježava online kampanjom.
Prema Global Biodiversity Assessiment biodiverzitet se može proučavati na tri nivoa:
Pored navedena tri nivoa, veoma bitan aspekt čini i kulturni diverzitet te humane interakcije na svim nivoima.
Procjenjuje se da na planeti Zemlji živi između pet do sto miliona vrsta, dok ih je do danas opisano tek oko dva miliona. Međutim, antropogeni uticaji svakodnevno doprinose smanjenju gustina populacija ili potpunom nestanku kako biljnih, tako i životinjskih vrsta. Ovaj problem prepoznat je još 1992. godine kada je prihvaćen dogovoreni tekst o Konvenciji o biodiverzitetu u Najrobiju (22.5.). U junu iste godine 168 država, među kojima je i Bosna u Hercegovina, usvojile su i potpisale Konvenciju u Rio de Ženeiru, u cilju sprječavanja nestanka biljnih i životinjskih vrsta te njihovih habitata.
Bosna i Hercegovina se odlikuje visokim stepenom biodiverziteta i endemizma. Prema dokumentu „Biodiverzitet i ekosistemski servisi BiH“, atributi biološke i pejzažne raznolikosti naše zemlje se ogledaju kroz „visok stepen genetičke, specijske i ekosistemske raznolikosti, visok stepen očuvanosti cjelina pejzažne raznolikosti od evropskog i globalnog značaja, značajan stepen promjena u odnosu na disribuciju i sastav klimatogenih ekosistema ali i izražen trend gubitka biološke i pejzažne raznolikosti koji je uslovljen širokim spektrom antropogenih faktora“.
Kada govorimo o statističkim podacima, u sklopu diverziteta flore (papratnjača,cmahovina i sjemenjača) do sada je evidentirano 5134 taksi. Bogatstvo gljiva se procjenjuje na 15.000 do 20.000 vrsta, a do sada su identificirane oko 552. Bosna i Hercegovina ima izrazito visok diverzitet različitih životinjskih skupina, ali nažalost, i pored uloženog truda i napora zoologa, još uvijek postoji problem sistematizacije, inventarizacije i objedinjavanja tih podataka.
Zbog toga ćemo spomenuti pojedine bolje istražene faunističke skupine. Fauna riba broji 119 ribljih vrsta. Diverzitet vodozemaca je predstavljen sa više od 20 vrsta, dok su gmizavci predstavljeni sa 38 vrsta. Diverzitet ptica je jedan od najbolje istraženih i do danas broji 349 zabilježenih vrsta, dok diverzitet sisara bilježi 85 vrsta. Kada govorimo o diverzitetu beskičmenjaka možemo navesti diverzitet vilinih konjica koji broji 64 vrste, vodenih cvjetova predstavljen s 58 vrsta i tulara sa čak 215 vrsta. Unatoč visokom biodiverzitetu, BiH odlikuju i mnogobrojni pritisci koji negativno djeluju na isti. Među njima se izdvajaju:
Glavni prospekt ovogodišnje kampanje za zaštitu biodiverziteta jeste da smo i mi dio rješenja. Načini na koji možemo doprinijeti očuvanju biodiverziteta, primarno BiH ali i globalno, jeste da ako aktivno i direktno vršimo bilo koji od gore navedenih pritisaka na biodiverzitet da to u potpunosti zaustavimo. Educirati se o pritiscima na biodiverzitet u BiH i shodno tome mijenjati svoje navike i djelovanje ako one doprinose njegovom ugrožavanju. Prijaviti nadležnim organima probleme koje primjećujemo u svojoj zajednici te aktivno učestvovati u njihovom rješavanju. Podržati i uključiti se u rad lokalnih, državnih i globalnih organizacija i samostalnih naučnika koje se bave zaštitom i očuvanjem biodiverziteta. A ako posjedujete istraživački duh i želite doprinijeti prikupljanju podataka o rasprostranjenju diverziteta u BiH, možete se priključiti Biologer platformi koja je „osmišljena kao digitalni sistem prikupljanja podataka o rasprostranjenosti vrsta. Ova platforma dostupna je svima i svi mogu da učestvuju u kreiranju baze rasprostranjenosti vrsta. Ideja je da svako ko ima telefon može da slika biljku ili životinju i da pošalje podatke u bazu, a ako ne zna o čemu se radi, urednici baze će odgonetnuti vrstu. Baza time dobija novi podatak, a autor fotografije će znati šta je slikao u prirodi.“
Reference:
Barudanović, S., Macanović, A. & Mašić, E. (2016). Biodiverzitet i ekosistemski servisi Bosne i Hercegovine.
https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20stanju%20okoli%C5%A1a%20u%20BiH.pdf
https://husovic.files.wordpress.com/2015/03/biodiverzitet-faune-u-bih.pdf
https://www.cbd.int/
http://www.biolog.ba/156-biologer-zajednica-od-sada-i-u-bosni-i-hercegovini.html?fbclid=IwAR0mxI42PbXkIvOx3KgL-h3pYOr98J8cVohEx14Vo250dsg7DyNU9JLJarE
Pozivamo sve vas koji/e biste željeli/e napraviti svoj PRVI mini eko vrt u kojem možete kombinirati povrće, voće, ljekovito/začinsko bilje i korisno cvijeće. Ako živite u Bosni i Hercegovini, imate balkon, pristup terasi/dvorištu ili malenoj okućnici, najosnovnija znanja u rukovanju smart telefonom ili računarom, imate Facebook profil i član/ica ste naše Facebook grupe “Ja sadim, a ti?” i želite učiti kako da njegujete uspješan vrt u skladu sa prirodom – onda ste vi naš pravi(a) kandidat(kinja)!
«Ja sadim, a ti?» je kampanja namijenjena punoljetnim osobama koje NEMAJU ozbiljnog iskustva u proizvodnji hrane i NEMAJU već organiziran jestivi vrt da, uz podršku, steknu praktične vještine efektnog uzgoja hrane na malim prostorima (uzgojne površine maksimalno 5 m2). Ukoliko već uzgajate hranu, molimo Vas da ne aplicirate i da dozvolite početnicima/cama da se pridruže svijetu vrtlarenja.
Podršku u sticanju vještina građani i građanke će dobijati od Eko HUBa Mostar kojim koordinira UG “Nešto Više”.
U skladu sa trenutnom zdravstvenom situacijom, sve edukacije, mentorisanje i savjetovanja će se obavljati online. Dakle, iz udobnosti svoga doma možete sticati nove vještine, istovremeno ih primjenjujući u svom novonastalom vrtu.
Pedeset (50) početnika/ca eko-vrtlara/ica će dobiti besplatan edukativni paket sa biljkama/sjemenima za početnike/ice, koji će biti isporučen na kućne adrese. Svaki trud i rad treba cijeniti, a za one koji se najviše potrude ćemo obezbijediti vrijedne nagrade. Dodatno, svi korisnici/ce kampanje “Ja sadim, a ti?” će naknadno dobiti individualizirane permakulturne planove, nakon usvojenih početnih znanja i aktivnog učešća.
Šta tražimo od vas? Da preuzmete obavezu poslušati snimljene edukacije u vremenu koje vama odgovara prije diskusija i pridružite se kratkim online diskusijama nove grupe na teme koje vas zanimaju, da nam se pridružite na Facebook grupi “Ja sadim, a ti?” gdje ćemo razmjenjivati sve informacije, da redovito komunicirate sa mentorom i šaljete nam fotografije i tražene detalje o prostoru za vrt, aktivno učestvujete u stvaranju svog individualnog plana vrta, te nas nakon sadnje radujete fotografijama napretka i zatražite potrebne savjete. Tražimo da marite – za svoje zdravlje i naš zajednički okoliš.
Od neorganiziranog prostora do uzgoja eko hrane, slijedeći individualne savjete i promišljanja, zaljubite se u mini vrtlarenje, ozelenite svoj životni prostor i uživajte u ukusnim, zdravim plodovima svoga rada.
Prijaviti se možete na link http://bit.ly/Prijava_2_JSATI , a poziv je otvoren do popunjavanja broja mjesta. Napomena: Za popunjavanje aplikacije, potrebno je da imate gmail account kako bi mogli da pošaljete potrebne slike i skicu. Ukoliko nemate gmail account, možete kreirati svoj vlastiti gmail account ili zamoliti nekoga da podijeli sa Vama svoj gmail account kako bi mogli da popunite prijavu.
Razmatraće se samo aplikacije u kojima je odgovoreno na svako pitanje, te u kojim su dostavljene sve tražene fotografije i skica sa detaljima.
Edukativni paket će sadržati materijale za sadnju do maksimalno 5 m2 sadnog prostora (balkon npr. može biti veći, sadnim prostorom se smatra onaj u posudama). Ukoliko na bilo koje od pitanja odgovorite sa “Ne” ili već imate solidno ili odlično znanje i iskustvo ili već imate organizirani jestivi vrt površine preko 5m2, smatraćete se kao aplikant/ica koji/a ne ispunjava uvjete za učešće.
„Misli o prirodi!“ trogodišnji je projekat kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.
By: Misli o Prirodi
Drugi krug javnih poziva Misli o prirodi! Grantovi za inicijative društvene odgovornosti kompanija Grantovi za medije Grantovi za zagovaračke mreže
Pitanja i odgovori općeg tipa
Pitanje 1. Da li u ponuđenim projektima mogu učestvovati sportski klubovi ili sindikalne organizacije?
Uvjet za aplikante je da ispunjavaju jedan od sljedećih kriterija:
Pitanje 2. Može li se prijaviti ugostiteljski obrt?
Ne.
Subjekti koji nisu kvalificirani za prijavu za dodjelu grantova:
Pitanje 3. Šta tačno podrazumijeva da partneri aktivno učestvuju u implementaciji projekta kada je finansijska potpora u pitanju?
Aktivno učešće partnera u implementaciji projekta podrazumijeva angažman resursa koje posjeduje partnerska organizacija za implementaciju određenih aktivnosti, shodno tome se njihovo učešće u projektu treba reflektirati i u budžetu.
Pitanje 4. Zanima me da li se mogu kao pojedinac prijaviti na vas poziv?
Ne.
Subjekti koji nisu kvalificirani za prijavu za dodjelu grantova:
Pitanje 5. Da li partner može da bude udruženje koje je registrovano 27.01.2020. godine?
Da
Pitanje 6. Da li bilans stanja i uspjeha šaljemo i od partnera?
Ne
Pitanje 7. Da li partner mora da bude jedan od medija ?
Nije neophodno da partner bude jedan od medija.
Pitanje 8. Da li u okviru projekta možemo planirati aktivnosti kao što su ankete, poribljavanje, sađenje šumskih sadnica, foto konkurs, odnosno da li je dozvoljeno dio sredstava iz budžeta usmjeriti u takve aktivnosti?
Da, samo uz napomenu da navedene aktivnosti ne mogu biti jedine aktivnosti koje se realiziraju u sklopu projekta te da aktivnosti moraju doprinositi ostvarenju ciljeva projekta koji direktno odgovaraju na ciljeve javnog poziva
Pitanje 9. U kojoj valuti se prikazuje budžet projekta?
Budžet projekta se prikazuje u konvertibilnim markama (KM).
Pitanje 10. Molim vas za informaciju na koga treba nasloviti Pismo podrške. Da li na organizaciju aplikanta ili na CPCD?
Pismo podrške se naslovljava na aplikanta, organizaciju koja namjerava aplicirati na javni poziv.
Pitanje 11. Ukoliko organizacija nema zaposlenih lica, ali ima svoje upisne članove, da li se isti mogu direktno angažovati na pozicijama voditelja projekta, administratora i sl. kroz ugovor o djelu? Troškovi bi bili prikazani kroz budžetsku stavku 1. Ljudski resursi, koji su ograničeni na 30% ukupnog iznosa budžeta.
CPCD nastoji ohrabriti organizacije civilnog društva da tokom realizacije projekta osobe koje su angažovane na projektu budu angažovane u skladu sa ugovorom o radu, a ne ugovorom o djelu. Članovi organizacije se mogu angažirati na pozicijama voditelja projekta, administratora i drugim pozicijama, u skladu sa zakonom.
Pitanje 12. Da li nam možete dati smjernice o pragovima na nabavku vanjskih usluga odnosno angažman stručnjaka za implementaciju specifičnih projektnih aktivnosti? Npr. ukoliko se angažuje vanjski stručnjak u vrijednosti usluga od cca 2.000 KM, koji način nabavke se provodi u konkretnom slučaju? Da li se mogu uputiti direktni pozivi na 3 adrese ili se nabavka treba objaviti na neki drugi način i koji?
U sklopu realizacije projekta Misli o prirodi! razvijene su smjernice o upravljanju grant sredstvima u kojima je detaljno naznačeno na koji način se vrši utrošak i pravdanje sredstava. U ovom momentu, najvažnije je da budžet kreirate na način da troškovi budu racionalni i u skladu sa aktivnostima koje namjeravate realizirati. Nakon što budu objavljeni rezultati javnog poziva, sve organizacije kojima budu odobrena sredstva će biti detaljno upoznati sa aspektima utroška i pravdanja sredstava. Ukoliko je iznos troška manji od 500,00 KM, u tom slučaju proces nabavke se vrši putem direktnog sporazuma. Za iznos troška koji je veći od 500,00 KM i manji od 5.000,00 KM vrši se proces konkurentskog zahtjeva gdje je neophodno nabaviti najmanje tri ponude. Za iznose veće od 5.000,00 KM vrši se proces otvorenog postupka.
Pitanje 13. Naša organizacija okuplja veliki broj formalnih i neformalnih grupa. Smatraju li se takve organizacije već i partnerima na projektu, ili je potrebno imati eksterne partnere?
Organizacije koje su dio organizacije koja namjerava aplicirati na ovaj javni poziv ne mogu biti partnerske organizacije u procesu apliciranja. Potrebno je imati eksterne partnere.
Pitanje 14. Da li je moguće da se neka organizacija po ovom pozivu pojavi kao partner, a ako je u prošlom javnom pozivu bila aplikant tj. nosioc projekta?
Da
Pitanje 15. U aplikacionoj formi, pitanje br.3 koje se odnosi na ”prethodna iskustva partnera”, da li se misli na eventualno prethodna iskustva u partnerstvu sa nekim organizacijama ili generalno na prethodna iskustva u radu navedenih partnera ? Ili nešto treće?
U navedenom pitanju, koje se odnosi na prethodna iskustva partnera, neophodno je navesti projekte u kojima je učestvovala partnerska organizacija, bilo da je riječ o projektu u kojem je organizacija bila aplikant ili partner na projektu.
Pitanje 16. U obaveznoj dokumentaciji navedeno je da moramo priložiti statut ustanove, međutim mi nemamo statut. Šta možemo priložiti umjesto statuta?
Statut je dio dokumentacije koju je neophodno dostaviti. Ukoliko ste registrovani u skladu sa važećim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini kao udruženje ili fondacija u tom slučaju je neophodno da imate statut.
Pitanje 17. Na šta se odnosi tačno narativni godišnji izvještaj?
Narativni godišnji izvještaj se odnosi na opis projektnih aktivnosti, rezultata, partnerstava i aktivnosti koje ste implementirali u 2019. godini.
Pitanje 18. Da li u dodatnoj dokumentaciji za “Bilans stanja i uspjeha za prethodnu fiskalnu godinu” šaljemo dokumente za 2019. godinu, jer završni izvještaji za 2020. godinu do roka predaje aplikacija neće biti pripremljeni?
U dodatnoj dokumentaciji za bilans stanja i uspjeha dostavljaju se dokumenti za 2019. godinu.
Pitanje 19. Da li se Narativni godišnji izvještaj odnosi na 2019. godinu?
Da, a ako imate završen narativni izvještaj za 2020. i njega možete priložiti.
Pitanje 20. Da li udruženje izviđača može aplicirati na javni poziv?
Uvjet za aplikante je da ispunjavaju jedan od sljedećih kriterija:
Pitanje 21. Da li po javnom pozivu možemo da apliciramo projekat čija bi suština bila valorizacija, zaštita i promocija određenog geografskog područja, ukoliko smo na prethodnom javnom pozivu imali za temu valorizaciju, zaštitu i promociju drugog geografskog područja?
Neće se uzimati u razmatranje aplikacije koje imaju značajno preklapanje sa već postojećim projektima.
Pitanja u vezi javnog poziva za medije
Pitanje 1. Da li web portali koji nisu registrovani kao NVO ili fondacija već kao SP ili d.o.o. i imaju registrovanu djelatnost “internetski portali”, mogu da učestvuju u ovom javnom pozivu i apliciraju sa projektom?
Mediji koji su registrirani kao d.o.o. ili samostalno preduzeće imaju pravo prijave na javni poziv.
Pitanje 2. Da li Javna ustanova odnosno javni medij ima pravo aplicirati na ovaj projekat u saradnji sa udruženjem?
Uvjet za aplikante je da ispunjavaju jedan od sljedećih kriterija:
Javna ustanova, odnosno javni medij, nema pravo apliciranja na ovaj javni poziv. Udruženje ne može aplicirati na javni poziv za medije ako nema vlastiti medij ili ako nije u saradnji sa medijem koji je privatni ili u vlasništvu drugog udruženja.
Pitanje 3. Da li se znanje i iskustvo osoba u našoj medijskoj kući očekuje u vezi sa poslom koji svakodnevno obavljaju (novinarski dio posla i proizvodnja i emitovanje radijskog programa) ili samo u vezi sa temom projekta, odnosno ekologijom?
Znanje i iskustvo osoba se odnosi na realizaciju projekta u cjelini uključujući i kompetencije potrebne za vođenje projekta.
Pitanje 4. Da li stavka „Indirektni troškovi“ u budžetu podrazumijeva troškove režije, komunikacija, kancelarijskog materijala, održavanja tekućeg računa i slično?
Da.
Pitanje 5. Da li stavka „Oprema“ u budžetu dozvoljava nabavku radijske opreme?
Da, pri čemu morate voditi računa o maksimalnom iznosu koji možete planirati za nabavku opreme.
Prihvatljivi troškovi:
Pitanje 6. Da li d.o.o. mora dostaviti narativni izvještaj za prethodnu godinu odnosno 2019., jer to nije zakonska obaveza?
Da, narativni izvještaj kojim se dokazuje iskustvo u datoj oblasti je obavezna dokumentacija za sve aplikante, i organizacije civilnog društva i d.o.o.
Pitanje 7. Da li aktivnosti Granta za medije mogu biti medijsko praćenje drugih komponenti projekta Misli o prirodi!?
Ne, projekat Misli o prirodi! ima zaseban medijski plan i plan promocije, a svaki pojedinačni projekat organizacija civilnog društva i kompanija će imati sopstvenu promociju. Aktivnosti trebaju biti usmjerene na društvenu promjenu.
Pitanje 8. Može li se poslovni portal može prijaviti za projekat Misli o prirodi!?
Da, poslovni portal se može prijaviti ako ispunjava opće uslove poziva.
Pitanje 9. Može li u projektu Misli o prirodi u liniji poziv za dodelu grantova za medije aplicirati preduzeće koje je registrovano kao SP, mali privrednik, a koje je bavi odnosima sa javnošću?
Uvjet za aplikante je da ispunjavaju jedan od sljedećih kriterija:
Pitanja u vezi javnog poziva za zagovaračke mreže
Pitanje 1. Da li već formirane mreže/koalicije, ili one koje su do sada imali samo jednu zajedničku aktivnost, dolaze u obzir da se kandiduju kroz ovaj poziv?
Da.
Na pitanja koja se odnose na pisanje projektnih prijedloga, razumijevanje osnovnih pojmova koji čine projektnu aplikaciju i provjeru relevantnosti projektnog problema za objavljeni javni poziv ne odgovaramo.