Kako će svijet izgledati 2070.? Ovo su scenariji, mnoge države mogle bi nestati

Klimatske promjene mogle bi stvoriti uvjete koji su gotovo nemogući za život za skoro 3 milijarde ljudi, piše Financial Times.

Naime, od 9 milijardi ljudi, koliko bi prema trenutnim projekcijama trebalo živjeti na Zemlji u 2070., čak 3 milijarde mogle bi biti izložene temperaturama kakve su danas u rangu onih koje vladaju u najtoplijim dijelovima Sahare, navodi se u istraživanju kineskih, američkih i europskih znanstvenika.

U prošloj godini samo 0.8 posto površine planeta imalo je srednju godišnju temperaturu od 29 Celzijevih stepeni ili više, a na tom teritoriju živjelo je samo 29 milijuna ljudi. Do spomenute 2070. godine u toj bi se situaciji moglo naći 19 posto planeta i 3 milijarde ljudi.

Međutim, brzo djelovanje te smanjenje emisija stakleničkih plinova moglo bi prepoloviti broj populacije izložene takvim vremenskim uvjetima.

“Dobra vijest je da se ti uticati mogu uvelike smanjiti ako čovječanstvo uspije obuzdati globalno zatopljenje”, rekao je koautor studije Tim Lenton, stručnjak za klimu sa Sveučilišta Exeter.

Izvješće naglašava kako većina ljudi živi u vrlo uskom rasponu srednje godišnje temperature od 11 do 15 Celzijevih stepeni.

Svaki stupanj je bitan

Znanstvenici su primijetili da su, unatoč svim inovacijama i migracijama, ljudi uglavnom živjeli u tim klimatskim uvjetima nekoliko hiljada godina.

“Ova izrazito stalna klimatska niša vjerojatno predstavlja temeljna ograničenja za ono što je ljudima potrebno da prežive i napreduju”, rekao je profesor Marten Scheffer sa Sveučilišta Wageningen, koji je koordinirao istraživanje sa svojim kineskim kolegom Chi Xuom sa Sveučilišta Nanjing.

Prema navodima znanstvenika, globalno zatopljenje rezultiralo je porastom temperature za 1.1 Celzijev stepeni od predindustrijskog doba.

Očekuje se da će doseći 1.5 stepeni u roku od 20 godina, čak i u najboljem slučaju značajnog smanjenja emisija stakleničkih plinova.

“Svaki stepen zagrijavanja iznad sadašnjih razina odgovara otprilike 1 milijardi ljudi koji su izvan normalnih klimatskih parametara”, rekao je Lenton.

 

Koji su scenariji?

Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC) postavio je tri različita scenarija i tri projekcije u svom izvješću o procjeni klimatskih promjena.

Kako bi vizualizirao koliko će Zemlja biti pogodna za život 2070. prema ovim scenarijima, Financial Times je spojio projekcije stanovništva sa svakim klimatskim modelom i primijenio ih na šest kontinenata.

Sjeverna Amerika

Prema najekstremnijem scenariju, južne države SAD-a postale bi mnogo toplije do 2070., posebno one koje graniče s Meksičkim zaljevom. Srednja Amerika bi snosila najveći teret povišenih temperatura, sa do 20 milijuna ljudi koji žive na srednjim godišnjim temperaturama od 29 Celzijevih stepeni.

Veliki dijelovi Kanade i Aljaske ispod arktičkog kruga doživjeli bi toplije uvjete do 2070. Ova područja su sada uglavnom nenaseljena i predviđa se da će takva i ostati bez uračunavanja migracija.

Južna Amerika

Velika područja Amazonske prašume u Brazilu, zajedno s okolnim zemljama Peruom, Kolumbijom i Venezuelom, do 2070. bila bi praktički nemoguća za život zbog ekstremne vrućine.

Oko 59 milijuna ljudi bilo bi pogođeno ovim uvjetima – ili oko 12 posto predviđene populacije na kontinentu po najekstremnijem scenariju.

Europa

Predviđa se da će Europa biti jedini kontinent koji će izbjeći srednje godišnje temperature iznad 29 Celzijevih stepeni.

Međutim, velika područja Skandinavije, istočne Rusije i zemalja koje graniče sa Sredozemljem i dalje bi mogla očekivati rast temperatura za čak 5 stepeni do 2070. prema najgorem scenariju.

Afrika

Predviđa se da će populacija Afrike doživjeti eksploziju stanovništva u svim zajedničkim scenarijima socioekonomskog puta, udvostručujući se s 1.2 milijarde na skoro 2.4 milijarde ljudi. Podsaharska država Nigerija će vjerojatno postati treća najmnogoljudnija zemlja na svijetu do sredine ovog stoljeća, nadmašivši SAD. Njegov najveći grad, Lagos, trebao bi biti najveći grad na svijetu po broju stanovnika 2075. sa 61.5 milijuna stanovnika na temelju srednjeg scenarija (SSP 2).

Oko 81 posto predviđene populacije Nigerije od oko 477 milijuna patilo bi od ovih ekstremnih temperatura. To bi moglo natjerati ogromne brojeve da migriraju, ali je vrlo teško predvidjeti razvoj situacije.

“Predviđanje stvarne veličine klimatskih migracija i dalje je izazov. Ljudi radije ne migriraju. Također, u dijelu svijeta postoji prostor za lokalnu prilagodbu u granicama, ali na globalnom jugu to će zahtijevati brzo poticanje ljudskog razvoja”, rekao je Scheffer.

Azija

Predviđa se da će azijska populacija narasti na više od 5 milijardi do 2070., a veliki broj zemalja iskusit će srednje godišnje temperature veće od 29 Celzijevih stepeni.

Najgore bi bila pogođena Indija, s populacijom koja bi mogla doseći 1.6 milijardi, od kojih bi više od polovice doživjelo ovu ekstremnu vrućinu.

Gotovo cijeli Ujedinjeni Arapski Emirati i Kambodža postali bi gotovo nemogući za život, uključujući i gusto naseljena područja južnog Vijetnama i istočnog Pakistana.

Oceanija

Ekstremna vrućina Oceanije bila bi ograničena na uglavnom nenaseljena područja Papue Nove Gvineje i sjeverne Australije, pri čemu bi većina stanovništva Australije ostala pretežno smještena uz južnu i istočnu obalu.

Dok je Scheffer povukao paralele u potrebi rješavanja klimatskih promjena s odgovorom na pandemiju bez presedana, istaknuo je da neće biti olakšanja nakon što se velika područja planeta zagriju na razine koje se jedva mogu preživjeti.

“Ne samo da bi to imalo razorne izravne učinke nego ostavlja ljude manje sposobnima da se nose s budućim krizama poput novih pandemija. Jedina stvar koja može spriječiti ovo je brzo smanjenje emisije ugljika”, rekao je.

Više od 100 svjetskih čelnika želi prestati krčiti šume do 2030.

Podsjetimo, svjetski lideri okupljeni su u Glasgowu na jednoj od možda i najvažnijih konferencija u povijesti.

Jedno od obećanja je da će se do kraja desetljeća zaustaviti i preokrenuti trendovi u krčenju šuma i degradaciji tla, što bi trebalo utjecati na štetne emisije plinova.

To će biti podržano i s 19 milijardi dolara javnih i privatnih sredstava.

Deklaracija o korištenju šuma i zemljišta pokrivat će šume ukupne površine veće od 13 milijuna četvornih milja, a zajedničku izjavu na konferenciji o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (COP26) između ostalih su podržali i Brazil, Indonezija i Demokratska Republika Kongo, na čijim teritorijima se nalaze velika prostranstva tropskih kišnih šuma.

 

Što je još dogovoreno?

Ulagači, koji ukupno upravljaju imovinom vrijednom oko 8700 milijardi dolara, također su se obvezali da će do 2025. prestati ulagati u aktivnosti povezane s krčenjem šuma, što se odnosi i na proizvodnju govedine, palminog ulja, soje i pulpe.

Pet zemalja, uključujući Britaniju i Sjedinjene Države, te skupina globalnih dobrotvornih organizacija, obvezali su se i osigurati 1.7 milijardi dolara za potporu autohtonom stanovništvu u očuvanju šuma i jačanju njihovih prava na zemljište.

Najvažniji cilj konferencije u Glasgowu je donijeti odluke kojima bi se rast temperature zadržao na maksimalno 1.5 stepeni u odnosu na predindustrijsko razdoblje, pri čemu znanstvenici kažu da će šume i takozvana “rješenja temeljena na prirodi” biti od vitalnog značaja za postizanje tog cilja.

Prema podacima projekta Biomass Carbon Monitor, šume su od 2011. svake godine uklonile oko 760 milijuna tona ugljika, kompenzirajući oko osam posto emisija ugljičnog dioksida iz fosilnih goriva i cementa.

 

*Izvor: index.hr

Budućnost hrane je u našim rukama

Piše: Adna Mrguda

Danas je Svjetski dan hrane, a više od 3 milijarde ljudi ne može sebi priuštiti zdravu hranu, što je više od 40% svjetske populacije.

Poljoprivredno-prehrambeni sistem je složen pojam koji se može činiti daleko od naše stvarnosti, ali znate li da naši životi ovise o njima? Svaki put kad jedemo, sudjelujete u tom sistemu. Hrana koju odaberemo i način na koji je proizvodimo, pripremamo, kuhamo i skladištimo čine nas sastavnim i aktivnim dijelom načina na koji funkcionira poljoprivredno-prehrambeni sistem.

Održivi poljoprivredno-prehrambeni sistem je onaj u kojem je raznolika dovoljna, hranjiva i sigurna hrana dostupna po pristupačnoj cijeni za sve, a nitko nije gladan niti pati od bilo kojeg oblika pothranjenosti. Police su opskrbljene na lokalnoj tržnici ili u trgovini s hranom, ali se troši manje hrane, a lanac opskrbe hranom otporniji je na šokove poput ekstremnih vremenskih uvjeta, skokova cijena ili pandemije, a sve to ograničava, a ne pogoršava degradaciju okoliša ili klimatske promjene . Zapravo, održivi poljoprivredno-prehrambeni sistemi osiguravaju sigurnost hrane i prehranu za sve, bez ugrožavanja ekonomske, društvene i ekološke osnove, za generacije koje dolaze. Dovode do bolje proizvodnje, bolje prehrane, boljeg okoliša i boljeg života za sve.

Bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolje okruženje i bolji život.

 

Zašto bismo trebali brinuti se?

Poljoprivredno-prehrambeni sistemi zapošljavaju milijardu ljudi širom svijeta, više nego bilo koji drugi gospodarski sektor. Štaviše, način na koji proizvodimo, konzumiramo i, nažalost, trošimo hranu, nanosi veliki danak našem planetu, stvarajući nepotreban pritisak na prirodne resurse, okoliš i klimu. Proizvodnja hrane prečesto degradira ili uništava prirodna staništa i doprinosi izumiranju vrsta. Takva neučinkovitost košta nas trilijune dolara, ali, što je najvažnije, današnji poljoprivredno-prehrambeni sistemi razotkrivaju duboke nejednakosti i nepravde u našem globalnom društvu. Tri milijarde ljudi ne može si priuštiti zdravu prehranu, dok se prekomjerna težina i pretilost i dalje povećavaju u cijelom svijetu.

Pandemija COVID-19 naglasila je da je potrebna hitna promjena rute. Poljoprivrednicima – koji se već bore s klimatskim promjenljivostima i ekstremima – dodatno je otežalo prodaju žetve, dok sve veće siromaštvo tjera sve veći broj stanovnika grada da koriste banke hrane, a milijuni ljudi zahtijevaju hitnu pomoć u hrani. Potrebni su nam održivi poljoprivredno-prehrambeni sistemi sposobni hraniti 10 milijardi ljudi do 2050. godine.

Kad se jestivi predmeti odbace, ne troši se samo hrana. Uzmite u obzir sve resurse potrebne za donošenje hrane s farme na vaš stol: vodu za navodnjavanje, zemljište za sadnju, gorivo za pogon žetvenih i transportnih vozila. Kad hrpa banana padne s kamiona ili vlasnici restorana napune svoje kante za smeće nepojedenim obrocima, svi ti resursi se u biti troše zajedno s hranom.

Šta sad?

Rješenja postoje. Vlade moraju preinačiti stare politike i usvojiti nove koje potiču održivu proizvodnju pristupačne hranjive hrane i promovišu sudjelovanje poljoprivrednika. Politike bi trebale promovisati ravnopravnost i učenje, potaknuti inovacije, povećati ruralne prihode, ponuditi “sigurnosne mreže” malim vlasnicima i izgraditi otpornost na klimu. Također moraju razmotriti višestruke veze između područja koja utječu na prehrambene sisteme, uključujući obrazovanje, zdravstvo, energetiku, socijalnu zaštitu, financije i drugo, te prilagoditi rješenja zajedno. I oni moraju biti podržani velikim povećanjem odgovornih ulaganja i snažnom podrškom za smanjenje negativnih utjecaja na okoliš i društvo u svim sektorima, osobito u privatnom sektoru, civilnom društvu, istraživačima i akademskim krugovima.

U EU se godišnje generira oko 88 miliona tona otpada hrane s povezanim troškovima koji se procjenjuju na 143 milijarde eura. Procjenjuje se da je 20% ukupne proizvedene hrane izgubljeno ili bačeno, 33 miliona ljudi ne može sebi priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan.

Na globalnoj razini, otprilike trećina sve hrane proizvedene za ljudsku prehranu je izgubljena ili bačena.

 

Pravilna prehrana smanjuje rizik od tjelesnih zdravstvenih problema poput bolesti srca i dijabetesa. Također pomaže u spavanju, razini energije i općem zdravlju.

Možda ste primijetili da vaše raspoloženje često utječe na vrste hrane koje odaberete, kao i na to koliko jedete. Neke namirnice mogu podići vaše raspoloženje, razinu energije i koncentraciju, dok druge mogu imati suprotan učinak.

Na primjer, konzumiranje puno svježeg voća, povrća, orašastih plodova i žitarica može smanjiti rizik od nekih stanja mentalnog zdravlja, poput depresije, dok konzumiranje hrane bogate šećerom i zasićenim mastima može povećati rizik.

Zdrava, uravnotežena prehrana igra važnu ulogu u vašem ukupnom zdravlju i dobrobiti.

Pravilna prehrana nudi jedan od najučinkovitijih i najjeftinijih načina za smanjenje rizika mnogih bolesti i s njima povezanih faktora rizika, uključujući pretilost. Istraživanje prehrane ključno je za povećanje našeg razumijevanja uzroka pretilosti i s njom povezanih popratnih bolesti te stoga obećava da će značajno utjecati na globalno zdravlje i privredu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3771157/

https://ec.europa.eu/food/safety/food-waste_hr

https://www.youtube.com/watch?v=635fS0kw1RY&ab_channel=FoodandAgricultureOrganizationoftheUnitedNations

https://www.headtohealth.gov.au/meaningful-life/physical-health/food

https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_SPM.pdf