Da li je nepravilna i nelegalna gradnja uzrok sve razornijih posljedica poplava u BiH?

Piše: mr. sc. Belma Nahić

Nelegalna gradnja je prisutna u gotovo svim državama svijeta, ali svoj procvat najčešće doživljava u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Naravno, ova pojava se širila poput požara na čitavom području Zapadnog Balkana. Prema određenim podacima samo u Hrvatskoj je prijavljeno za legalizaciju preko 800.000 takvih objekata. Za Bosnu i Hercegovinu nemamo jedinstvene, uvezane podatke na nivou države. Dodatni problem predstavlja činjenica da se u Federaciji BiH o pitanjima legalizacije nelegalno izgrađenih objekata odlučuje na kantonalnom nivou.

Dati problem je posebice izražen u glavnom gradu BiH Sarajevu. Prema podacima Zavoda za planiranje i razvoj Kantona Sarajeva postojala su dva velika vala bespravne gradnje objekata. Prvi val između 1960. i 1980., a drugi između 1996. i 2000. godine. U tom periodu je izgrađeno preko 50.000 ilegalnih objekata. S obzirom na to da ne postoji adekvatan pristup ovom problemu i ne nazire se njegovo rješenje, znamo da se nelegalna gradnja još uvijek odvija.

Bespravna gradnja je višedimenzijski problem. Osim ogromnog ekonomskog gubitka, mnogi od ovih objekata predstavljaju zdravstvenu i životnu opasnost za građane. Činjenica je da mnogi ovakvi objekti ne uzimaju u obzir urbanistističke i regulacione planove, te često dolazi do njihove gradnje na područjima klizišta, područjima podložnim poplavama i ekstremnim vremenskim nepogodama i slično.

Ono što je sigurno jeste da ovi objekti doprinose ili su uzrok sve većim posljedicama poplava kako u svijetu, tako i u BiH. Haotično urbano planiranje i ilegalna gradnja navode se kao glavni razlog devastirajućih poplava u 2017. godini u grčkoj Atini tokom kojih je zabilježeno i 20 smrtnih slučajeva.

U Indiji su se ove nezakonite gradnje umnožile na krhkim zemljištima kao što su nesagradive padine i brda, u poplavnim zonama ili zemljištima koja su zahvatila vodena tijela kao što su potoci, riječni nasipi, mangrove, solane, javni otvoreni prostori i zelene površine. Rijeke, jezera i ribnjaci su ili nestali ili su presušili u procesu pripreme za stambenu ili komercijalnu izgradnju. Postoje posljedice za porodice koje se nalaze na takvim zemljištima jer su im životi pod stalnom prijetnjom od poplava i klizišta. Sveukupno gledano, gradovi su ugroženi u pogledu ispuštanja vode u slučaju obilnih kiša i poplava. Budući da globalno zagrijavanje i klimatske promjene predstavljaju veliki izazov u indijskim gradovima, čemu svjedočimo u obliku sve češćih i ozbiljnijih urbanih poplava i porasta vrućine, bespravna gradnja samo pogoršava posljedice takvih događaja.

Ovo je najbolje ilustrovano u Mumbaiju. Veliki dijelovi vodnih tijela kao što su jezera i bare, obale rijeka i dijelovi mangrova, te prirodni odvodi su preuzeti ili za izgradnju zgrada ili za odlaganje otpada. Začepljeni propusti, nadošle rijeke, jako zamuljeni odvodi i nefunkcionalni sistem oborinskih voda zagušili su normalne gradske ispuste kišnice. To je rezultiralo gotovo godišnjom poplavom koja ostavlja grad u zastoju po nekoliko dana. To, međutim, važi za veliki broj indijskih gradova: mega gradovi, glavni gradovi država, metropolitanski gradovi i manji gradovi su pogođeni izuzetno jakim pljuskovima. Posljedice su te da ove jake kiše uvijek premaše kapacitet gradova i mjesta da odvode ovu vodu, što rezultira velikim poplavama. Patna u Biharu i Hyderabad u Telangani su dva grada koja posebno vrijedi spomenuti. Godine 2019. Patna je poplavljena kombinacijom obilnih kiša i zastarjelog sistema za odvodnju otpadnih i atmosferskih voda. U 2020. godini, dvadesetak ljudi u Hyderabadu poginulo je u poplavama koje su bile rezultat neselektivne gradnje vodenih tijela, jezera i odvoda.

Poplave koje su zahvatile područje Bosne i Hercegovine 2014. i 2021. godine su imale devastirajući socio-ekonomski i ekološki efekat. Kao područje koje prema svim klimatskim scenarijima treba očekivati sve češće i razornije poplave kao posljedice ekstremnih vremenskih nepogoda uzrokovanih klimatskim promjenama, nelegalna gradnja u vodozaštitnim, poplavnim i ekološki značajnim područjima može samo doprinijeti poplavama i njihovim devastirajućim efektima.

U novembru ove godine Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo započeo je antikorupcijsku kampanju na temu korupcije u oblasti gradnje i prostornog planiranja u Kantonu Sarajevo. Tim povodom izrađen je i poseban edukativno-informativni video materijal na navedenu temu, pod nazivom „Po čijoj mjeri?“. Cilj kampanje je ukazati i prenijeti javnosti sve nepravilnosti i koruptivne rizike, koje su uposlenici Ureda uočili i identificirali tokom postupanja po zaprimljenim prijavama korupcije u oblasti gradnje i prostornog planiranja, zaštite okoliša i prirodnih resursa, s posebnim akcentom na uticaj koje te nepravilnosti imaju na kvalitet života građana Kantona Sarajevo.

Reference:
https://www.anticorrupiks.com/obavijesti/35
https://edition.cnn.com/2021/09/03/us/new-york-city-flooding-illegal-basement-apartments/index.html
https://www.theguardian.com/world/2017/nov/21/illegal-building-played-central-role-in-floods-that-killed-20-in-athens
https://www.orfonline.org/research/the-enduring-problem-of-illegal-constructions-in-indias-cities/
https://www.legalizacija.ba/bespravna-gradnja-rak-rana-za-buduce-funkcionisanje-sarajeva/
https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2014/11/13/nelegalna-gradnja-opasni-fenomen-balkana
https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-sarajevu-za-60-godina-bespravno-izgradjeno-cak-50-000-objekata/201023144

Prikrivena prijetnja okolini: Opušci od cigareta 

Piše: mr. sc. Belma Nahić

Kada pričamo o zagađenju plastikom, najčešće razmišljamo o plastičnim kesama, čašama i flašama. Zbog toga je za mnoge ljude iznenađujući podatak da su najveće plastične zagađujuće materije opušci od cigareta. Statistički podaci pokazuju da se otpad od 4,5 triliona cigareta, od ukupno 6 triliona cigareta koliko se konzumira godišnje, odlaže nepravilno te završava u našoj okolini. Iako ljudi često smatraju da se cigaretni filter pravi od pamuka i papira, on se zapravo pravi od celuloznog acetata – plastičnog spoja koji može sadržavati i do stotinu različitih toksičnih hemikalija.  

Različite studije su dokazale prisustvo: 

• pesticida (u količini koja je potencijalno okolinski toksična s kapacitetom za bioakumulaciju u hranidbenim mrežama),  
• etilfenola (potencijalno letalni pojačivač okusa),  
• nikotina (toksičan za ljude i životinje), 
• raznoraznih metala poput arsena i olova, te 
• katrana i drugih kancerogenih supstanci.  

Razlog zbog ogromne količine opušaka u prirodi često potiče od pogrešnog razmišljanja konzumenata cigareta. U jednoj od studija, čak 74,1% ispitanika je priznalo da ne smatra opuške smećem i zagađujućom materijom, te da smatraju da su oni biorazgradivi. Činjenica je da je potrebno od 10 do 25 godina za početak razgradnje opuška, ali i tada dolazi samo do njihovog usitnjavanja na mikro i nanoplastične čestice. Međutim, prilikom bacanja opušaka, njihovi toksini se odmah ispuštaju u okoliš. Ispiranjem opušci i toksične hemikalije završavaju u našim vodotocima i morima, te produžuju svoj negativni utjecaj i na vodeni živi svijet.  

Vrlo često istraživači pronalaze opuške u stomačnom sadržaju nasukanih i mrtvih ptica, morskih kornjača, riba i delfina. Primijećeno je i da će ih ptice uključivati u svoja gnijezda, zbog čega dolazi do negativnog utjecaja na njihovo zdravlje. Istraživanjem iz 2011. godine je potvrđena akutna toksičnost različitih filtera s naznakom povećanja toksičnosti ako se duhan zadržava u filteru.  

Problem cigaretnih opušaka u Bosni i Hercegovini 

Posljednja istraživanja Zavoda za javno zdravstvo FBiH iz 2012. godine pokazala su da su čak 44% odrasle populacije u BiH stalni pušači. Iako nemamo podatke o ukupnom otpadu od cigareta u BiH, prema visokom broju pušača i općenito niskoj stopi razvijenosti svijesti o ekološkim problemima, možemo zaključiti da on predstavlja ogroman nesaniran problem za naš okoliš. DeFishGear studija je prilikom prikupljanja otpada na jadranskim plažama svrstala opuške od cigareta u top 20 obalnih i morskih polutanata. U BiH se monitoring vršio na dvije plaže gdje su prikupljena ukupno 673 komada smeća, pri čemu je 91,3% pripadalo skupini top 20 najčešćih zagađivača. Od toga su opušci sačinjavali čak 35,5 % ukupnog procenta, što nam dovoljno govori o obimu ovog problema. 

Postoji nekoliko potencijalnih rješenja od kojih se izdvajaju sljedeća:  

• postavljanje posebnih kanta za prikupljanje cigaretnih otpadaka 
• povećanje učestalosti reciklaže opušaka i njihova prenamjena za uklanjanje reaktivnih boja iz tekstilne industrije 
• stvaranje novčane beneficije za prikupljanje i odnošenje opušaka na reciklažu, te  
• pritisak na samu industriju za poboljšanje ekoloških i zdravstvenih standarda prilikom proizvodnje, upotrebe i uklanjanja ovog otpada.

Izvori:
https://www.earthday.org/tiny-but-deadly-cigarette-butts-are-the-most-commonly-polluted-plastic/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3088407/
https://www.archbronconeumol.org/en-cigarette-butts-the-collateral-effects-articulo-S1579212916300076
https://www.averda.com/rsa/news/environmental-impact-cigarette-butts
https://www.nationalgeographic.com/environment/article/cigarettes-story-of-plastic
https://mio-ecsde.org/wp-content/uploads/2017/02/Final-MLA-pages_final.pdf