Piše: Mr. sc. Sabina Jukan, dipl. ing. tehn.

Europska komisija je u decembru 2019. godine predstavila Europski zeleni plan, kojeg naziva strategijom za postizanje održive ekonomije Europske unije (EU) pretvaranjem klimatskih i okolišnih izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije. Prema ovom planu Europa bi do 2050. godine trebala postati prvi klimatski neutralan kontinent. Da bi se to postiglo potrebno je preispitati politike za opskrbu čistom energijom u cijeloj ekonomiji, industriji, proizvodnji i potrošnji, glavnoj infrastrukturi, transportu, hrani i poljoprivredi, građevinarstvu, oporezivanju i socijalnim davanjima. Za postizanje ovih ciljeva ključno je povećati značaj koji se pridaje zaštiti i obnovi prirodnih ekosistema, održivoj upotrebi resursa i boljem zdravlju ljudi. U ovom području transformacija je najpotrebnija i potencijalno najkorisnija za ekonomiju, društvo i prirodno okruženje EU. Uz to, EU bi trebala promovirati i ulagati u potrebne digitalne transformacije i alate, jer su oni ključni za omogućavanje promjena.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je sljedeće vezano za Europski zeleni plan/dogovor: “Upravo će ovaj zeleni aspekt biti prisutan u svim našim politikama, od transporta do oporezivanja, od hrane do poljoprivrede, od industrije do infrastrukture. Našim Zelenim dogovorom želimo ulagati u čistu energiju i proširiti trgovanje emisijama, ali također i potaknuti cirkularnu ekonomiju i sačuvati europsku biološku raznolikost. Cilj nam je da do 2050. godine postanemo prvi klimatski neutralan kontinent, usporimo globalno zagrijavanje i ublažimo njegove uticaje, što je zadaća za našu i buduće generacije, s tim da promjena mora započeti odmah, znajući da je možemo ostvariti.  Devet od deset europskih građana zahtijeva odlučno klimatsko djelovanje. Naša se djeca oslanjaju na nas. Europljani žele da njihova Unija djeluje na domaćem i bude predvodnica na globalnom terenu. Europski zeleni dogovor je odgovor Europe na zahtjeve naših ljudi. To je posao Europe, za Europu i doprinos boljem svijetu. Svaki Europljanin može biti dio promjene.”

Ambicije Europskog zelenog plana u pogledu okoliša neće se ostvariti samostalnim djelovanjem Europe. Uzroci klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti globalni su i ne mogu se smjestiti unutar nacionalnih granica. Europski zeleni plan sastavni je dio strategije Komisije za provedbu Programa Ujedinjenih naroda do 2030. godine i ciljeva održivog razvoja^[1] te drugih prioriteta najavljenih u političkim smjernicama predsjednice von der Leyen^[2].

U dokumentu Europskog zelenog plana predstavljena je sljedeća slika na kojoj su prikazani elementi ovog plana.

Europski zeleni plan sadržava okvirni plan s mjerama za unapređenje efikasnog iskorištavanja resursa prelaskom na čistu cirkularnu ekonomiju te za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja. U njemu se navode potrebna ulaganja i dostupni finansijski alati i objašnjava kako osigurati pravednu i uključivu tranziciju.

Europski zeleni plan obuhvata sve privredne sektore, a posebno transport, energetiku, poljoprivredu, održavanje i izgradnju zgrada te industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila i hemikalija.

Da bi se politička ambicija da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine ugradila u zakonodavstvo, Komisija je u martu 2020. godine predstavila prijedlog „europskog propisa o klimi”. U europskom propisu o klimi određuje se cilj za 2050. godinu te se utvrđuje smjer za sve politike EU, a javnim tijelima, preduzećima i građanima osigurava se predvidljivost. Komisija je organizirala i javne konsultacije o budućem europskom sporazumu o klimi kako bi javnost bila uključena u zajedničko oblikovanje tog instrumenta. Komisija europskim propisom o klimi predlaže pravno obavezujući cilj neto nulte stope emisija stakleničkih plinova do 2050. godine. Institucije EU i države članice imaju zajedničku obavezu poduzimanja potrebnih mjera na nivou EU i na nacionalnom nivou kako bi ostvarile taj cilj.

U propisu o klimi razmatra se i kako će se ostvariti cilj za 2050. godinu:

• Komisija će na temelju sveobuhvatne procjene uticaja predložiti novi cilj EU za 2030. godinu kad je riječ o smanjenju emisija stakleničkih plinova. Nakon dovršetka procjene uticaja donijet će se izmjene propisa o klimi.
• Komisija će do juna 2021. godine preispitati i prema potrebi predložiti reviziju svih relevantnih instrumenata politike kako bi se ostvarili ciljevi u vezi s dodatnim smanjenjem emisija za 2030. godinu.
• Komisija predlaže da se u razdoblju od 2030. do 2050. godine odredi smjer za cijelu EU u vezi sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova kako bi se mogao pratiti napredak u postizanju tog cilja te kako bi se javnim tijelima, preduzećima i građanima osigurala predvidljivost.
• Komisija će do septembra 2023. godine te potom svakih pet godina procijeniti usklađenost mjera EU i nacionalnih mjera s ciljem klimatske neutralnosti i smjerom za razdoblje od 2030. do 2050. godine.
• Komisija će imati ovlasti za davanje preporuka državama članicama čije djelovanje nije u skladu s ciljem klimatske neutralnosti, a države članice morat će propisno uzeti u obzir te preporuke ili obrazložiti zašto to nisu učinile. Komisija, također, može preispitati primjerenost plana odnosno smjera za razdoblje od 2030. do 2050. te mjera na nivou Unije.
• Države članice će, također, morati razviti i provesti strategije prilagodbe radi jačanja otpornosti i smanjivanja osjetljivosti na uticaje klimatskih promjena.

Komisija je prateći okvirni plan s mjerama u maju 2020. godine predstavila Strategiju o biološkoj raznolikosti do 2030. godine. Biološka raznolikost je ključna za dobrobit ljudi, a izložena je velikom pritisku zbog ljudskih aktivnosti. U ovoj se Strategiji navode ambicije EU za globalni okvir za biološku raznolikost poslije 2020. godine, koji treba biti donesen u oktobru 2020. godine na Konferenciji UN-a o biološkoj raznolikosti u Kunmingu u Kini. EU se obavezuje smanjiti gubitak biološke raznolikosti te štititi i obnavljati ekosisteme. EU želi poslužiti kao primjer u globalnim pregovorima o zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti i zaštiti ekosistema.

Svaki plan mjera, pa i ovaj, košta. Da bi se postigli zacrtani ciljevi Europskog zelenog plana bit će potrebno uložiti znatna sredstva. Za postizanje trenutnih ciljeva u području klime i energije do 2030. godine procjenjuje se da će biti potrebna dodatna godišnja ulaganja u iznosu od 260 milijardi eura. Za ta će ulaganja biti potrebna mobilizacija javnog i privatnog sektora i zato je Komisija u januaru 2020. godine predstavila Plan ulaganja za održivu Europu kojim će se mobilizirati javna ulaganja i pomoći u privlačenju privatnih sredstava putem finansijskih instrumenata EU, posebno programa InvestEU, pa bi ukupna ulaganja iznosila najmanje bilion eura.

Prema ovom ambicioznom okvirnom planu s mjerama se može vidjeti kako EU već uveliko mijenja propise i donosi važne odluka za održivu budućnost. Na ovaj način EU šalje signale ostalim zemljama, koje nisu članice EU, da će im pružiti podršku ukoliko budu imale ambicioznije ciljeve. Nadati se da će i BiH krenuti ovim putem.

[1]      https://sustainabledevelopment.un.org/post2015/transformingourworld

[2]      Vidjeti političke smjernice izabrane predsjednice Ursule von der Leyen: Političke smjernice za sljedeću Komisiju (2019.–2024.) – Ambicioznija unija: Moj plan za Europu