Piše: Amila Gadžo, MA hortikulture/pejsažne arhitekture
-
Da li ste znali da jedno odraslo lišćarsko drvo tokom ljetnog sunčanog dana povlači iz okoline do 9.400 litara ugljendioksida i oslobodi isto toliko kisika, i da ta količina pokriva dnevne potrebe za kisikom za oko 25 osoba?
-
Da li ste znali da je od 2013. godine Sarajevo je prema podacima SZO evropski grad sa najvećom koncentracijom smoga?
-
Da li ste znali da pokrivenost Kantona Sarajevo zelenim površinama iznosi 0,31% dok bi prema standardima SZO u urbanim sredinama minimum trebao iznositi 15%?
Sarajevo je grad koji je u zimskom periodu najčešće među prvih pet gradova po zagađenju zraka. Uzroci su različiti od ekološki neprihvatljivih vozila na ulicama, loženja uglja i plastičnog otpada do neplanske izgradnje. To su sve razlozi što je Sarajevo postalo životna sredina sa ekstremnim abiotičkim i biotičkim faktorima, odnosno popularno rečeno „urbana pustinja“.
Zelene površine koje značajno doprinose udobnijim klimatskim uslovima i prečišćavanju vazduha u Sarajevu su ispod svakog propisa. Pokrivenost Kantona Sarajevo zelenim površinama iznosi 0,31% dok bi prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije minimum u urbanim sredinama trebao iznositi 15%.
Jedno odraslo lišćarsko drvo tokom ljetnog sunčanog dana povlači iz okoline do 9.400 litara ugljendioksida i oslobodi toliko kisika. Ta količina pokriva dnevne potrebe za kisikom za oko 25 ljudi. Osim velike količine ugljendioksida u Sarajevu zrak je jako zagađen i sitnim česticama prašine (PMM2.5 i PMM10).
Prema izveštaju Svjetske banke iz 2019. godine procjenjuje se da u BiH od posljedica izloženosti ambijentalnom zagađenju zraka s PM2.5 svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi. Oko 16% ovog tereta bolesti povezanih sa zagađenjem otpada na Sarajevo i Banju Luku. Statistika kaže da oko 30% neplodnih parova ima neobjašnjivu neplodnost, a posljednje istraživanje objavljeno u časopisu Environment International da je uzrok povezan sa zagađenjem vazduha i uticajem PMM čestica na reproduktivne organe. Drveće može profiltrirati 80% prašine iz zraka, pri tome se zrak očisti i od štetnih tvari. Čišćem zraku doprinosi i zadržavanje prašine na lišću, koja se ispire kišama, na ovaj način jedno drvo može očistiti i do jedne tone prašine iz gradske sredine za period od deset godina.
Prirodi ne treba čovjek, ali čovjek treba prirodu, priroda odavno vrišti, a čovjek ne mari. Naučne činjenice kažu da ako nastavimo zanemarivati vrisak prirode mi ćemo biti ti koji ćemo vrištati i neutješno plakati.
Ovaj blog objavljen je u sklopu poziva za pisanje blogova “Priroda vrišti – ti je opiši!“. Svoje blogove možete slati na adresu info@mislioprirodi.ba.
