Ekološki kriminal u Bosni i Hercegovini predstavlja ozbiljan izazov s dugoročnim posljedicama
za okoliš, zdravlje ljudi i društvo u cjelini. Unatoč ozbiljnosti situacije, jasno je da nadležne
institucije u Bosni i Hercegovini nisu spremne adekvatno reagirati na istraživanje i suzbijanje
ovog oblika kriminala. U ovom članku detaljnije ćemo ispitati specifične detalje kriminala protiv
okoliša u Bosni i Hercegovini, identificirati izazove s kojima se društvo suočava i razmotriti
potrebne promjene u pristupu. Za detaljniji uvid u ovu temu, preporučujemo da pročitate analizu
“EKOLOŠKI KRIMINAL U BOSNI I HERCEGOVINI – VISOKO PROFITABILAN KRIMINAL SA
NISKIM RIZIKOM” u sklopu projekta: „Zajedno protiv okolišnog kriminala!“, autora Dr. Safeta
Mušića.
Stalni porast ekološkog kriminala u BiH postavlja pitanje nedostatka istraživanja i resursa
usmjerenih prema ovoj problematici. Nedostatak posebnih organizacijskih jedinica unutar
policijskih agencija, specijaliziranih za ekološki kriminal, ukazuje na potrebu za temeljitijom
reformom pristupa i prioriteta u nadležnim institucijama.
U globalnom kontekstu, ekološki kriminal ne poznaje granice. S obzirom na povezanost sa
transnacionalnim organiziranim kriminalom, ovaj oblik prijetnje postaje izazov ne samo za BiH
već i za međunarodnu zajednicu. Kroz razvoj međunarodne trgovine, ekonomskih i bankarskih
sistema, ekološki kriminal postaje još sofisticiraniji, zahtijevajući snažnu saradnju međunarodnih
agencija.
Građani, novinari i predstavnici nevladinih organizacija postaju ključni igrači u razotkrivanju i
suzbijanju ekološkog kriminala u BiH. Njihova aktivna uloga u javnom interesu i borbi za zaštitu
okoliša pokreće promjene i potiče odgovornost nadležnih institucija. Međutim, njihova sigurnost
često je ugrožena, a nedostatak podrške vlasti dodatno otežava njihovu borbu.
Socijalno-političke teškoće, posljedice ratnih razaranja, etnonacionalistička politika te korupcija
stvaraju plodno tlo za ekološki kriminal u BiH. Siromaštvo, nedostatak sredstava za normalan
život u mnogim porodicama te nedostatak povjerenja u državne institucije dodatno potiču ovaj
oblik nasilja. Borba protiv ove vrste kriminala — ekološkog, postaje stoga integralni dio šire
borbe protiv organiziranog kriminala u zemlji.
Unaprjeđenje borbe protiv eksploatacije okoliša u BiH zahtijeva temeljitu transformaciju
pristupa. Nadležne institucije moraju hitno redefinirati prioritete, osnažiti saradnju s
međunarodnim agencijama te poticati aktivno sudjelovanje građana, novinara i nevladinih
organizacija. Dodatno, nužno je unaprijediti pravni okvir, osigurati sigurnost aktivista te podići
svijest građana o važnosti zaštite okoliša. Tek tada će BiH moći učinkovito odgovoriti na izazove
ekološkog kriminala i osigurati održivu budućnost za svoje građane.
