Kompostiranje nije samo drevna metoda, već i ekološki prihvatljiv način pretvaranja organskih ostataka u plodni humus. Osim što smanjuje količinu otpada koji završava na deponijama, kompostiranje pruža i niz drugih prednosti za okoliš i zajednicu.

Humus, koji nastaje kao rezultat kompostiranja, vrijedan je resurs za poboljšanje tla. Bogat hranjivim tvarima, humus poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i potiče ventilaciju. Također, humus djeluje kao rezervoar hranljivih materija za biljke, obezbeđujući im neophodne hranljive materije za zdrav rast i razvoj.

Kompostiranje također smanjuje potrebu za hemijskim đubrivima, čime se smanjuje negativan uticaj agrohemikalija na životnu sredinu. Korištenje komposta umjesto umjetnih gnojiva može pomoći u smanjenju emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom i transportom hemijskih gnojiva. Proces kompostiranja može se integrirati u druge održive prakse kao što su permakultura i urbano vrtlarstvo. Korištenje domaćeg komposta kao prirodnog gnojiva za baštu osigurava stabilan protok lokalno uzgojene hrane.

Kako bi se maksimizirao potencijal komposta, važno je razumjeti različite metode kompostiranja i kako ih primijeniti u svojoj zajednici. Dok vruće kompostiranje proizvodi humus brže, hladno kompostiranje zahtijeva manje truda i održavanja. Za vruće kompostiranje, unutrašnja temperatura budućeg komposta treba da bude od 50 do 77°C stepeni. Koristeći ovu metodu, kompost možete dobiti već za 10 do 12 sedmica. Hladno kompostiranje je sporija metoda, a kompost ćete imati za otprilike 6 do 12 mjeseci. Međutim, to je metoda koja zahtijeva više vremena, a unutrašnja temperatura bi trebala biti oko 32°C stepena. Stoga, odabir odgovarajuće metode ovisi o resursima, vremenu i preferencijama. 

Materijali povoljni za kompostiranje su:

Suho lišće

Podrezana ili pokošena trava i biljke

Tanko drveće, grane

Sjeckani papir,, karton, novine…

Piljevina (ali samo od neobrađenog drveta)