Nekada zaboravljene i zapostavljene lokalne zajednice u općinama Maglaj, Žepče, Zavidovići i Usora pokrenule su istinsku ekološku revoluciju. Svakodnevno možemo čitati o predivnim aktivnostima i inicijativama koje nisu samo probudile ove općine već su uspjele pokrenuti i čitav Zeničko-Dobojski kanton da se aktivnije uključi i zalaže za zaštitu i očuvanje prirode.
Među glavnim “krivcima” za buđenje uspavanih lokalnih zajednica zasigurno su fantastični ljudi iz Eko HUB-a Maglaj, predvođeni organizacijom Udruženje Fojničana. Kako Davor kaže: “Sve što radimo je zapravo način da pokušamo promijeniti svijest kod ljudi. Počevši od malih lokalnih akcija do velikih zagovaračkih incijativa. Mi smo putem aktivnosti Eko hub-a ili projektima zagovaranja doista napravili značajan pomak. Nametnuli smo neke teme o kojima se nije razgovaralo ili se nije znalo.”
A da se zaista napravio značajan i evidentan pomak u svijesti građana/ki ovih lokalnih zajednica ali i zastupnika/ca koji predstavljaju njihove interese pokazuju rezultati dosadašnjih aktivnosti koje su organizacije u sklopu ovog Eko HUB-a sprovele ili inicirale. Pa tako Davor navodi primjer uspostavljanja organiziranog odvoza smeća u kojem su učestvovale sve četiri općine i zajedno surađivale i još uvijek surađuju kako bi riješile ovaj dugogodišnji okolišni problem. Nadaju se da će do kraja projektnih aktivnosti kompletne teritorije datih općina biti pokrivene organiziranim odvozom smeća. Aktivisti/ce, a i sami građani/ke su svjesni činjenice da je ova inicijativa temeljni preduvjet za rješavanje problema ilegalnih deponija, te da će u doglednoj budućnosti one postati prošlost.
Akcije prikupljanja otpada, pošumljavanje, uređenje parkova i zelenih površina, pokretanje inicijativa za zaštitu područja od izuzetnog značaja za prirodu, te istraživanje biodiverziteta uspjele su okupiti preko 400 volontera/ki i 30 organizacija civilnog, odnosno nevladinog sektora. Upravo raznolikost aktivnosti koje sprovodi Eko HUB Maglaj dovelo je do ekspanzije uticaja njihovog projekta na zaštitu prirode i zainteresovalo je posebice mlade ljude da iznesu svoje ideje kako bi aktivno doprinijeli rješenju lokalnih okolišnih problema. Tako su kroz tri kruga javnih poziva zaprimili preko stotinu prijava za male ekološke akcije, od kojih su veliki dio uspjeli finansijski, logistički i aktivistički podržati. Tu nam naš sagovornik ističe i kako je menadžment općine Žepče bio ponukan prethodnim aktivnostima, te su odlučili dodatno finansirati određeni broj aktivnosti.
U Eko HUB-u Maglaj smatraju da je najveća institucionalna i zakonodavna prepreka očuvanju okoliša Bosne i Hercegovine zapravo nedefiniranost i nedorečenost zakona koji bi trebali štititi prirodu, te činjenica da još uvijek nije osnovan Zavod za zaštitu prirode na nivou Federacije.
„Taj Zavod bi trebao raditi reviziju područja koja su zaštićena prije rata. Međutim kako nema tog Zavoda nema ni revizije, ali i nema institucije koja se bavi zaštitom prirode na federalnom nivou, a ni na kantonalnom nivou.“
