Piše: Anida Šabanović

Kada pitate Samira, Igdu, Sanju, Merima, i druge u Eko forumu Zenica, na koje rezultate su najviše ponosni u svom radu, pripremite se da slušate više sati ili da ispišete mnogo stranica. Pa su tako uspjeli nagovoriti investitora (njemačku banku KfW) da odustane od davanja kredita za izgradnju hidroelektrane Janjići na rijeci Bosni. Tom rezultatu prethodili su mjeseci saradnje s lokalnim stanovništvom, pisanje peticije Gradskom Vijeću, organizovanje protesta, brojni zahtjevi za pristup informacijama, saradnja sa drugim Eko hubovima, ekološkim organizacijama iz čitave BiH i inostranstva, organizovanje javne tribine, istupi u medijima, istraživanja biodiverziteta, ankete, objave na web i Facebook stranici Eko foruma.

Igda nas je odmah posjetila na ArcelorMittal Zenica i da je jedna od mjera iz okolinskih dozvola za pogone kompanije ArcelorMittal Zenica bilo provođenje mjerenja koncentracija kancerogenih polutanata u okolini koksare, te da taj pogon predstavlja najv

eću prijetnju po zdravlje stanovništva Zenice. Kompanija je uporno izbjegavala provesti ta mjerenja od 2009. godine, tražeći brojne izgovore i izbjegavajući postavljene obaveze. Kroz ovaj projekat oni su uspjeli ubijediti Federalno ministarstvo okoliša i turizma da izvrši pritisak na najvećeg zagađivača u njihovom gradu da se ta mjera provede. Mjerenja su izvršena u aprilu 2022. i sada čekaju rezultate, koji će poslužiti kao jedan od glavnih argumenata za nove investicije koje bi emisije iz koksare smanjile na prihvatljiv nivo.

Za sve što se radi, ne samo u Eko forumu, nego i u drugim organizacijama, potrebna je podrška mnogih. Pa tako, nakon što tri godine nisu imali nikakav kontakt s kantonalnim institucijama, samo jedna posjeta ambasadorice Švedske u Bosni i Hercegovini i njeno učešće na okruglom stolu otvorila im je vrata za saradnju i konačno su počeli ostvarivati ranije inicijative. Kanton je iskazao interes za proglašenje zaštićenih područja, formirani su radni timovi za praćenje akcionih planova i njihovi predstavnici sada učestvuju u radu tih tijela.

Kako je i Samir Lemeš naglasio, naša zemlja ima neprocjenjiva prirodna bogatstva: divne rijeke (koje građani i industrija tretiraju kao otpadne kanale), imamo šume koje nemilosrdno uništavamo, prirodne ljepote su zatrpane plastičnim kesama i flašama. I upravo zato je potrebno da učestvujemo svi zajedno u procesima i da mijenjamo svijest, prvo svoju, pa onda i onih oko nas, da se uključimo u aktivnosti u našim lokalnim zajednicama. Tako su i u Eko forumu, u jesen 2021. organizovali akcije sadnje drveća na nekoliko lokacija u gradu. Ponosni su što su sve sadnice preživjele zimu i na proljeće su olistale. Ovom akcijom povezali su građane i građanke svih uzrasta, od školske djece do penzionera i penzionerki.

Iako u Eko forumu smatraju da se svijest najbrže mijenja kaznenom politikom, te da bi se uvođenjem strožijih kazni i efikasnijim radom inspekcije svijest promijenila preko noći, naglasili su da se ovakva politika ne primjenjuje samo iz političkih razloga: vlast ne želi da se zamjeri svom biračkom tijelu. Takvim stavom organa vlasti šalje se pogrešna poruka građanima i građankama da mogu raditi šta god hoće: mogu bacati smeće na svakom koraku, mogu bespravno sjeći šumu, mogu devastirati rijeke, mogu ložiti otpad, a industrija može da plati simbolično male kazne za zagađenje umjesto da investira milione u filtere i druge mjere za zaštitu okoliša. Kroz brojne kontakte s institucijama stekli su utisak da se državni službenici trude da dokažu kako su oni sve uradili što je do njih, ali da je problem uvijek u nekoj drugoj instituciji. Upravo zato su pokušavali na okrugle stolove, tribine, sastanke dovesti sve relevantne aktere, institucije kojih se određena tema tiče. Međutim, često se dešavalo da, ukoliko, na sastanku nema inspekcije – oni su krivi za sve. Ako ne dođe kantonalni ministar – ide priča “sve bi bilo u redu, ali Kanton ništa ne radi”. Ako nema gradske uprave – “grad ama baš ništa ne radi da zaštiti okoliš“. Naglašavaju, da im najviše smeta rečenica “nije do mene”, jer do svih nas je, i svi se moramo i trebamo uključiti. Sigurno je da nedostaje sinergije  među predstavnicima institucija i da svaka institucija djeluje za sebe, umjesto da sarađuju kako bi se stanje okoliša popravilo. Stiče se dojam da su institucije svrha same sebi umjesto da rješavaju probleme zbog kojih te institucije postoje.

Eko forum je potigao mnogo rezultata, ali ipak, naglašavaju da ne mogu biti zadovoljni trenutnim stanjem okoliša. Mi bismo rekli, da mali koraci znače, i da malim koracima možemo i hoćemo napraviti promjene, reforme, i preuzeti „vlasništvo“ procesima „ispod našeg malog neba“ jer ko više i bolje zna o nama, našoj zemlji, našim bogatstvima od nas samih, i sigurno da je i ljubav veća, a zadovoljstvo izraženije kada smo, upravo, mi kreatori nekih pozitivnih promjena.

Divno je i od njih čuti da im je za razliku od svih dosadašnjih projekata, „Misli o prirodi!“ omogućio da se posvete njihovim stvarnim prioritetima, da nastave ostvarivati ciljeve zbog kojih je udruženje i osnovano, ali da to rade kvalitetnije i profesionalnije.

Još mnogo pozitivnog, dobrih rezultata, aktivnosti i inicijativa očekujemo od naših partnera u Eko forumu Zenica i sigurni smo da ćemo još mnogo čitati, dijeliti, pričati, pisati o njihovim aktivnostima, uspjesima, koje ćemo podržavati i dalje i na koje ćemo biti ponosni. VEĆ JESMO!