Ujedinjene nacije su 16. septembar proglasile Svjetskim danom zaštite ozonskog omotača kako bi se prisjetili Montrealovog protokola, te se od 1994. g. ovaj dan obilježava svake godine na navedeni datum. Glavna uloga ozona je zaštita Zemlje od štetnih Sunčevih zraka, koji na taj način pomaže očuvanju život na planeti. Međutim kada u školama učimo o ozonskom omotaču, najčešće samo govorimo o problemu ozonskih rupa.
Naučnici su počeli još u kasnim 1970-im istraživati ozonski omotač i već tada su digli uzbunu ukazujući da ga čovječanstvo polako uništava. Prva ozonska rupa je otkrivena davne 1985. g. nad Južnim polom te je ovo otkriće ubrzo postalo primjer kako čovjek može ošteti Zemljinu atmosferu. Ozonske rupe uzrokovane plinovima koji se koriste u aerosolima, frižiderima i klima uređajima donijele su veću prijetnju povećanog rasta broja slučajeva raka kože, katarekte, kao i štete na ekosistemima, biljkama i usjevima. Nakon što su potpisale Montrealov protokol mnoge države su ga odmah počele provoditi. Primarno su države bile fokusirane na smanjenje korištenja hemikalija koje imaju štetniji uticaj na ozon, poput CFC (hloroflorougljik) i halona, a zatim su se skoncetrisali na smanjenje HCFC-a, čiji je proces trajao sporije s obzirom da ima niži potencijal uništenja ozonskog omotača. Većina se pridržavala rasporeda predviđenog protokolom, a neke zemlje su to učinile čak i prije roka. Kada je HCFC u pitanju plan je pokrenut 1992. g., s kratkom stankom tokom 2015. g. U razvijenim zemljama potpuno ukidanje HCFC bi se trebalo desiti 2030. g., a za zemlje u razvoju 2040. g. Smanjenjem HFCF-a svijet bi mogao izbjeći porast temeprature Zemljine kugle od 0.4 Celzijusa do kraja stoljeća.
Od 2012. g. koncentracija ozonskog omotača je spala sa -0,8% na -0,4% godišnje. To je u suprotnosti s očekivanom brzinom promjena koje bi rezultirale slučajem da su emisije prijavljene u Montrealski protokol tačne. No, bitno je napomenuti da je 2019. g. rupa iznad Antarktika bila najmanja od kada se prate dešavanja u ozonskom omotaču, ali trebat će godine prije nego hemikalije potpuno nestanu iz atmosfere.
Evropska unija je kreirala statistike o primjeni Montreal protokola od 1986. g. do 2018. g., odonsno o procentu moguće potrošnje ozonskog omotača (ODP) u odnosu na potrošnju supsantci koje zapravo oštećuju omotač (ODS), gdje možemo primjetiti značajan pad u potrošnji.
Izvor: https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/production-and-consumption-of-ozone-3/assessment
Bosnia i Hercegovina je potpisnica Montrealovog protokola, koji je zapravo omogućio da Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača (usvojena 1985.g.), a čija je BiH također potpisnica, postane operativna. Konvencija je više fokusirana na naučna istraživanja u vezi s ozonskim omotačem, dok je protokol fokusiran na smanjenje štetnih supstanci i kontrolne mjere. Naša država također pokušava doprinijeti očuvanju ozonskog omotača, što možemo vidjeti iz priloženih grafika, koji pokazuje potrošnju štetnih substanci kao i HCFC potrošnju u Bosni i Hercegovini.
Izvor: https://ozone.unep.org/countries/profile/bih
Ozonski omotač nam je bitan za život na Zemlji, stoga je slogan Svjetskog dana zaštite ozonoskog omotača 2020. „Ozon za život“, kako bi se podsjetili da se moramo boriti za njegovo očuvanje kako zbog nas tako i zbog budućih generacija.
Pisala i prilagodila: Selma Gribajčević
Naslovna ilustracija: Selma Gribajčević
Izvori:
https://www.nature.com/articles/d41586-020-00904-w
https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/production-and-consumption-of-ozone-3/assessment
https://www.history.com/this-day-in-history/discovery-of-antarctic-ozone-hole-announced