Svjetski dan čišćenja je jedan od najvećih civilnih pokreta našeg vremena, koji ujedinjuje 180 država širom svijeta za čistiju Planetu, a njegov cilj prelazi granice, religijske i kulturološke razlike.
Svjetski dan čišćenja 15. septembra 2018. godine ujedinio je 18 miliona ljudi u 157 država i teritorija za najveću dnevnu kolekciju očišćenog otpada u ljudskoj historiji. To je bilo epskih 36 sati čišćenja Planete – počevši od Novog Zelanda, putovanja širom svijeta, do završetka na Havajima.
U svjetskom danu čišćenja 21. septembra 2019. godine učestvovalo je više od 21,2 miliona ljudi u 180 država. Tog dana volonteri/ke i partneri/ke širom svijeta su zajedno očistili našu planetu – čisteći smeće i neskladišteni otpad sa naših plaža, rijeka, šuma i sa ulice.
Na Svjetski dan čišćnja zapravo možemo vidjeti koliku moć imaju ljudi kada se ujedine. Njegova ljepota leži u saradnji i zajedništvu, izgradnji mostova između različitih zajednica, i uključivanju svih slojeve društva – od građana/ki, do poslovnih ljudi i vladajućih struktura.
Skromni početak
U sjevernoj evropskoj državi, Estoniji, 2008. godine 50 000 ljudi se ujedinilo kako bi očistili cijelu državu u pet sati, te su na taj način počeli svjetsku promjenu. Globalni civlini pokret je rođen i počeo se širiti poput groznice. Ovo je potaklo ljude širom svijeta, koju su bili inspirisani pokretom i akcijom, te su s istom ambicijom po formuli „jedna država – jedan dan“ počeli obilježavati Svjetski dan čišćenja. Jednostavna ideja je prerasla u globalni pokret sa milionima volontera/ki i lidera/ki.
Jednostavni čin čišćenja je postao poveznica među ljudima i grupama koje nikada nisu sanjala o zajedničkom radu ka ostvarenju istog cilja. Civilna društva, vlade i svjetske korporacije, žene u Saudijskoj Arabiji, ljudi u ratnim zonama Jemena i Sirije, muslimani, jevreji, hindusi i kršćani, muškarci, žene i djeca su se ujedinili kako bi očistili planetu Zemlju.
Zašto?
Svaki čovjek na ovoj planeti ima mjesto koje naziva „dom“. To mogu biti palača, ulica, koliba, stan u metropoli, gradovi, države i regije u kojima se osjećamo sigurno i sretno. Ali ono što je važno je ne zaboraviti da i Planetu zovemo DOM. Kada je 50 000 Estonaca očistilo svoj dom u pet sati, svijet je bio zaluđen. Jed
nostavnost ideje i stava „uradimo to“ je zaživjela, a ostalo je, kako kažu, historija.
Svako može pokupiti svoje smeće. U Kurakau 2018 godine, 101-godišnji čovjek je volontirao čisteći svoju ulicu. U Estoniji grupa mama sa bebama je došla na zajedničku akciju čišćenje. U Škotskoj, Udruženje pasa je sa psima čistilo park. Svjetski dan čišćenja je postao mnogo više od običnog sakupljanja smeća. Vrtići, škole, kompanije, vlade – stari, mladi, bogati, siromašni – svi su se uključili. Zašto? Jer su mogli, jer su htjeli. Željeli su biti uključeni u stvaranje njihovog „doma“ boljim mjestom. Svi su dobili priliku pomoći. Svi su pripadali zajednici.
Kako?
Lets Do It World (LDIW) je svjetska organizacija koja ujedinjuje više od 150 država. Svjetski dan čišćenja je najveći događaj koji organizuje LDIW. Svaka država ima lidera/ku i grupu lidera/ki koji rade danonoćno, često kao volonteri/ke, na mobilizaciji ljudi u svojim državama povodom Svjetskog dana čišćenja. Lideri/ke dolaze iz različitih životnih sfera – jake žene koje prevazilaze društvene barijere, ljudi koji se bore za unaprijeđenje okoliša, organizacije građana/ki, itd. Svaka država je zahvaćena nezbrinutim otpadom na različite načine.
Otpad je problem koji riješavaju vlade. U nekim državama nije toliki problem, dok je u drugim otopad pitanje života i smrti. Otpad je nešto čime je zahvačena populacija. Međutim, otpad ima i drugu stranu, budući da kroz reciklažu obezbjeđuje poslove za građane/ke i lokalne zajednice.
Svaka država prijavljuje problem sa otpadom koji je najznačajniji za njih. LDIW obezbjeđuje priručnike, savjete i liderstvo za sve koji su spremni obavezati se na riješavanje problema. Nevjerovatni ljudi, koje vode 180 država u zajedničkoj akciji čišćenja, su istinski heroji našeg vremena.
U čemu je stvar?
Tužna realnost je da ljudska populacija treba ličnosti poput Davida Attenborougha, Grete Thunberg, slike ptica zarobljenih u plastici ili morskog života ugroženog kartonskim otpadom, kako bi se postavilo pitanje „Čim smo okruženi u našoj sredini?“.
Milioni koji su se ujedinili su djelić svijeta koji brine o Planeti i koji su poduzeli jednostavne konkretne akcije, kao što je skupljanje smeća. To su ljudi koji brinu o budućnosti. Oni ne vide razlike među ljudima, već vjeruju u ujedinjenosti i zajedničku akciju za naš zajednički dom.
Ovo je priča o pozitivnoj suradnji, ujedinjenosti i poduzimanju konkretnih koraka za planetu Zemlju, kao i važnosti shvatanja da mi trebamo Planetu i njene resurse više nego što ona treba nas.
Napisala: Emina Sultanović
Naslovna ilustracija: Selma Gribajčević