Posmatrate li ptice? Evropski vikend posmatranja ptica se održava već 27 godinu svakog prvog vikenda u oktobru. Cilj obilježavanja ovog dana je da se podigne svijest o pticama, njihovim staništima, mjestima gniježđenja, te zimovalištima i migracijskim rutama u Africi i Sredozemlju.
Kako bismo obilježili navedeni događaja razgovorali smo sa gdinom. Draženom Kotrošan iz ornitološkog društva Bosne i Hercegovine „Naše ptice“.
Možete li nam reći nešto više o udruženju „Naše ptice“? Kako ste došli na ideju o osnivanju udruženja?
Ornitološko društvo „Naše ptice“ je počelo sa radom 2003. godine. Osnovni cilj Društva je proučavanje i zaštita ptica i njihovih staništa u Bosni i Hercegovini. U proteklih 17 godina urađen je veliki broj terenskih izlazaka, a kao rezultat se može istaći oko 20 novoregistrovanih vrsta u Bosni i Hercegovini, a po prvi put je urađeno kartiranje (zapisivanje u kartu) gnjezdarica na cjelokupnom području BiH. Pored navednog, značajno je spomenuti i pokretanje programa markiranja ptica u Bosni i Hercegovini, a posebno organizovanje već dva kampa za prstenovanje ptica, gdje su korišteni prstenovi sa oznakama BiH. Uz sve spomenuto, tu je na stotine edukativnih i stručnih radionica za sve uzraste, izložbi, publikacija i manifestacija. Od publikacija izdvajamo „Bilten mreže posmatrača ptica u BiH“ gdje se objavljuju naučni i stručni podaci o pticama BiH. Do sada je objavljeno 15 brojeva. Nezaobilazno je spomenuti i Ornitofestival koji se održava već devet godina, a ove godine će biti održan u Šamcu. Uz promociju posmatranja ptica radimo i na stimulaciji lokalnih zajednica da se uključe u procese održivog razvoja očuvajući staništa i vrste, a ujedno razvijajući poljoprivredu, stočarstvo i turizam.
Šta nam možete reći o toj obilježavanju Evropskog dana posmatranja ptica u Bosni i Hercegovini?
Posmatranje ptica nije bila tradicija u Bosni i Hercegovini kao što je generalno u nekim zemaljma regije i Evrope. Naše Društvo nastoji poticati sve građane/ke da se uključe i posmatraju ptice bilo da im je to hobi, da ih vole fotografisati ili se uključiti u neka ozbiljnija istraživanja. Upravo Eurobirdwatch (Evropski dan posmatranja ptica) ima za cilj da što više posmatrača/ica tog dana izađe i pokuša prebrojati što veći broj ptica. S obzirom da je jesenja seoba u toku, broj ptica je veći i lakše ih je vidjeti i brojati. Kod nas je to još uvijek simbolično, ali naše Društvo nastoji svake godine povesti članove da posmatraju ptice na Hutovo blato ili na Livanjsko polje.
Postoje li među pticama ugrožene, rizične i zaštićene vrste i šta nam možete reći o njima?
Naravno, čak se može reći da su ptice u periodu seobe najugroženije jer su tada u velikom broju i samo se malo zaustavljaju prelazeći desetine hiljada kilometara. Tada su i manje oprezne, a broj odmarališta je relativno mali. Upravo zbog toga su odmarališta, kao i rute kretanja ptica, poznata krivolovcima koji to iskorištavaju te uz korištenje nedopuštenih sredstava (npr. vabilica) ili metoda (pucanje iz kola ili motornih čamaca) masovno ubijaju ptice.
Postoje li u Bosni i Hercegovini zakoni i regulative koje se odnose na zaštitu ove populacije od krivolova i krijumčarenja? I ako postoje, znate li do koje mjere su one implementirane? Je li vam poznat ijedan slučaj krivolova ili krijumčarenja populacije ptica, a da je kažnjen od strane nadležnih organa?
Postoje dva entitetska zakona o lovu koja precizno definišu šta je dozvoljeno, a šta nije. U tim zakonima su opisane i procedure prijave i kazne koje očekuju krivolovce. Nažalost, u većini slučajeva to je „mrtvo slovo na papiru“. Sudovi nisu zainteresovani da vode sporove i uglavnom oslobađaju krivolovce, dok u susjednim zemljama na granici se zaplijene velike pošiljke ubijenih ptica i naplate se kazne u visini od nekoliko desetina hiljada eura. Ove godine se zbog COVID -19 pandemije stanje pogoršalo jer inspekcije nisu izlazile na teren, zbog toga što su sva sredstva prebačena na programe ublažavanja posljedica djelovanja COVID- 19. Pored zakona tu su i međunarodne direktive, ali nažalost ni to nismo u stanju realizirati. Neke međunarodne direktive još nismo potpisali, a stoje u ladicama na čekanju, dok se i ono što je potpisano ne sprovodi u djelo i na terenu.
Može li se Bosna i Hercegovina pohvaliti raznolikošću kada su u pitanju ptice selice?
Možda će zvučati nelogično jer se svrstavamo u vrh zemalja sa izraženim problemom krivolova, a pored njega i niz je drugih problema, smatramo da smo izuzetno bogata zemlja i zahvalna za selice. Posljednjih godina smo zabilježili nekoliko novih vrsta što upućuje da i klimatske promjene malo djeluju na njihove pravce seobe pa ponekad dolutaju do nas. U svakom slučaju naša staništa, iako slabo brinemo o njima, su još relativno prirodna i dostupna selicama i njihov broj je zadovoljavajući.
Na koji način građani/ke Bosne i Hercegovine mogu pomoći očuvanju ptica?
Postoji više načina na koje možemo pomoći pticama, od postavljanja kućica za gnjezdarice, hranilica zimi, prijavljivanja krivolovaca, čišćenja staništa itd. Građani/ke to mogu raditi samostalno ili se jednostavno pridružiti nama ili nekom drugom udruženju koje se bavi zaštitom divljih ptica i staništa. Za kraj citiraću dio iz nedavno objavljene pjesme koju su u saradnji sa jednim našim zemljakom u Švedskoj pripremili naši članovi. On glasi: „Osmjehom ozari lice učlani se u Naše ptice. Budi i ti ornitolog“.
Koristimo ovu priliku da se zahvalimo gdinu. Kotrošan iz ornitološkog društva Bosne i Hercegovine „Naše ptice“ što je pristao na intervju i rado podijelio informacije s nama.
Ptice su veoma važne za održavanje ekosistema, a mi im možemo pomoći tako što ćemo voditi računa o njihovim staništima, kreirati hranilice za njih, te prijavljivati krivolovce. Ako želite da budete dio lijepih priča, koje doprionse očuvanju ekosistema u Bosni i Hercegovini, kao i očuvanju ptica u Bosni i Hercegovini, učlanite se u ornitološko društvo.