Piše: Adna Mrguda
Danas je Svjetski dan hrane, a više od 3 milijarde ljudi ne može sebi priuštiti zdravu hranu, što je više od 40% svjetske populacije.
Poljoprivredno-prehrambeni sistem je složen pojam koji se može činiti daleko od naše stvarnosti, ali znate li da naši životi ovise o njima? Svaki put kad jedemo, sudjelujete u tom sistemu. Hrana koju odaberemo i način na koji je proizvodimo, pripremamo, kuhamo i skladištimo čine nas sastavnim i aktivnim dijelom načina na koji funkcionira poljoprivredno-prehrambeni sistem.
Održivi poljoprivredno-prehrambeni sistem je onaj u kojem je raznolika dovoljna, hranjiva i sigurna hrana dostupna po pristupačnoj cijeni za sve, a nitko nije gladan niti pati od bilo kojeg oblika pothranjenosti. Police su opskrbljene na lokalnoj tržnici ili u trgovini s hranom, ali se troši manje hrane, a lanac opskrbe hranom otporniji je na šokove poput ekstremnih vremenskih uvjeta, skokova cijena ili pandemije, a sve to ograničava, a ne pogoršava degradaciju okoliša ili klimatske promjene . Zapravo, održivi poljoprivredno-prehrambeni sistemi osiguravaju sigurnost hrane i prehranu za sve, bez ugrožavanja ekonomske, društvene i ekološke osnove, za generacije koje dolaze. Dovode do bolje proizvodnje, bolje prehrane, boljeg okoliša i boljeg života za sve.
Bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolje okruženje i bolji život.
Zašto bismo trebali brinuti se?
Poljoprivredno-prehrambeni sistemi zapošljavaju milijardu ljudi širom svijeta, više nego bilo koji drugi gospodarski sektor. Štaviše, način na koji proizvodimo, konzumiramo i, nažalost, trošimo hranu, nanosi veliki danak našem planetu, stvarajući nepotreban pritisak na prirodne resurse, okoliš i klimu. Proizvodnja hrane prečesto degradira ili uništava prirodna staništa i doprinosi izumiranju vrsta. Takva neučinkovitost košta nas trilijune dolara, ali, što je najvažnije, današnji poljoprivredno-prehrambeni sistemi razotkrivaju duboke nejednakosti i nepravde u našem globalnom društvu. Tri milijarde ljudi ne može si priuštiti zdravu prehranu, dok se prekomjerna težina i pretilost i dalje povećavaju u cijelom svijetu.
Pandemija COVID-19 naglasila je da je potrebna hitna promjena rute. Poljoprivrednicima – koji se već bore s klimatskim promjenljivostima i ekstremima – dodatno je otežalo prodaju žetve, dok sve veće siromaštvo tjera sve veći broj stanovnika grada da koriste banke hrane, a milijuni ljudi zahtijevaju hitnu pomoć u hrani. Potrebni su nam održivi poljoprivredno-prehrambeni sistemi sposobni hraniti 10 milijardi ljudi do 2050. godine.
Kad se jestivi predmeti odbace, ne troši se samo hrana. Uzmite u obzir sve resurse potrebne za donošenje hrane s farme na vaš stol: vodu za navodnjavanje, zemljište za sadnju, gorivo za pogon žetvenih i transportnih vozila. Kad hrpa banana padne s kamiona ili vlasnici restorana napune svoje kante za smeće nepojedenim obrocima, svi ti resursi se u biti troše zajedno s hranom.
Šta sad?
Rješenja postoje. Vlade moraju preinačiti stare politike i usvojiti nove koje potiču održivu proizvodnju pristupačne hranjive hrane i promovišu sudjelovanje poljoprivrednika. Politike bi trebale promovisati ravnopravnost i učenje, potaknuti inovacije, povećati ruralne prihode, ponuditi “sigurnosne mreže” malim vlasnicima i izgraditi otpornost na klimu. Također moraju razmotriti višestruke veze između područja koja utječu na prehrambene sisteme, uključujući obrazovanje, zdravstvo, energetiku, socijalnu zaštitu, financije i drugo, te prilagoditi rješenja zajedno. I oni moraju biti podržani velikim povećanjem odgovornih ulaganja i snažnom podrškom za smanjenje negativnih utjecaja na okoliš i društvo u svim sektorima, osobito u privatnom sektoru, civilnom društvu, istraživačima i akademskim krugovima.
U EU se godišnje generira oko 88 miliona tona otpada hrane s povezanim troškovima koji se procjenjuju na 143 milijarde eura. Procjenjuje se da je 20% ukupne proizvedene hrane izgubljeno ili bačeno, 33 miliona ljudi ne može sebi priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan.
Na globalnoj razini, otprilike trećina sve hrane proizvedene za ljudsku prehranu je izgubljena ili bačena.
Pravilna prehrana smanjuje rizik od tjelesnih zdravstvenih problema poput bolesti srca i dijabetesa. Također pomaže u spavanju, razini energije i općem zdravlju.
Možda ste primijetili da vaše raspoloženje često utječe na vrste hrane koje odaberete, kao i na to koliko jedete. Neke namirnice mogu podići vaše raspoloženje, razinu energije i koncentraciju, dok druge mogu imati suprotan učinak.
Na primjer, konzumiranje puno svježeg voća, povrća, orašastih plodova i žitarica može smanjiti rizik od nekih stanja mentalnog zdravlja, poput depresije, dok konzumiranje hrane bogate šećerom i zasićenim mastima može povećati rizik.
Zdrava, uravnotežena prehrana igra važnu ulogu u vašem ukupnom zdravlju i dobrobiti.
Pravilna prehrana nudi jedan od najučinkovitijih i najjeftinijih načina za smanjenje rizika mnogih bolesti i s njima povezanih faktora rizika, uključujući pretilost. Istraživanje prehrane ključno je za povećanje našeg razumijevanja uzroka pretilosti i s njom povezanih popratnih bolesti te stoga obećava da će značajno utjecati na globalno zdravlje i privredu.
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3771157/
https://ec.europa.eu/food/safety/food-waste_hr
https://www.headtohealth.gov.au/meaningful-life/physical-health/food
https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/downloads/report/IPCC_AR6_WGI_SPM.pdf
