PIŠE: Dejan Rakita

(četvrti nastavak, treći dio priče možete naći na linku)

…

“Društvo i zajednica bi trebalo da se razvijaju u smjeru proizvodje zdrave hrane i da sačuvamo našu vodu da bude zdrava i čista. Danas, sutra, možda će cijela BiH postati jedan veliki rudnik. Pitanje je da li to želimo? Stariji su još malo tu, ali šta će ovi mladi, šta će oni koji će tek sutra krenuti da žive”, navodi Snežana Jagodić Vujić ispred Ekološkog udruženja “Eko put”.

Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu naziva moguća iskopavanja “suludim” jer će ih raditi privatna kompanija.

“Građani od toga neće imati ništa kao ni Republika Srpska, jer su koncesione naknade mizerne. Ko kopa? Republika Srpska nema veze sa kopanjem litijuma, već daje dozvolu da se po njoj radi od strane privatnih firmi. Istraživanje se završi, informacije se prodaju, vjerovatno ulazi druga firma da kopa i to je to“, ističe Dakić i dodaje da je “simptomatična i preterana zainteresovanost stranih ambasada u BiH u ovim procesima“.

Poslanik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kaže da se sve radilo iza očiju javnosti, da su davali saglasnost bez potrebnih dozvola, a da je narod doveden pred svršen čin.

„Protiv smo, ne zato jer smo protiv razvoja tog kraja, nego što se rudarenje vrši kao u Zimbabveu i Sudanu. Ne interesuju ih posledice, renta je minimalna a korist može imati samo par tajkuna“, kaže Vukanović.

Litijum u Loparama uzrokovao je i trvenje unutar SDS-a, najveće opozicione stranke u RS, jer su vodeći ljudi Bijeljine (Ljubiša Petrović) i Lopara (Rado Savić) ušli u otvoreni sukob na društvenim mrežama po ovom pitanju. Predsjednik SDS Milan Miličević je smirio strasti tako što je sjednica Glavnog odbora ove stranke održana upravo u Loparama. Načelnik Lopara Rado Savić je odlučio da jasno stane protiv iskopavanja litijuma pa je tako 15. februara ove godine u tom gradiću održan protest koji je označio i početak peticije za obustavu projekta koji se odnosi na otvaranje rudnika litijuma.

Protestu je prisustvovalo preko 1500 građana, uglavnom mještana Lopara, a peticiju je za sedam dana podržalo preko 3700 potpisnika.

Načelnik Opštine je peticiju predao 22. februara na protokol Narodne skupštine RS, a narodnim poslanicima upućen je i tekst deklaracije o protivljenju.

Kao dodatni argument mještani vide i u činjenici da je  Majevica prema prostornom planu Republike Srpske od 2015. do 2025. godine predviđena da bude zaštićena kao “Park prirode”, o čemu još nema zvanične odluke vlasti u Srpskoj.

Sa tim se slaže i mještanka Lopara  Andrijana Pekić-Tešanović i članica udruženja Čuvari Majevice.

“Sva ova geološka istraživanja su prošla neopaženo od strane javnosti, a 2018.godine po tadašnjem važećem Zakonu o geološkim istraživanjima trebale su da budu javne rasprave o ovom pitanju i o tome su trebali da se pitaju i građani a ne da se samo donose odluke na nivuo vlasti. Ovdje je sporno što su upitne i te dozvole koje su dobili predstavnici kompanije Ar Core zato što mi imamo saznanja da nije ispoštovana procedura, ni na lokalnom, ali ni na entitetskom nivou.

Nama se iz te firme plasiraju informacije da su istraživanja sprovedena po najvišim ekološkim standardima ali mi imamo dokaze da se kod pojedinih ljudi u blizini tih lokacija na kojima je vršeno istraživanje došlo do presušivanja nekih bunara a u pojedinim je pronađeno nekoliko otvrovnih supstanci a među njima i mangan i sada ta voda više nije za piće. I sad možete misliti kada je takvo stanje u istraživanjima, kakvo bi stanje bilo kada bi se ovdje otvorio rudnik“, pita Andrijana Pekić-Tešanović.

Ona dodaje da bi otvaranjem rudnika mogla biti ugrožena i priroda na Majevici, ali i okoline putem vodosistema koji je na ovom području poprilično razgranat i bogat.

Ona smatra da rudarske kompanije dolaze u Republiku Srpsku i BiH jer je ovdje jedna od najnižih rudnih renti na svijetu.

“A sve je, na žalost, i lako dostupno upravo zbog velike stope korupcije u našem sistemu vlasti na svim nivoima”, dodaje Pekić-Tešanović.

Sa Andrijanom smo obišli i jednu od mnogobrojnih lokacija na kojima su vršena istraživanja, a koja je ujedno jedna od najbližih samom centru Lopara, na svega kilometar i po udaljenosti od samog centra Lopara.

Vladimir Rudić iz firme Ar Core peticiju i protivljenje mještana vidi kao manipulaciju lokalnih političara.

“Peticija ima isključivo za cilj skupljanje jeftinih poltičkih poena zloupotrebom građana i neopravdanim sijanjem straha i panike. Lokalni političari u nedostatku argumenata pokušavaju da obezbjede podršku za predstojeće lokalne izbore na način da koriste nas kao sredstvo, odnosno promovišući našu firmu kao firmu koja se bavi aktivnostima koje nisu zdrave i koje ugrožavaju životnu sredinu što u potpunosti nije tačno. Mi u javnosti pokazujemo i dokazujemo činjenicama i dokazima da ćemo raditi bezbjedno ovaj posao. Jedini u ovome će ispaštati građani koji su zloupotrijebljeni i kojima su plasirane lažne informacije“, dodaje Rudić.

Da u svemu ima dijela odgovornosti i samih mještana, ili barem pojedinaca, ističe novinar Dragan Maksimović.

“Od krivice međutim ne treba amnestirati stanovništvo, koje, vidjeli smo na bezbroj primjera ekspoloatacije uglja u BiH, tek nakon što proda zemljište, shvati na kakvu je ‘rudu’ naišlo, a tada je kasno. Najbolji primjer je upravo Zapadna Srbija, gdje je investiror sa lakoćom pokupovao zemljište, pa se na kraju bune ili oni koji su dobili malo ili oni koji nisu dobili ništa, a osuđeni su da žive u blizini nekog od rudnih kopova“, zaključuje Maksimović.

Ministar industrije, energetike i rudarstva RS-a Petar Đokić 15. februara ove godine je izjavio za Radio Slobodna Evropa da kompanija “Arcore AG” nije podnijela zahtjev za dodjelu koncesije u cilju eksploatacije, te da u ovom trenutku “ne postoje ni formalni uslovi da se vodi koncesoni postupak“.

Ar Core počev od dana objavljivanja ovog teksta ima rok da u manje od 5 mjeseci (31.jul) podnese zahtjev o eksploataciji prema Vladi RS, odnosno resornom ministarstvu. Naime, prema važećem Zakonu o geološkim istraživanjima RS, Ar Core, kao nosilac geoloških istraživanja na Majevici, ima to isključivo pravo i taj tok ističe posljednjeg dana jula 2024.godine.

Iako je nedavno Milorad Dodik, višedecenijska alfa i omega vlasti u Republici Srpskoj i BiH, rekao da će o Loparama odlučivati struka, samo će neupućeni povjerovati u to da konačnu riječ o eksploataciji litijuma neće donijeti političari.

Do tada, mještanima Lopara ostaje neizvjesnost.