Piše: Husein Ohran

Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste povećana prevalenca postojećih, te pojava novih infektivnih oboljenja, naročito vektorskih. Kako se Europa postepeno zagrijava, postaje sve prikladniji dom za vrstu koja širi mnoge svjetske viruse – azijskog tigrastog komarca (Aedes albopictus). Ova vrsta je izvorno tropska i subtropska i vodi porijeklo iz jugoistočne Azije, a u Europi se prvi put pojavio 1979. u Albaniji i 1990. u Italiji. Kako se globalne temperature povećavaju i obrasci padavina mijenjaju, ovaj insekt se u posljednih nekoliko godina rekordno uspio proširiti i na područje sjeverne Evrope. S aspekta biologije i epidemiologije je praćenje širenja areala ove vrste izuzetno značajno.

Azijski tigrasti komarac je crn sa srebrenasto-bijelim prugama, te je manji od običnog kućnog komarca – dug između dva i deset milimetara. To ga čini teže uočljivim, a za razliku od mnogih drugih vrsta komaraca, tigrasti komarac obično napada tokom dana.

Idealne temperature za razvoj ove vrste su 20 – 25°C, a preživi zimu ako temperature ostanu iznad 3°C. Međutim, nedavna istraživanja navode da je donja temperaturna granica azijskog tigrastog komarca između  – 0,5°C i – 2,5 °C. Moguće objašnjenje za ovu pojavu jeste sposobnost ove vrste da prilagodi svoje fiziološke procese različitim uslovima, što se naziva fenotipska plastičnost. Jaja polažu u vlažnim područjima neposredno iznad površine vode, te su sposobna prezimiti. Larve se pojavljuju u stajaćoj vodi u odbačenim gumama, malim posudama i rupama na drveću.

Ova vrsta ima širok raspon domaćina koje napada, uključujući čovjeka, domaće i divlje životinje, te ptice. Potencijalni je vektor mnogih opasnih oboljenja, uključujući virusni encefalitis, virus žute groznice, zika virusa, chikungunya groznice i denga groznice (sva četiri serotipa virusa). Posljednja dva virusa su već zarazili Europljane posljednjih godina, zbog čega je širenje tigrastog komarca na naš kontinent postao ozbiljan problem. Naročito su zahvaćena područja gradova kao što su Bolonja i Rim, gdje je ovaj komarac sada posao uobičajena vrsta.

Pored činjenice da globalno zagrijavanje stvara pogodne klimatske uslove za širenje ove vrste nametnika, rasprostranjenost tigrastog komarca je u porastu, također, zbog ljudskih aktivnosti. Samo jedan od primjera je interkontinentalni prijevoz roba poput automobilskih guma, u kojima se nalaze nakupine vode – idealna staništa za razmnožavanje.   

Služba za klimatske promjene Kopernikus prikazala je način kretanja tigrastog komarca, ukoliko se klimatske promjene na globalnom nivou uskoro ne stablizuju. Pod pretpostavkom da nastavimo emitirati stakleničke plinove trenutnom brzinom, Francuska i srednja Europa će vjerojatno postati uobičajeno stanište za tigraste komarce u periodu 2031 – 2060.

Ni države Balkanskog poluostrva, uključujući Bosnu i Hercegovinu, nisu pošteđene pojave ovog nametnika. Sjetimo se medijskih naslova iz 2015. i 2016. godine, kada je na području Banja Luke po prvi put identifikovana ova vrsta u našoj zemlji. Kao što prikazuje mapa Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), BiH je među europskim zemljama gdje ova vrsta povremeno obitava. Ukoliko se ne poduzmu preventivne mjere u punom obimu, koje podrazumijevaju stabilizaciju klimatskih promjena, redovne kontrole kretanja roba i dobara, kvalitetne mjere karantena i larvicidne dezinsekcije, ovaj insekt može predstavljati ozbiljnu prijetnju za zdravlje i kvalitet života u Bosni i Hercegovini.

Ako niste sigurni je li komarac kojeg ste uočili azijski tigrasti, možete ga fotografirati i prenijeti na Mosquito Alert, aplikaciju koja je sada dostupna u većini europskih zemalja. Čineći to, pomažemo naučnicima u praćenju širenja komaraca diljem svijeta i ujedno učestvujemo u borbi protiv opasnih tropskih oboljenja koja prenose.

IZVORI: