Piše: Vildana Hasanagić, mr. socijalnog rada, volonterka na projektu „Misli o prirodi!“

Smatra se da zagađanost zraka predstavlja jedan od najvećih pojedinačnih rizika iz okoliša za zdravlje ljudi u Evropi. Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, ona pripada kategoriji zemalja koja jako često bilježi zagađenost koja je iznad preporučenih vrijednosti za kvalitet zraka definisanih smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Ali i standardima kvaliteta na nivou Evropske unije te domaćim standardima kvalitete zraka.

Na početku je važno napomenuti da zagađanost zraka i druge prirodne nepogode često najviše pogađaju društvene grupe koje su u nepovoljnijem položaju. To se prvenstveno odnosi na nezaposlene, ali i domaćinstva koja imaju niža primanja, ali ne samo zbog njihovih nižih primanja, već i zbog većih potreba osoba koje više vremena provode kod kuće. Nažalost, mnoge osobe nemaju pristup ekonomičnim održivim energetskim uslugama, prvenstveno zbog loše finansijske situacije u kojoj se nalaze, što značajno utiče na okoliš. Prema navodima Svjetske banke, u našoj zemlji samo 63% stanovništva ima pristup čistim tehnologijama.

Kada govorimo o emisijama iz domaćinstava, koja za zagrijavanje koriste drvo i ugalj, ali i na vozila, ista uzrokuju opasnu zagađenost zraka, naročito tokom zimskih mjeseci. Mnoge osobe  borave u bespravno izgrađenim objektima, zbog čega imaju otežan pristup snabdijevanju električnom energijom, odvodnih voda i odvozu smeća. Takvi objekti obično podrazumijevaju veću potrebu za grijanjem, te odvoz smeća nije regulisan, pa se često odlučuju za rješenja koja su nepovoljna za okoliš. Tu svakako mislimo na vlastite deponije koje neki ljudi često sami prave ili se odlučuju za spaljivanje otpada. I jedno i drugo ima za posljedicu višu emisiju zagađujućih materija, isto kao i upotreba starijih vozila koja ne zadovoljavaju novije standarde emisije štetnih gasova.

Prema mišljenju Zijade Krvavac, pomoćnice ministra za zaštitu okoliša u Ministarstvu prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, 20.000 auta bi trebalo isključiti iz saobraćaja kako bi se moglo uticati na smanjenje zagađenja okoliša. Isto ne možemo očekivati da bi se moglo uskoro desiti.

Globalno istraživanje pokazuje da je prosječna smrtnost od zagađenja zraka viša od one koju izaziva pušenje.

Onečišćenje i drugi okolišni rizici predstavljaju opasnost za zdravlje svih ljudi, ali imaju veći utjecaj na određene pojedince zbog njihove dobi ili zdravstvenog stanja. Djeca, trudnice, starije osobe i siromašni su posebno osjetljivi na uticaje zagađenog zraka prema mišljenju udruženja specijalista javnozdravstvenih disciplina FBiH.

Važno je istaći kako se zagađeni zrak nalazi u direktnoj vezi sa bolestima koje su opasne po život. Izlaganje zagađenom zraku na visokom nivou može izazvati niz posljedica po zdravlje. Povećava se rizik od pojave respiratornih infekcija, srčanog, moždanog udara te raka pluća. Također može izazvati probleme sa disanjem, iritaciju očiju, nosa i grla. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, po broju umrlih izazvanih zagađenim zrakom Bosna i Hercegovina je najgora u Evropi i druga najgora zemlja na svijetu, iza Sjeverne Koreje.

Postavlja se onda pitanje, šta ustvari građani mogu uraditi da se zaštite, kada većina eksperata smatra da ne postoje adekvatne kratkoročne mjere kako bi se kvalitet zraka mogao poboljšati.

Prvenstveno, treba se graditi svijest građana o negativnim uticajima  koje prekomjerna zagađenost zraka može imati na ljudsko zdravlje. To se može postići vrlo jednostavno, građani trebaju imati dostupne razumljive podatke o kvaliteti zraka. Trenutno, građani mogu pratiti neke web portale, koji vrše indeksiranje kvaliteta zraka, te upozoravaju stanovništvo kada je zrak proglašen ‘opasan’, ali moramo naglasiti da ne postoji zvanično indeksiranje zraka.

Jedna od takvih aktivnosti koja ima za cilj podizanje svijesti o zagađenosti zraka, njegovih posljedica na zdravlje i okoliš jeste kampanja “Pričajmo o zraku”. Ovu kampanju svake godine organizuje Švedska ambasada u Bosni i Hercegovini te od ove godine planira uključiti ljude iz različitih sfera društvenog života kako bi se zajedničkim snaga došlo do konkretnih koraka.

S druge strane, mjere koje preporučuje UN u BiH i Svjetska zdravstvena organizacija mogu imati višestruke prednosti za osobe koji su u nepovoljnijem položaju. Za ove mjere je neophodna institucionalna podrška, jer se prvenstveno misli na unaprjeđenje energetske efikasnosti zgrada, kako bi se direktno smanjili štetni uticaji prekomjernog zagrijavanja prostorija na okoliš. Ali bi isto dovelo i do povećanja općeg blagostanja tih osoba jer bi im se umanjili troškovi zagrijavanja prostora u kojem borave.

Smatramo da je važno naglasiti da samo zajedničkim snagama, možemo raditi na rješavanju društvenoekonomskih problema koji doprinose zagađenosti zraka. Moramo podizati svijest o problemu zagađenosti zraka te uticati na institucije da konačno počnu koristiti efikasnije politike za rješavanje problema zagađenosti zraka u Bosni i Hercegovini.

I naravno, svi zajedno počnimo ‘Misliti o prirodi’.