Piše: mr. sc. Belma Nahić
Kada pričamo o zagađenju plastikom, najčešće razmišljamo o plastičnim kesama, čašama i flašama. Zbog toga je za mnoge ljude iznenađujući podatak da su najveće plastične zagađujuće materije opušci od cigareta. Statistički podaci pokazuju da se otpad od 4,5 triliona cigareta, od ukupno 6 triliona cigareta koliko se konzumira godišnje, odlaže nepravilno te završava u našoj okolini. Iako ljudi često smatraju da se cigaretni filter pravi od pamuka i papira, on se zapravo pravi od celuloznog acetata – plastičnog spoja koji može sadržavati i do stotinu različitih toksičnih hemikalija.
Različite studije su dokazale prisustvo:
- pesticida (u količini koja je potencijalno okolinski toksična s kapacitetom za bioakumulaciju u hranidbenim mrežama),
- etilfenola (potencijalno letalni pojačivač okusa),
- nikotina (toksičan za ljude i životinje),
- raznoraznih metala poput arsena i olova, te
- katrana i drugih kancerogenih supstanci.
Razlog zbog ogromne količine opušaka u prirodi često potiče od pogrešnog razmišljanja konzumenata cigareta. U jednoj od studija, čak 74,1% ispitanika je priznalo da ne smatra opuške smećem i zagađujućom materijom, te da smatraju da su oni biorazgradivi. Činjenica je da je potrebno od 10 do 25 godina za početak razgradnje opuška, ali i tada dolazi samo do njihovog usitnjavanja na mikro i nanoplastične čestice. Međutim, prilikom bacanja opušaka, njihovi toksini se odmah ispuštaju u okoliš. Ispiranjem opušci i toksične hemikalije završavaju u našim vodotocima i morima, te produžuju svoj negativni utjecaj i na vodeni živi svijet.
Vrlo često istraživači pronalaze opuške u stomačnom sadržaju nasukanih i mrtvih ptica, morskih kornjača, riba i delfina. Primijećeno je i da će ih ptice uključivati u svoja gnijezda, zbog čega dolazi do negativnog utjecaja na njihovo zdravlje. Istraživanjem iz 2011. godine je potvrđena akutna toksičnost različitih filtera s naznakom povećanja toksičnosti ako se duhan zadržava u filteru.
Problem cigaretnih opušaka u Bosni i Hercegovini
Posljednja istraživanja Zavoda za javno zdravstvo FBiH iz 2012. godine pokazala su da su čak 44% odrasle populacije u BiH stalni pušači. Iako nemamo podatke o ukupnom otpadu od cigareta u BiH, prema visokom broju pušača i općenito niskoj stopi razvijenosti svijesti o ekološkim problemima, možemo zaključiti da on predstavlja ogroman nesaniran problem za naš okoliš. DeFishGear studija je prilikom prikupljanja otpada na jadranskim plažama svrstala opuške od cigareta u top 20 obalnih i morskih polutanata. U BiH se monitoring vršio na dvije plaže gdje su prikupljena ukupno 673 komada smeća, pri čemu je 91,3% pripadalo skupini top 20 najčešćih zagađivača. Od toga su opušci sačinjavali čak 35,5 % ukupnog procenta, što nam dovoljno govori o obimu ovog problema.
Postoji nekoliko potencijalnih rješenja od kojih se izdvajaju sljedeća:
- postavljanje posebnih kanta za prikupljanje cigaretnih otpadaka
- povećanje učestalosti reciklaže opušaka i njihova prenamjena za uklanjanje reaktivnih boja iz tekstilne industrije
- stvaranje novčane beneficije za prikupljanje i odnošenje opušaka na reciklažu, te
- pritisak na samu industriju za poboljšanje ekoloških i zdravstvenih standarda prilikom proizvodnje, upotrebe i uklanjanja ovog otpada.
Izvori:
https://www.earthday.org/tiny-but-deadly-cigarette-butts-are-the-most-commonly-polluted-plastic/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3088407/
https://www.archbronconeumol.org/en-cigarette-butts-the-collateral-effects-articulo-S1579212916300076
https://www.averda.com/rsa/news/environmental-impact-cigarette-butts
https://www.nationalgeographic.com/environment/article/cigarettes-story-of-plastic
https://mio-ecsde.org/wp-content/uploads/2017/02/Final-MLA-pages_final.pdf
