Generalna skupština UN-a je 1992. godine na Konfernciji o okolišu i razvoju donijela rezoluciju kojom je 22. mart proglašen Svjetskim danom voda, koji je prvi put obilježen 1993. godine i od tada je njegov značaj rastao iz godine u godinu. Cilj obilježavanja ovog datuma ogleda se u podizanju svijesti o značaju pitke vode i održivom upravljanju resursima pitke vode, kao i skretanju pažnje na veliki broj ljudi u svijetu koji nemaju pristup pitkoj vodi. Čista i pitka voda nije bitna kako bi se samo ugasila žeđ, već predstavlja i jedan od gradivnih blokova za život i društvo, ključna je za kreiranje poslova i za podržavanje ekonomskog, društvenog i ljudskog razvoja.
Dodatno, jedan od ciljeva obilježavanja Svjetskog dana voda je i pružanje podrške da se ostvari šesti cilj održivog razvoja iz Agende 2030: pitka voda i sanitarni uslovi.
Neke od prognoza UN-a tvrde da će do 2040. godine potražnja za vodom porasti čak do 50%, dok će, do 2050. godine, 5,7 milijardi ljudi živjeti u područjima koja bi i do mjesec dana mogla ostajati bez vode. No, bitno je napomenuti da ako se globalno zagrijavenje ograniči na 1.5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa mogli bismo smanjiti probleme sa vodom izazvane klimatskim promjenama i do 50%.
Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, ona je bogata vodnim resursima, međutim, nepropisno odlaganje čvrstih otpadnih materija na neuslovne deponije i tečnih otpadnih materija koje se bez prethodnog prečišćavanja izlijevaju u recipijent, ozbiljno prijete da smanje količine i ugroze kvalitet vode u BiH. U Bosni i Hercegovini, razvoj infrastrukture potrebne za odgovarajući tretman otpadnih voda ostaje ključni izazov u zaštiti okoliša.
Problem otpada u vodama u Bosni i Hercegovini ogleda se i na primjeru jezera Modrac, gdje su analizom kvalitete vode ovog jezera pronađene visoke količine fosfora i azota, kao i metali poput olova, kadmija i nikla što predstavlja ozbiljno zagađenje i ima negativan uticaj na ekosistem ovog jezera. Usljed ovakvih rezultata, zabranjena je i konzumacija ribe koja živi u ovom jezeru. Dva glavna razloga za zagađenje voda u Bosni i Hercegovini su industrijske emisije i ispuštanje komunalnih otpadnih voda. Ovo ima negativan uticaj kako na pitkost vode, tako i na život flore i faune koja obitava u vodama Bosne i Hercegovine. Najzagađenija rijeka je rijeka Sprača, koja je pritoka rijeke Bosne, pa je samim tim i ova rijeka zagađena, zatim Željeznica, Miljacka i mnoge druge.
Svaki pojedinac takođe može dati doprinos u zaštiti voda, ako samo malo promijeni svoje ustaljene navike, a neke od preporuka Zavoda za javno zdravstvo FBiH su:
- Korištenje biorazgradivih deterdženata i ekološka sredstva za čišćenje, jer na taj način se štite vodotoci;
- Korištenje omekšivača vode umjesto omekšivača za veš, jer meka voda smanjuje potrošnju deterdženta i štiti mašinu, a nastale otpadne vode su prihvatljivije za vodotoke;
- Voditi računa o tome šta ide u kanalizaciju, ne izlijevati kuhinjske masnoće, boje ili ulja, ne bacati higijenske uloške ili pelene;
- Što je moguće više smanjiti upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva;
- Ne odlagati otpad i staro motorno ulje u blizini izvorišta pitke vode i vodotoka (jedan litar ulja zagadi preko milion litara vode);
- Ne sjeći šume u blizini izvorišta, jer su one nenadoknadiv regulator režima voda;
- Kontrolisati eroziju tla na vlastitom imanju sadnjom biljnog pokrivača i stabiliziranjem područja sklonog erozijama.
Bosna i Hercegovina je pristupila Helsinškoj konvenciji 2009. godine i ratificirala Dunavsku konvenciju 2005. godine. Helsinška konvencija pruža pravni okvir za upravljanje zajedničkim vodnim resursima. Dunavska konvencija za cilj ima promovisanje predostrožnosti koja vodi ka ograničavanju i smanjivanju prekograničnih uticaja u domenu vode i održavanju kvaliteta vode u rijekama, izvorištima te održavanje i unapređenje ekosistema. U Bosni i Hercegovini, zakoni o vodama su na nivou entiteta i distrikta, pa tako postoji Zakon o vodama FBiH, Zakon o vodama RS i Zakon o vodama Brčko distrikta.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana voda je „Vrijednost voda“, a podržati ovaj dan možemo i kroz objave na društvenim mrežama govreći šta voda znači za nas uz globalne hashtagove #WorldWaterDay i #Water2me.
Izvori:
https://en.unesco.org/commemorations/waterday
https://www.un.org/en/observances/water-day
https://www.zzjzfbih.ba/svjetski-dan-voda-22-03-2019-nikoga-ne-smijemo-ostaviti-po-strani-voda-za-sve/
https://sdg.iisd.org/
https://ekologija.ba/2019/11/20/analiza-pokazala-prisustvo-teskih-metala-u-rijeci-spreci-jezeru-modrac-i-ribi-iz-jezera-modrac/