Dvostruki problem
Uticaj na zdravlje: mali, nevidljivi dijelovi zagađenosti prodiru duboko u pluća, krvotok i tijelo. Ovo zagađenje je odgovorno za jednu trećinu smrti gušenjem, hronične respiratorne bolesti, karcinom pluća, kao i jednu četvrtinu smrti uzrokovane srčanim udarom. Ozon prizemlja, proizveden od različitih zagađivača u sunčevim zrakama, također je uzrok astme i hroničnih respiratornih bolesti.
Uticaj klime: kratkotrajna klimatska zagađenja su najčešće povezana i sa uticajem na zdravlje. Navedena zagađenja se zadržavaju u atmosferi nekoliko dana ili do nekoliko decenija, tako da njihovo smanjenje može imati neposrednu zdravstvenu i klimatsku korist za one koji žive na područjima gdje je zastupljena velika količina otpada.
Prevencija zagađenosti zraka i poboljšanje globalne kvalitete zraka
Zagađenje zraka je najveći ekološki rizik po ljudsko zdravlje i jedan od glavnih uzroka smrti i bolesti, a procjenjuje se da se oko 6.5 miliona preranih smrti (2016) u cijelom svijetu pripisuje zagađenju zraka u zatvorenom i na otvorenom. Posebno u populaciji sa niskim prihodima jer su često izloženi visokom nivou zagađenja vanjskog zraka.
Zagađenost zraka je globalni problem sa uticajem na mnoge sfere. Zbog odsustva agresivne intervencije procjenjuje se da će se broj rane smrti, uzrokovane zagađenjem zraka, povećati na više od 50 posto do 2050. godine.
Društvo će mnogo koštati zagađenost zraka zbog negativnog uticaja na ekonomiju, produktivnog posla, zdravstvene zaštite i turizma. Dakle, ekonomske koristi ulaganja u zagađenost zraka ne smiju biti precijenjene te, mora biti razumljivo postojanje ekomonskih obrazloženja po pitanju sprječavanja zagađenosti zraka.
Nekvalitetan zrak je izazov u smislu izdržljivosti razvoja za sve država, posebno u gradovima i urbanim dijelovima razvijenih zemalja, sa nivom zagađenosti zraka koje su veće od limita postavljenog od strane Svjetske zdravstvene organizacije.
Neka zagađenja zraka, poput crnog ugljena, metana i prizemnog ozona su također kratkotrajno klimatsko zagađenje povezano sa smrću, uticanjem na usjeve, a samim tim i na sigurnost hrane, tako da njihovo smanjenje ima zajedničke koristi za klimu.
Internacionalni dan čistog zraka za plavo nebo
Države članice UN-a prepoznaju potrebu da se do 2030. godine značajno smanji broj smrtnih slučajeva i bolesti uzrokovanih opasnim hemikalijama i zagađenjem zraka, vode i tla, kao i upravljanje kvalitetom zraka, te upravljanje komunalnim i drugim otpadom do 2030. godine.
Čist zrak je važan za zdravlje i svakodnevni život ljudi, dok je zagađenje zraka najveći rizik za okoliš i ljudsko zdravlje i jedan je od glavnih uzroka smrti i bolesti na globalnom nivou.
Danas, internacionalna zajednica priznaje da popravljanje kvalitete zraka može poboljšati klimatske promjene i da uticaj na klimatske promjene može poboljšati kvalitetu zraka.
Potaknuta sve većim interesom međunarodne zajednice za čist zrak i naglašavajući potrebu ulaganja daljnjih napora za poboljšanje kvalitete zraka, uključujući smanjenje zagađenja zraka radi zaštite zdravlja ljudi, Generalna skupština je odlučila 07. septembar proglasiti Internacionalnim danom čistoće – Čist zrak za plavo nebo.
Čist zrak i održivi razvoj ciljeva
U dokumentu sa Konferencije Ujedinjenih naroda o održivom razvoju pod naslovom “Budućnost koju želimo”, zemlje su se obavezale promovisati politike održivog razvoja koje podržavaju zdrav kvalitet zraka. Također, agenda za održivi razvoj do 2030. godine, koja ocrtava mapu puta za postizanje održivog razvoja, zaštite okoliša i prosperiteta za sve, prepoznaje da je smanjenje zraka važno za postizanje ciljeva održivog razvoja.
Izvor : https://www.un.org/en/observances/clean-air-day
Prilagodila: Emina Sultanović
Ilustracija: Selma Gribajčević
Uredila: Aida Nadarević