Piše: mr. sc. Sabina Jukan, dipl. ing. tehn.

Saradnici/e:
dr.sc. Džemila Agić, dipl.ing.tehn.
mr. sc. Dragana Selmanagić, dipl. ing. građ.
mr. sc. Medina Garić
Boris Jokić, dipl. ekolog

Ovaj tekst je posvećen različitim kontejnerima, prije svega za miješani otpad, ali ima i onih za selektivno odlaganje ambalažnog otpada, prisutnim u nekim gradovima u Bosni i Hercegovini. Zašto baš kontejnerima za otpad? Iz jednostavnog razloga, hodajući ulicama Sarajeva primijetila sam različite vrste kontejnera za odlaganje prije svega miješanog otpada i pitala se zašto su kontejneri različiti kada na području ne samo Grada Sarajevo, nego i cijelog Kantona Sarajevo, brigu o sakupljanju i odvozu otpada ima samo jedno preduzeće. Odlučila sam malo to istražiti i u nastavku možete vidjeti do kakvih informacija i zaključaka sam došla kada su u pitanju Grad i Kanton Sarajevo. Kasnije su mi se u pripremi ovog članka pridružili moje kolegice i kolega iz drugih gradova BiH (Banja Luka, Bugojno, Tuzla i Sarajevo) kako bismo zajedno prikazali sliku postojećih kontejnera u gradovima BiH.

Sarajevo je možda jedini grad u cijeloj državi gdje se o komunalnoj čistoći brine kantonalno, a ne općinsko komunalno preduzeće. KJKP RAD je preduzeće čija je primarna djelatnost prikupljanje, transport i odlaganje prikupljenog otpada, a sve svoje aktivnosti i zadatke izvršava na području Kantona Sarajevo.

Prema Članu 20 stav (1) kantonalnog Zakonu o komunalnoj čistoći[1] „Sakupljanje otpadaka vrši se putem tipiziranih posuda za otpatke (u daljem tekstu: posude) koje su smještene u zgradama ili na javnim površinama“. U Zakonu nigdje nije pojašnjeno šta se podrazumijeva pod ovim „tipiziranim posudama“ pa se valjda može uzeti kako kome odgovara. Prema Članu 22 stav (2) istog Zakona „tipove posuda, u zavisnosti od namjene, određuju komunalna preduzeća“, stavu (3)  „kao posude koriste se: kontejneri i kante za otpad različitih zapremina, podzemni kontejneri, korpe za otpatke i kese“, a prema Članu 29 stav (1) „posude nabavljaju, održavaju, dezinfikuju i peru komunalna preduzeća“. Ovako je po Zakonu, a kako je u praksi pitala sam KJKP RAD i četiri općine koje čine Grad Sarajevo.

Stvarnost koju svaki dan gledamo na terenu je sljedeća:

Ovo su neki od kontejnera koji se koriste na teritoriji Općine Stari Grad

U istoj ulici Safvet-bega Bašagića različiti kontejneri

Ovakve sam primijetila u Općini Centar:

• 

  Kranjčevićeva ulica

• 

  Zeleni otok na raskršću ulica Kaptol i Mehmeda Spahe

Slične, različite imamo i u Općini Novo Sarajevo

Trg heroja

U Općini Novi Grad imamo dodatno novu vrstu podzemnih kontejnera

Geteova ulica

Iz KJKP RAD su mi odgovorili sljedeće: “KJKP RAD d.o.o. Sarajevo posude za otpad, odnosno kontejnere, nabavlja u saradnji sa finansijerom istih, a to je uglavnom Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture Kantona Sarajevo. Kontejneri se nabavljaju kada prvenstveno finansijske mogućnosti to dozvole, a i kada se iskaže potreba da se zamjene stari i dotrajali kontejneri. Trenutno su na području Kantona Sarajevo zastupljene dvije vrste kontejnera za miješani otpad, i to sivi limeni i crni plastični. Navedene posude za otpad su se pokazale u BiH tako i šire najfunkcionalnijim za prikupljanje smeća. U posljednje vrijeme vrši se nabavka crnih plastičnih kontejnera iz razloga što su estetski prihvatljiviji te se postavljaju u urbanim sredinama. Otporniji su prilikom svakodnevne upotrebe te ne stvaraju buku prilikom pražnjenja, pogotovo to dolazi do izražaja u noćnoj smjeni“.

Iz priloženih slika se može zaključiti da se radi o najmanje pet različitih vrsta kontejnera, a ne samo dvije, ali valjda nisu računali da ćemo mi iz NVO sektora malo detaljnije to istražiti. Na osnovu ovog odgovora pitala sam i gore navedeno Ministarstvo po kojem osnovu/aktu biraju izgled kontejnera za odlaganje miješanog otpada u Gradu Sarajevu jer to u Zakonu o komunalnoj čistoći nije precizirano, a u gradu imamo prisutne različite vrste kontejnera. Također, pitala sam da li se pri izboru kontejnera konsultuju sa općinskim službama zaduženim za problematiku komunalne infrastrukture, ali nažalost nisam dobila nikakav odgovor. Obzirom da su u KJKP RAD prepoznali crne plastične kontejnere kao najprihvatljivije iz više razloga, kako su naveli u svom dopisu, nadam se da će se u budućim izmjenama dotrajalih starih kontejnera ići u ovom pravcu kako bismo u Gradu Sarajevo imali jednake kontejnere.

Iz Općine Stari Grad su me obavijestili da ova Općina do sada nije učestvovala u izboru izgleda kontejnera za miješani otpad, niti ih je nabavljala jer je to po Zakonu o komunalnoj čistoći dodijeljeno komunalnom preduzeću, u ovom slučaju KJKP RAD. Uredno su naveli da uglavnom imaju metalne sive kontejnere za miješani otpad te na par lokacija imaju postavljene kontejnere tipa „zvona“, koje su nabavili u saradnji sa Fondom za zaštitu okliša FBiH. Također, na nekoliko lokacija koje su nepristupačne za specijalizirana vozila za odvoz otpada postavljene su konusne posude kapaciteta 5 m³ koje se prazne grejferom.

Prema informacijama iz Općine Novo Sarajevo ni predstavnici ove Općine nisu do sada učestvovali u izboru izgleda kontejnera za miješani otpad nego su se prilagođavali tehničkim uslovima nadležnog komunalnog preduzeća što je i propisano Zakonom o komunalnoj čistoći KS. Također su naveli da su pri izradi Elaborata o lokacijama reciklažnih dvorišta, niša i zelenih otoka od strane Zavoda za planiranje razvoja KS predložili kontejnere u obliku zvona, koji su u navedenom Elaboratu navedeni kao Tip 5. U dopisu su pomenuli i plastične i podzemne kontejnere koji se nalaze na teritoriji njihove općine, a što je vidljivo sa slika.

Općina Novi Grad je dostavila informaciju prema kojoj ova Općina postupa u skladu sa važećim zakonskim propisima (Zakon o komunalnim djelatnostima KS i Zakon o komunalnoj čistoći KS). Navedeno je da su lokacije i izgled posuda za buduću infrastrukturu definirane u dokumentima „Tehničke smjernice za projektiranje infrastrukture za prihvat otpada“ iz maja 2017. godine i „Općinskim elaboratima o lokacijama reciklažnih dvorita, niša i zelenih otoka sa lociranjem u prostorno-planskoj dokuemntaciji i investicijskim planom“ prema Odluci Vlade KS od 01.08.2019. godine.

Činjenica jeste da su u „Tehničkim smjernicama za projektiranje infrastrukture za prihvat otpada“ navedeni svi tipovi kontejnera i nadzemnih i podzemnih, prikazani na slikama gore, međutim, postavlja se pitanje zašto su predloženi različiti ako KJKP RAD smatra da su plastični najprikladniji i zašto lokalne uprave uopće ne učestvuju u izboru tih kontejnera. U navedenom dokumentu dodatno još stoji da je na području KS evidentirano 8990 posuda za prikupljanje miješanog komunalnog otpada zapremine 1,1 mᶟ i 3 mᶟ . Otpad iz privrednih objekta se prikuplja u korpama i preskontejnerima zapremina od 5 do 7 mᶟ, i u korpama i preskontejnerima zapremine od 10 do 15 mᶟ. Na području KS ukupno je postavljeno 166 korpi i osam preskontejnera.

Također stoji da postojeći broj posuda na području KS ne zadovoljava potrebe za prikupljanjem generisanog miješanog otpada za odvoz svaka tri dana. Veliki broj posuda za prikupljanje otpada na području KS je oštećeno, 76% od ukupnog broja. Evidentirana su mnoga oštećenja od kojih je najčešće oštećeno tijelo posude, nedostaju poklopac i točkovi, izvitopereni limovi i slično, te je neophodno sve oštećene posude zamijeniti novim.

Obzirom da je veliki broj kontejnera oštećen nadati se da će u budućnosti donosioci odluka o izboru izgleda kontejnera za miješani otpad više slušati KJKP RAD, koji imaju iskustva i dali su preporuke koji kontejneri su trenutno najfunkcionalniji te da ćemo na prostoru Grada Sarajevo imati donekle ujednačen izgled kontejnera.

Po pitanju ove problematike obratila sam se i Centru za okolišno održivi razvoj (COOR), organizaciji koja je implementirala veliki broj projekata u oblasti upravljanja otpadom i u kojoj rade stručne i profesionalne osobe. Jedna od njih je i Dragana Selmanagić, voditeljica projekata u COOR-u koja je iz svog dosadašnjeg iskustva u ovoj oblasti pojasnila: „Postojeći zakonodavni okvir u upravljanju otpadom u KS dozvoljava nabavke različitih posude po izgledu, ali je važno da su namjenske i da omogućavaju neometan proces rada komunalnih preduzeća koja ih prazne. Općine na području KS trenutno nemaju značajnijih nadležnosti u oblasti upravljanja čvrstim otpadom, niti imaju usvojenih odluka kojim se propisuje upravljanje otpadom. Nadležnosti općina se svode na davanje saglasnosti na godišnji Operativni plan održavanja čistoće koji pripremaju komunalna preduzeća, sudjelovanje u procesu definiranja vremena za odvoz i na određivanju mjesta za postavljanje posuda za prikupljanje otpada. Prema Zakonu o komunalnoj čistoći krajnji izbor vrste posuda za komunalni otpad koje će se nabaviti uglavnom zavisi od tehničkih uslova komunalnog preduzeća. Međutim, ne postoji prepreka da općinske službe traže maksimalno unificiranje vrste posuda koje će se nabavljati za područja njihovih lokalnih zajednica. S druge strane, operateri sistema za upravljanje posebnim kategorijama otpada (npr. ambalaža i ambalažni otpad, E-otpad…) u saradnji sa komunalnim preduzećima i općinama odlučuju o vrsti namjenskih posuda koje će se postaviti za prikupljanje posebnih kategorija otpada. Prostorne mogućnosti za smještaj posuda, kao i nesmetani pristup istim za pražnjenje u velikoj mjeri utiču na izbor vrste i tipa posuda za prikupljanje komunalnog i posebnih kategorija otpada koje će se nabaviti u nekoj općini. Dakle, mnogo je aktera koji indirektno i direktno utiču na izgled posuda koje će se nabaviti za otpad. Ako se žele maksimalno unificirati posude, onda se treba mijenjati zakonodavni okvir, te kreirati jasne smjernice i upute za općine, operatore-komunalna preduzeća, te operatere sistema za upravljanje posebnim kategorijama otpada.“.

Posude za otpad u Banjoj Luci

Kada je u pitanju Grad Banja Luka, iz informacija koje nam je dostavila kolegica Medina Garić iz Udruženja LIR Evolucija može se zaključiti da u ovom gradu postoje dvije vrste kontejnera za miješani otpad – metalni i plastični dok za selektivno odvajanje otpada postoje različite vrste ali to je i razumljivo ako se uzme u obzir da se ovakvi kontejneri i kante najčešće nabavljaju kroz različite projekte pa samim tim imaju osnovu da budu različiti. U Banjoj Luci o prikupljanju i odvozu otpada brine se preduzeće „Čistoća“, koja je većinskim dijelom u privatnom vlasništvu (70%), tako da sama gradska uprava i nema prostora da utiče na sam izgled kod izbora posuda za sakupljanje otpada. Kao i u drugim lokalnim zajednicama, i ovdje lokalna vlast učestvuje u odabiru lokacija na kojima će kontejneri biti postavljeni.

Kontejneri za miješani komunalni otpad u Banjoj Luci

Kante za  odvojeno prikupljanje ambalažnog otpada u Banjoj Luci

 Ono po čemu se Grad Banja Luka trenutno razlikuje od drugih gradova u BiH jeste da u ovom gradu postoje kante namijenjene isključivo za odlaganje maski i rukavica, koje su dolaskom pandemije korona virusa i na naše prostore postale veliki problem za okoliš. Zahvaljujući opet aktivistima iz organizacije AGORA, a ne vlastima, postavljeno je 10 kanti za ovu vrstu otpada.

Kante za odlaganje upotrijebljenih maski i rukavica u Banjoj Luci

Posude za otpad u Bugojnu

Prema podacima kolege Borisa Jokića iz Udruženja Eko Element, Bugojno je prvi grad u BiH u kojem je ovo Udruženje 2017. godine implementiralo projekat „NULA OTPADA“. U okviru ovog projekta su podijelili kese, kante i kontejnere za odvojeno prikupljanje ambalažnog otpada svim školama i vrtićima u gradu te sa operaterom dogovorili povoljan otkup. To i danas većim dijelom funkcionira. U ovom gradu kontejneri za miješani otpad su uglavnm istog izgleda što dovodi do zaključka (ne mora biti) da je u manjim lokalnim zajednicama jednostavnije urediti komunalnu infrastrukturu.

Posude za otpad u Bugojnu

Posude za otpad u Tuzli

Prema informacijama kolegice Džemile Agić iz Centra za ekologiju i energiju (CEE) Grad Tuzla je uz podršku ove orgnizacije izradio Plan upravljanja otpadom (PUO) prema kojem se implementiraju planirane aktivnosti vezane za upravljanje otpadom, pa tako i nabavka kontejnera. U gradskim urbanim sredinama postavljeni su kontejneri za miješani i ambalažni otpad koji su uglavnom metalni, dok u ruralnim mjesnim zajednicama trenutno CEE implementira EU projekat „Predgrađa recikliraju – Uspostavljanje sistema upravljanja otpadom u prigradskim naseljima Užica i Tuzle (SUBREC)” u saradnji sa javnim komunalnim preduzećem Komunalac (JKP) te partnerima iz Srbije.

U PUO Grada Tuzle je definirano da JKP za odvoz otpada svim individualnim domaćinstvima treba obezbijediti dvije kante: žutu (240 litara) i sivu (120 litara). U žutu se odlaže ambalažni otpad, a u sivu miješani.

Upravo SUBREC projekat će svoje aktivnosti usmjeriti na ona gradska područja gdje sistem primarne selekcije otpada nije ranije uvođen, konkretno u 5.000 odabranih domaćinstava individualnog stanovanja. Metodološki pristup koji je odabran podrazumijeva razdvajanje otpada u samom domaćinstvu, na dvije frakcije – otpad za recikliranje, odnosno dalju upotrebu (žuta kanta) i miješani otpad za deponiranje (siva/zelena kanta). Na ovaj način se želi izdvojiti sav reciklabilni otpad na samom izvoru nastanka i tako smanjiti njegov udio u količinama koje se deponuju. Procjene govore da je takvog otpada do 40% u ukupnim količinama koje generiše jedno domaćinstvo.

Posude i vozilo za otpad u Gradu Tuzli

Ovaj tekst bih zaključila sagledanim problemima iz Kantona Sarajevo, koji su sigurno slični i u drugim dijelovima BiH, a koje je s nama podijelila kolegica Dragana Selmanagić:

[1] Službene novine Kantona Sarajevo, br. 14/16, 43/16, 19/17, 20/18, 22/19