Piše: Mr. sc. Sabina Jukan, dipl. ing. tehn.
Kako smo ovih dana prinuđeni boraviti kući, mnogi od nas vrijeme provode, između ostalog, čisteći svoje domove. U prethodnom blogu govorili smo o tome kako izraditi dezinfekciona sredstva od hemijskih proizvoda. Međutim, zbog štetnosti različitih hemijskih sredstva kako za zdravlje ljudi, tako i za prirodu u koju dospijevaju putem naših otpadnih voda, za čišćenje kuće idealno je koristiti prirodna sredstva. Zato smo odlučili na jednom mjestu skupiti više različitih savjeta za pravljenje i korištenje različitih prirodnih sredstava za čišćenje. Prednost svega leži u činjenici da neophodne komponente za pravljenje prirodnih sredstava uglavnom već imamo u svojim domovima. Sredstva koja sami napravimo ne samo da su prihvatljivija za naše zdravlje i prirodu, nego i za naš kućni budžet.
Ono što svi imamo u svojim domovima jesu soda bikarbona, alkoholno sirće, limunov sok, eterična ulja, kukuruzni skrob i slično.
Soda bikarbona se može koristiti kao omekšivač rublja, odstranjivač neugodnih mirisa, za poliranje metalnih površina, čišćenje odvoda i toaleta.
Alkoholno sirće je pogodno za čišćenje svih vrsta površina, odstranjivanje plijesni, kao omekšivač rublja, a otklanja i neugodne mirise nakon što miris samog sirćeta ispari.
Limunovim sokom se može čistiti staklo, a dobar je i kod uklanjanja mrlja i neugodnih mirisa.
Kukuruzni skrob je dobar za pranje prozora, tepiha i poliranje namještaja.
Eterična ulja dobra su zamjena za mirise, a mogu imati i antibakterijska svojstva.
Kombiniranjem navedenih sastojaka možemo očistiti cijelu kuću bez skupih i štetnih hemijskih sredstava. Mješavinom alkoholnog sirćeta, eteričnog ulja po izboru, malo tople vode i par kapi okolišno prihvatljivog sredstva za pranje suđa dobit će se univerzalno sredstvo za čišćenje većine površina u domu.
Evo još nekoliko korisnih savjeta sa stranice Coolinarka.com o tome kako da sami napravimo sredstva za različite namjene.
Univerzalno sredstvo za čišćenje
U pola litre vode doda se između šest i osam supenih kašika limunske kiseline i 1 dcl bilo kojeg tekućeg deterdženta za suđe. Sve se promiješa i kada se sastojci rastope i povežu uliju se u bocu sa raspršivačem te su spremni za korištenje. Ovaj rastvor isproban je i djelotvoran u kupaonici.
Pranje prozora i staklenih površina
Za blistave staklene površine možemo koristiti mješavinu iste količine vode i sirćeta. Ovo možemo napraviti u boci s raspršivačem pa samo poprskati staklene površine, poput vrata na kuhinjskim ormarićima, staklenih polica ili stolova, te istrljati čistom vlažnom krpom i posušiti novinskim papirom. Kod jako zaprljanih staklenih površina koristi se omjer sirćeta i vode 3:1.
Čišćenje stakla pećnice
Hrana u pećnici često prska, a sve te kapljice masnoće i ostalog zalijepe se za staklo i osuše. Mnoge osobe pećnicu ne brišu baš svaki put te se vremenom napravi sloj koji je poslije teško očistiti.
I za to postoji rješenje. U pola šoljice ili zdjelice stavi se soda bikarbona, zatim se doda kašika ili dvije vode kako bi se dobila gusta smjesa. Dobijena smjesa se razmaže po unutarnjem staklu pećnice i ostavi da odstoji pola sata. Zatim se od aluminijske folije napravi loptica kojom se izriba staklo. Poslije se prebriše vlažnom krpom s mikrovlaknima.
Kako očistiti pećnicu soda bikarbonom i sirćetom?
Najučinkovitiji način čišćenja pećnice od masnoće, bez kupovanja skupih i otrovnih hemijskih sredstava, su soda bikarbona i alkoholno sirće. Potrebno nam je:
- jedna trećina šoljice bijelog alkoholnog sirćeta,
- pola šoljice sode bikarbone,
- šoljica vode,
- plastična bočica s raspršivačem,
- aluminijska folija, te
- krpa s mikrovlaknima.
Prije nego što počne čišćenje, izvade se vodilice i sve ostalo što je u pećnici, zatim se zapečeni ostaci hrane iz pećnice ostružu plastičnom strugalicom i uklone mokrom krpom. U nešto debljem sloju pospe se dno pećnice i unutarnja strana vrata pećnice sodom bikarbonom. Pomoću bočice sa raspršivačem, alkoholnim sirćetom se poprska soda bikarbona u količini dovoljnoj da izazove reakciju (pjenu), ali bez curenja sirćeta. Zatim se komadom aluminijske folije zgužvane u lopticu izriba pećnica i sve dobro prebriše mokrom krpom. Ukoliko je jako zaprljana pećnica, ovaj proces se ponovi nanošenjem sode bikarbone i sirćeta, ali ovaj put se ostavi da odstoji barem četiri sata, a može i preko noći. Onda se ponovi postupak kao što je ranije opisano sa aliminijskom folijom i krpom.
Prirodni načini kako otčepiti odvod
Kad-tad se svi nađemo u situaciji da nam se začepi odvod sudopera, umivaonika ili u kadi. Iako postoje brojne hemikalije koje možemo pronaći na tržištu, a koje više ili manje učinkovito rješavaju taj problem, isto možemo riješiti na prirodni način pomoću sode bikarbone i sirćeta.
Postoji nekoliko kombinacija upotrebe ovih sastojaka.
Prema jednom receptu, koristi se pola šoljice sirćeta i tri četvrtine šoljice sode bikarbone. Prvo se ulije u odvod soda bikarbona, a zatim sirće. Začepi se odvod i pola sata kasnije prelije vrućom vodom.
Za drugi recept potrebno je pola šoljice sode bikarbone, dvije kašičice soli i šoljica mlakog sirćeta. Sve navedeno izlije se u odvod. Doći će do reakcije, jako će se zapjeniti, ali tako treba. I u ovoj situaciji treba pričekati neko vrijeme prije nego se pusti vruća voda.
Kako prati rublje koristeći prirodna sredstva?
Da bi nam rublje bilo kristalno čisto i imalo svjež miris ne moraju se koristiti skupi deterdženti i omekšivači koji su puni neispitanih hemikalija i uzrokuju različite vrste alergija.
Najbolji pomagač u pranju rublju može biti alkoholno sirće koje može zamijeniti omekšivač za rublje te pojačati učinak deterdženta, a ne ostavlja miris sirćeta.
U čep, koji smo sačuvali od posljednjeg kupljenog omekšivača za rublje, uliju se dvije supene kašike bijelog alkoholnog sirćeta (ne jabučnog), dopuni se vodom i doda dvije do pet kapi omiljenog pravog eteričnog ulja (lavanda, limun, bor, naradža…). Ovako pripremljen omekšivač se ulije u mašinu za pranje rublja.
Ako zamijenimo polovinu mjere deterdženta za pranje rublja sodom bikarbonom bijelo rublje će ostati bijelo, a odjeća zadržati svjež miris.