More, odnosno voda uopće, je životni okoliš koji se značajno razlikuje od onog na kopnu, a pred bića koji žive u tom okolišu postavlja sasvim specifične zahtjeve. To je kod vodenih organizama i organizama koji su tijekom evolucije napustili kopno dovelo do različitih prilagodbi bez kojih život u vodi ne bi bio moguć.

Meksička hodajuća riba(Ambystoma mexicanum)

Meksička hodajuća riba (Mexican walking fish) je, nažalost, vrsta pred izumiranjem. Radi se o podvrsti guštera salamandera koja cijelog života ostaje u prijelaznom obliku razvoja. Prema istraživanju, preostalo je tek 1.500 pripadnika ove neobične vrste na četvorni kilometar. Najveći neprijatelji slatke hodajuće ribice su druge ribe, zagađenje i krivolovci. Po zakonu, ovu je ribu zabranjeno loviti, ali nerazumni krivolovci je i dalje love jer je ova ribica za njih pravi akvarijski dijamant. Zanimljivo je da je ova ribica poslužila kao predložak za animaciju vodenog Pokemona!

Riba Čvrga (Psychrolutes marcidus)

Riba Čvrga živi na velikim dubinama, gotovo na dnu oceana, pa ju je vidio jako mali broj ljudi. Najčešće se radilo o ribarima koji su je slučajno uhvatili u mrežu čisteći dno oceana oko Australije i Tasmanije. Na dubinama od 600-1200 m, na kojima ova riba živi, tlak je osamdeset puta veći nego na razini mora. Riba Čvrga je zapravo velika (dvometarska) želatinozna masa koja ima manju gustoću od vode. To joj omogućuje da lebdi iznad dna oceana bez plivanja, obzirom da nema mišićnu masu. Ova riba izgleda kao velika gruda mliječi s trokutastim licem. Hrani se tako što čeka da joj neki morski mekušac ili rak dođe u vidokrug.

Grdobina (Lophiidae)

Postoji više vrsta ovih zastrašujućih riba, nama poznatijih kao grdobine. Glava ove ribe znatno nadmašuje veličinu tijela, usta su joj ogromna i puna je izraslina. Na vrhu glave ima nekoliko nastavaka, lovki, kojima se koristi pri lovu na manje ribe, a ponekad uhvati i pokoju morsku pticu. Ova riba živi diljem svijeta, na dubinama do 1000 m, a može narasti do 2 m duljine i biti teška gotovo 60 kg. Vrlo je omiljena kao gastronomska poslastica i osnovni je sastojak ribljih juha.

Riba šišmiš (Ogcocephalus porrectus)

Riba šišmiš, znana i kao crvenousta, živi u predjelu Kokosovog otočja Kostarike. Ova riba grabežljivac boravi na dubinama od oko 30 m. Lovi slično kao grdobina, uz pomoć malog nastavka, mamca na glavi. Ne pliva već se koristi perajama da bi se premjestila s jednog mjesta na drugo. Stručnjaci smatraju da žarko crvena usta ove ribe služe za zavođenje u vrijeme mriještenja.

Riba prozirne glave (Macropina microstoma)

Macropina microstoma vrsta morske ribe iz sjevernog Pacifika. Zbog velikih morskih dubina u kojima je nastanjena, ova riba je kroz evoluciju je razvila nevjerojatnu sposobnost – mogućnost micanja očima koje se nalaze unutar glave i na taj način mogu promatrati okolinu u svim smjerovima, pa čak i iza njezinih leđa. Čudnovate divovske zelene oči naime gledaju kroz glavu koja je prozirna te svijetli, stoga su oči i unutrašnjost glave jasno vidljivi.

Čovječja ribica (Proteus anguinus)

Čovječja ribica je endemična koja živi u podzemnim vodama dinarskog krškog reljefa Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine Crne Gore i Italije. Zadržava se u podzemnim vodama stalne temperature gdje se može brzo zakopati u mulj. Žive jako duboko pod zemljom, ali i blizu ulaza u špilje. Na površini se nađu samo za vrijeme jakih kiša, kad je bujice izbace na svjetlo dana, no to najčešće ne prežive. Čovječja ribica je trajno je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode.

Veliki kineski salamander (Andrias davidianus)

Veliki kineski salamander je najveći salamander na svijetu. Živi oko planinskih potoka i jezera u Kini i može doseći dužinu do 180 cm. Hrani se insektima, žabama i ribama. Ima vrlo slab vid, pa ovisi o posebnim osjetilnim senzorima na tijelu, uz pomoć kojih može osjetiti i najmanje vibracije. Kineski salamander je poznat i po svojem neobičnom glasanju, nalik na plač djeteta. Stoga ih Kinezi zovu i “Bebe ribe”. Radi se o kritično ugroženoj vrsti zbog zagađenja i lova.

Staklena žaba (Centrolenidae)

Iako je pozadinska boja ovih malih žabica limun zelena, trbuh im je proziran pa su im vidljivi svi unutarnji organi. Staklena žaba živi među drvećem i biljkama vlažnih planinskih šuma Srednje i Južne Amerike. Te najviše planinske šume u kojima obitavaju nazivaju se još i “Oblak šume”, jer su stabla gotovo uvijek prekrivena oblacima. Staklene žabe su uglavnom aktivne noću, što ih štiti od grabežljivaca. Znanstvenici staklene žabe smatraju bioindikatorima jer im pružaju dokaze o zdravlju okoliša te utjecaju globalnog zatopljenja nad ovim šumama i nevjerojatnim vrstama koje ih nastanjuju.

Divovski isopod (Bathynomus giganteus)

Veličina ove podvrste raka je rezultat fenomena koji se naziva “dubokomorski gigantizam”. Neki istraživači vjeruju da se radi o prilagodbi uz pomoć koje se životinje koje borave na velikim dubinama nose s podmorskim tlakom.

Lisnati morski zmaj (Phycodurus eques)

Ova prekrasno biće spada u porodicu morskih životinjica u koju spadaju i morski konjici. Ime je dobilo po zmaju iz kineske mitologije, a živi u vodama Južne i Zapadne Australije. “Listići” mu ne služe kao pogon već kao kamuflaža. Po ovom “malom zmaju” je napravljen i amblem države Južne Australije.

Ušata hobotnica (Grimpoteuthis)

Dumbo Octopus je morska životinja koja se može pronaći u dubinama svih oceana na Zemlji. Zbog svojih peraja koje sliče ušima, ime mu je inspirirano likom iz Disneyjevih crtića. Dumbo naraste do dužine 20 centimetara.

Rak Yeti (Kiwa hirsuta)

Yeti rak je nedavno otkriven u Južnom Tihom oceanu. Dugačak je 15-ak cm i neobičan zbog svojih bijelih, svilenkastih dlačica, nalik krznu. Ova životinjica bez pigmenata je gotovo slijepa. “Krznena” kliješta sadrže nitaste bakterije koje ovaj rak koristi za detoksikaciju od otrovnih minerala iz vode, koje ispuštaju hidrotermalni otvori u blizini njegovog staništa.

* Hidrotermalni otvori su izvori koji se nalaze blizu oceanskih hrptova. Oni su posljedica pomicanja tektonskih ploča. Ispuštaju jedan dio unutrašnje topline Zemlje.

Albino mekooklopna kornjača (Trionychoidea)

Iako se čini da su vrlo ranjive, mekooklopne kornjače, imaju kožu strukture šperploče koja ih podjednako dobro služi kao i oklop drugih kornjača. Uz to, ne smeta im težina oklopa i vrlo su elastične, pa se mogu brzo ukopati u meku podlogu dok vrebaju plijen ili izbjegavaju grabežljivce. Mekooklopne kornjače su pronađene u Aziji, a danas naseljavaju Ameriku, Afriku, Australiju i Europu. Ovakva floridska albino mekooklopna kornjača naraste do 30 cm, a postoje i divovske Cantor mekooklopne kornjače, koje žive u slatkovodnim vodama i mogu narasti do 2 m.

Češalj (Ctenophora)

Češalj je jednostavna životinja, s tek nekoliko specijaliziranih organa. Pronađena je u Arktičkom oceanu, ovalnog je oblika sa specifičnim “češljićima” uz pomoć kojih se kreće kroz vodu. Dok plivaju, redovi “češljeva” ogibaju svjetlost i tako proizvode ljeskanje i efekt duge. Većina ovih životinja može detektirati kemijske tragove u vodi koja im omogućiti pronalaženje hrane, a imaju i strukturu osjetljivu na gravitaciju koja im omogućuje osjećaj za plivanje prema gore i prema dolje.

Morsko prase (Scotoplanes)

Morsko prase je životinja koja živi na velikim dubinama, pri samom dnu oceana. Možda izgleda kao puž, ali njegovo tijelo ima kostur koji je vidljiv. Kreću se uz pomoć velikih, cjevastih nogu od kojih im dvije služe kao antene, a hrane se ticalima.

Čupava žabolika riba (Antennarius striatus)

Čupava žabolika riba je porijeklom iz toplih voda Indonezije. Stanište joj je između morskih spužvi i koralja pa je većinu vremena i sama koraljne boje. Izgleda kao da je prekrivena svilenkastim dlačicama, ali se zapravo radi o algama koje joj služe za prikrivanje. Postoji tridesetak vrsta ove nevjerojatne ribice koja, kada se kreće po dnu, izgleda kao da hoda na četiri noge dok joj kosa leprša na vjetru.

Mimikrijska hobotnica (Thaumoctopus mimicus)

Mimikrijska hobotnica je stvorenje koje ima sposobnost oponašati ne samo okoliš, već i druga bića. Naraste do 60 cm, a prirodno je šarena – ima smeđe i bijele pruge ili točke. Živi u tropskim morima jugoistočne Azije i oponaša preko 15 različitih vrsta, uključujući morske zmije, ribe, morske zvijezde, školjke i rakove. To postiže tako da iskrivljava svoje tijelo, mijenjajući boju i ponašanje. Iako postoje i druge hobotnice koje mogu poprimiti boju okoliša, ova je jedinstvena po tome što može oponašati i druge životinje. Istraživanje je pokazalo se da Mimikrijska hobotnica može odlučiti u koju će se životinju prerušiti, ovisno o tome kakva joj opasnost prijeti. Npr., ako je napada riba, ona se “pretvara” u njezinog neprijatelja, crno-žutu morsku zmiju. Ukopava šest krakova, a maše s preostala dva koji se nalaze na suprotnim smjerovima, baš poput morske zmije.

Morska krava (Dugong)

Dugong je veliki morski sisavac kojeg ponekad popularno nazivaju morska krava. Najbliži živući srodnik im je slon, a mogu narasti do 3 metra, i doseći težinu do 499 kg. Žive u toplim obalnim vodama od istočne Afrike do Australije i hrane se morskim algama. Morska krava je jedna od četiri žive vrste Sirenia, a smatra se da su drevni grčki mitovi o sirenama nadahnuti upravo njima. Žive sami ili u paru.

Žaba s jezera Titicaca (T. culeus)

Jezero Titicaca se nalazi u visokim Andama Južne Amerike, na gotovo 4000 m nadmorske visine. Tajna opstanka ove neobične žabe je u tome što cijelo vrijeme boravi pod vodom te uz pomoć kožnih nabora na tijelu uzima i pohranjuje kisik iz jezera. Prilično je velika, naraste do 50 cm. Titicaca žaba je ugrožena vrsta, kao i mnoge njezine srodnice u tom području. Jedan od razloga je česti lov na žabe u blizini Lime. Naime, mještani vjeruju da je sok od žaba ljekovit i da ima čarobna svojstva!

Amazonska rogata žaba (Ceratophrys cornuta)

Amazonske rogate žabe žive u slatkovodnim močvarama i lokvama Amazone, Kolumbije i Brazila. Imaju izrazito velika usta i trbuh i jedu sve što mogu dohvatiti. To su pohlepni grabežljivci koji love iz zasjede tako da tijelo ukopaju u lišće, a potom zaskoče plijen kojeg cijelog progutaju, iako može biti tek nešto manji od njih samih.

Narval (M. monoceros)

Narval je rijedak kit Arktika, jedinstven po svojoj dugoj, ravnoj, spiralnoj kljovi koju imaju mužjaci te vrste. Zapravo se radi o zubu. Svi narvali imaju dva zuba u čeljusti, a nakon prve godine, muškom narvalu lijevi zub raste spiralno prema van do 3 metra u dužinu, pa ove prelijepe životinje izgledaju poput vodenih jednoroga. Pretpostavlja se da je legenda o jednorozima i nastala tako što su na obali pronađena “koplja” narvala.

Izvor: www.pjesmicezadjecu.com