Autorka: Milica Santrač
Koautorka: Vidovdanka Pustivuk
Iako danas obilježavamo Međunarodni dan ptica lastavica, slavljenice ne prisustvuju slavlju jer na prostore BiH dolaze uglavnom u aprilu i maju mjesecu. Kako je ovaj mali pratilac „Vesne“ ušao nečujno u naša srca, a da toga nismo ni svjesni?! Slijedi priča o jednoj ljepoti postojanja, priča o lastavicama.
Zasigurno da nema djeteta ili odrasle osobe koja na prvi pogled ne prepoznaje ovu malu pticu, tog cvrkutavog vjesnika sunčanih dana, koji svojim prisustvom ili samom pojavom na našim krovovima i prozorima otima osmijehe, zamrznute dugom zimom najavljujući ponovni dolazak proljeća i mnogo ljepših dana, novih početaka i, sigurna sam, i novih ljubavi. Prva asocijacija svakog od nas na riječ „ptica“ je – lastavica. Od pokretljivih aviona preko brzih morskih lađa, pa sve do komplimenata, lastavica se kroz istoriju vezuje za nesto brzo, agilno, posebno biće obdareno elegantnom ljepotom koje raspolaže gotovo natprirodnom vještinom (slika 1). U pjesmama je nazivaju ključarka: ona donosi preko mora zlatne ključeve, kojima otvara ljeto i zatvara zimu. Najčešće je doletanje lastavice vezano za Blagovijesti (25. III./7. IV.).[1]
Slika 1: Lastavica u letu (Izvor: www.ptice.info)
U pitanju su ptice gnjezdašice i osnova njihovog opstanka jesu gnijezda. Opasnost u tom pogledu se ogleda nastanjivanjem u urbanim sredinama, gdje lastavice uglavnom sviju svoja gnijezda na balkonima i prozorima stambenih objekata. Ove lokacije biraju iz razloga što ih podsjećaju na stjenovite predjele i generalno nepristupačne lokacije (gdje se uglavnom nastanjuju van urbanih sredina), nedostupne predatorima i sigurne za opstanak novog potomstva. Spoj takvih lokacija u prirodnim sredinama i arhitektonske vještine lastavica intrigiraju ljude vjekovima, pa nas ne iznenađuje da je lastavičje gnijezdo sinonim za nedostižnu i opasnu ljepotu kao što je „Ласточкино гнездо“ , zamak na obali Crnog mora.
Slika 2: Lastavičje gnijezdo, zamak na obali Crnog mora (izvor: www.totalfish.ru)
Nakon zimovanja u Africi, lastavice nastanjuju naše predjele, gradeći nova ili se vraćajući u svoja stara gnijezda. Mnogi narodi su oduvijek imali vjerovanja da lastavice izaberu „samo posebne“ pa zašto ne bismo naš prostor, koji ove ptičice privremeno nastane, smatrali posebnim? Ko želi da uništi lastavičje gnijezdo u mogućnosti je da to uradi bez ikakvih zakonskih posljedica. Ipak, ako je vjerovati tradiciji, lastavica može biti jedan od najboljih gostiju koje možete dočekati. Ukoliko im pružite gostoprimstvo, u narednim godinama ćete s veseljem dočekivati povratak starih prijatelja, sustanara račvastog repa. Nakon što sviju svoja gnijezda, lastavice se razmnožavaju.
Lastavice žive gotovo na cijelom svijetu, osim na krajnjem sjeveru. Ova ptica selica, uprkos svojoj maloj veličini, je sposobna da prelazi ogromne udaljenosti dva puta godišnje. Ranije, sve do 18. vijeka, prirodnjaci su vjerovali da lastavice zimuju na dnu jezera kako bi prezimile. Migracije lastavica, njihov odlazak u tople predjele zimi i dolazak u proljeće bili su povezani s ciklusom života i smrti u prirodi.[2]
Gnijezde se u skupinama, a svake godine othrane dva do tri legla. Odlažu četiri do pet bijelih jaja išaranih crveno-smeđim pjegicama (opsega 15-tak mm) na kojima sjede mužjak i ženka. Mladi se izlegu nakon 14-17 dana. Nakon leženja hrane ih oba roditelja 20-22 dana. Zanimljivo je da stariji mladunci pomažu roditeljima kod hranjenja drugog legla.[3]
Populacija parova lastavica umjereno opada i u regionu se susrećemo sa pozitivnim primjerima rada na promociji i edukaciji stanovništva u cilju očuvanja lastavičjih gnijezda. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije u više navrata organizovalo je takmičenje pod nazivom „Domaćinstvo koje su laste izabrale“ [4], gdje su nagrađena prijavljena domaćinstva sa najvećim brojem lastavičjih gnijezda.
Slika 3: Par lastavica (foto: Santrač M.)
Lastavice su u mom stanu izgradile svoje domove na uglovima prozorima. Uselile smo se gotovo istovremeno. Od tog momenta privukle su moju pažnju pa sam istraživala zanimljivosti o njima. Naredne dvije godine populacija mojih sustanara se povećavala jer su napravljena još dva gnijezda. Želja da ih fotografišem mi se ostvarila samo jedanput i taj momenat sam podijelila i sa vama. Zaista djeluju kao par u nekom ljubavnom razgovoru!? Pored toga što su lijepe ove ptice su i veoma korisne. Mlada lastavica dnevno pojede oko 600 muha.[5] Na taj način vaš dom će biti zaštićen od insekata, naročito u toku ljetnih mjeseci.
Za lastavicu su u čitavoj Europi, još od starih vremena, vezana mnoga interesantna vjerovanja i predanja. Lastavica se pojavljuje i kao simbol plodnosti i naizmjeničnosti. Njeno gnijezdo pod krovom kuće osigurava sreću kuće. Gdje lastavica razvije gnijezdo bit će sretni ukućani. U Koprivnici „grom neće udariti u kuću u kojoj je lastavičino gnijezdo. U Bosni i Hercegovini „ako se u kući ili na krovu kuće nagnijezdi lastavica ili uopšte ptica, onda kažu da je to sretno. „Grehota je goniti pticu i pokupiti jaja”. Zabrana rušenja lastavičjeg gnijezda poznata je i kod Mađara, naime ako ona načini gnijezdo na kući, znači sreću. U Francuskoj je opšte vjerovanje da je sreća za kuću u kojoj lastavica načini gnijezdo. Grci se raduju kad im lasta svije gnijezdo u kući, jer drže da to donosi sreću. U Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj isto se misli. U Tirolu kažu da na kući u kojoj lastavice grade gnijezdo leži božji blagoslov; poneki čak ostavljaju i danju i noću otvorene prozore da bi ptice mogle slobodno ulaziti i izlaziti. U Češkoj su laste u velikoj časti i svijet ukiva daske pod strehom da bi ih primamio da tu načine gnijezda. U Hesenu je na dolazak prve laste ukazivao stražar sa kule i od strane mjesnih vlasti svečano objavljivao.[6]
Ovim pticama smo poklonili i neke pjesme. Tako je Mari Cetinić 2007. godine snimila pjesmu „Lastavice“ (https://music.youtube.com/watch?v=L3NMW8AsBfs&list=RDAMVML3NMW8AsBfs). Dok uživate u stihovima ove divne pjesme, poželjeću vam da ove godine „ugostite“ ove kućne prijatelje i da vam donesu bar ponešto od onog što se tradicionalno vezuje za njihovu pojavu.
[1] http://zornicanova.hu/bozja-ili-rajska-ptica-lastavica/
[2] https://hor.animalefans.ru/ptice/8118-hrana-lastavica-njen-opis-%C5%A1to-ptica-jede-gdje-%C5%BEivi.html
[3]https://hr.wikipedia.org/wiki/Lastavica_poku%C4%87arka
[4]https://rs.n1info.com/lifestyle/a393793-takmicenje-trazi-se-gazdinstvo-s-najvise-lastavicjih-gnezda/
[5] http://www.ptice.info/teme/15/
[6] http://zornicanova.hu/bozja-ili-rajska-ptica-lastavica/
Ovaj blog objavljen je u sklopu poziva za pisanje blogova “Priroda vrišti – ti je opiši!“. Svoje blogove možete slati na adresu info@mislioprirodi.ba.
