Piše: Belma Nahić
Petnaesti juni je dan koji je posvećen globalnom obilježavanju vjetra. Cilj i svrha ovog datuma jeste podizanje svijesti i širenje informacija o globalnim, regionalnim i lokalnim benefitima vjetra, a posebice u energetskom sektoru kao alternative fosilnim gorivima. Počeo se obilježavati 2007. godine u Evropi, međutim samo dvije godine poslije dobiva globalni karakter te se sada obilježava u preko 80 država širom svijeta. Najjednostavnija definicija vjetra jeste da je to kretanje zraka uzrokovano neravnomjernim sunčevim zagrijavanjem planete Zemlje. U suštini razlike u atmosferskom pritisku stvaraju vjetrove koji generalno pušu od mjesta visokog pritiska ka mjestu nižeg pritiska. Vjetar čini dosta za našu planetu. Služi kao izvrstan ekvilajzer atmosfere prenoseći toplotu, vlažnost, prašinu ali i polutante na velike udaljenosti širom svijeta. Također, oko 12% biljaka se oprašuje putem vjetra procesom koji se zove anemofilija. U posljednje vrijeme, u polju obnovljive energije, dosta pažnje se posvećuje energiji koja proizilazi iz vjetra za koju smatraju da je ekološki efikasnija i prihvatljivija od dosadašnjih energenata.
Na jačinu, putanju i karakteristike lokalnih vjetrova utiču kopnene formacije poput planina, jezera, dolina i slično. Iz ovoga proizilazi i logičan zaključak da i antropogene formacije također utiču na karakteristike vjetra. Jedan od uzroka visokog zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini, a i općenito, jeste blokiranje strujanja zraka gradnjom novih objekata koji ne uzimaju u obzir kvalitet zraka. Svako planiranje razvojnih projekata u BiH mora uključivati i modeliranje utjecaja planiranih zahvata na strujanje zraka.
Kada posmatramo problem zagađenja zraka u Sarajevu, koji je posebno vidljiv u zimskim mjesecima možemo uvidjeti da je on rezultat kombinacije različitih faktora poput konfiguracije terena, klimatskih karakteristika područja, različitih zagađujućih emisija (tipovi grijanja u domaćinstvima, vozila i industrija) i urbanizacije. Zbog povećanog trenda urbanizacije sve prisutnija je izgradnja visokih zgrada uz glavne ventilacijske puteve koje služe kao fizička prepreka efektima i protoku ventilacije. Prilikom izrade urbanističkih razvojnih planova neophodno je izvršiti analizu glavnih ventilacijskih koridora posmatranog područja. Ventilacijski koridori ili putevi za prozračivanje su putevi za usmjeravanje zraka čija uloga je u olakšavanju horizontalnih procesa izmjene zraka.
Prema izvršenoj studiji u Sarajevu su identificirana 2 glavna i nekoliko sporednih ventilacionih koridora. Glavni koridori su „Miljacka“ i „Glavna cesta“. Sporedni koridori su “Južna logitudinala”, “Sjeverna logitudinala”, Alipašina ulica te ulice Ante Babića i Ive Andrića na Alipašinom Polju.
Ova studija je donijela zaključak da visoke zgrade pozicionirane duž ventilacionih koridora mogu značajno smanjiti protok zraka duž koridora u zavisnosti od njihovog položaja u odnosu na nadolazeći vjetar kao i međusobnog rasporeda. Također, nivo koncentracije polutanata raste kada se novoizgrađenim objektima blokiraju zračni putevi te se time lokalno smanjuje cirkulacija zraka.
U vezi s tim, lokalno smanjenje cirkulacije zraka te visoka koncentracija polutanata u zraku može imati uticaj i na kvalitet unutrašnjeg zraka. Prema studiji „Green Building Council BIH“ pokazano je da u odabranim područnim školama u kojima je mjeren kvalitet unutrašnjeg zraka, količina PM 2,5 čestica i CO2 često prelazi dozvoljene količine posebno u zimskim mjesecima.
Kao što možemo vidjeti vjetrovi imaju veliku ulogu u mnogim procesima na Zemlji, ali i u samoj kvaliteti i zdravlju ljudskih života. Da bismo očuvali i unaprijedili standard i kvalitet života u BiH neophodno je napraviti klimatske mape za gradove koje bi uključivale prikupljanje i analizu relevantnih meteoroloških pojava. Ograničiti gradnju u pojasu od 200 metara, te u potpunosti zabraniti gradnju u pojasu od 20 metara sa svake strane glavnih ventilacionih koridora, te zaštititi sporedne koridore ograničavanjem gradnje.
Ono što još možemo uraditi jeste i poboljšati već postojeće koridore stvaranjem takozvanih zelenih koridora. Zeleni koridori su zapravo povezane zelene parkovske površine koje onda stvaraju zelene infrastrukturne mreže. Posebno doprinose urbanom biodiverzitetu, prirodnom hlađenju gradova i poboljšanju kvaliteta zraka. Stvaraju zračne puteve kako bi iskoristili prirodne obrasce vjetra i smanjili onečišćenje stajaćeg zraka, smanjuju koncentracije polutanata u atmosferi i potiču korištenje održivih prijevoznih sredstava koja ne zagađuju okoliš.
https://oppla.eu/casestudy/21264
https://www.nationalgeographic.com/science/article/wind
https://green-council.org/publik/Studija_Kvaliteta_Zraka.pdf
