Ekipa „Misli o prirodi!“ posjetila Dan otvorenih vrata Eko HUBa Mostar povodom Svjetskog dana zaštite okoliša

Dan otvorenih vrata vjerovatno je najbolji izbor koji je Eko HUB Mostar mogao napraviti za obilježavanje Svjetskog dana zaštite okoliša jer je više od dvadesetoro djece danas imalo priliku na Permakulturnom imanju Udruženja građana „Nešto Više“, koordinatora mostarskog Eko HUBa, učiti o tome kako čuvati okoliš. Njima se pridružio i dio ekipe projekta „Misli o prirodi!“.

Razne sadnice voća i povrća, vodena pumpa, solarni pogon i zeleni krov samo su neki od primjera samoodrživosti imanja i zaštite okoliša sa kojima su se djeca iz više mostarskih osnovnih škola okupljenih oko organizacije „Čarobne ruke“ te mostarskog UWC koledža mogli upoznati.

„Danas smo željeli na praktičan način ukazati novim generacijama na važnost životne sredine“, poručio je Maid Maksumić, koordinator Eko HUBa Mostar.

Djeca su prisustovala praktičnoj edukaciji o tome kako zaštiti životnu sredinu, ali i imala priliku sama zasaditi drvo badema, dunje, oraha, kajsije…

Posebno su djeca bila zadivljena zelenim krovom – umjesto cigli objekat u kojem su smještene prostorije UG „Nešto Više“ natkriven je živim krovom sa sadnicama sukulenta koje predstavljaju posebnu vrstu hidroizolacije. Na njemu se skuplja i kišnica koja se zatim preljeva u posebno posude i koristi za sadnju biljaka.

Učila su djeca i o solarnim panelima i korišenju solarne energije, biorazgradivim alternativama za standardne higijenske potrepštine, sredstva za čišćenje, kozmetiku i slično.

Ono što su djeca obećala jeste da će u budućnosti i više nego ranije paziti na okoliš i dati svoj doprinos njegovoj zaštiti.

Dan otvorenih vrata Eko HUBa Mostar samo je jedan u nizu događaja kojima je u okviru projekta „Misli o prirodi!“ obilježen Svjetski dan zaštite okoliša. Tako su Eko HUB Banja Luka i Eko HUB Mrkonjić Grad, zajedno sa svojim partnerima iz Koalicije za Sanu, iskoristili Svjetski dan zaštite okoliša da još jednom skrenu pažnju za potrebitost zaštite područja Vrela Sane, Eko HUB Laktaši je organizovao EKO MEET-UP na kojoj je promovisan značaj obnove i rehabilitacije područja Starača kod Laktaša, Eko HUB Zenica organizovao je uličn Eko kviz, a ekipa iz Eko HUBa Široki Brijeg je zajedno sa učenicima i učenicama OŠ Kočerin Svjetski dan zaštite okoliša posvetila čišćenju školskog dvorišta.

Sam Centar za promociju civilnog društva, u okviru projekta „Misli o prirodi!“, danas je otvorio Konkurs za novinarsku nagradu „Eko novinar/ka“ za profesionalno, odgovorno i utjecajno izvještavanje o zaštiti okoliša.

Svjetski dan zaštite okoliša: Borba za okoliš pred zgradom Parlamenta

Piše: Mr. sc. Sabina Jukan, dipl. ing. tehn. i Aarhus centar u BiH

Svjetski dan zaštite okoliša ustanovila je Generalna skupština UN-a 1972. godine prvog dana Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP). Dvije godine kasnije, 1974. godine obilježen je prvi Svjetski dan zaštite okolliša s temom „Samo jedna zemlja“.

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. juna s ciljem skretanja pažnje na degradaciju okoliša i poticanja pojedinaca ali i zajednice na odgovornije ponošanje prema okolišu. Obilježavanjem Svjetskog dana zaštite okoliša širom svijeta, Program Ujedinjenih nacija za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša.

Tema Svjetskog dana zaštite okoliša za 2020. godine je „Slavimo biodiverzitet“.

Prema Ujedinjenim nacijama krajnje je vrijeme da počnemo misliti na prirodu jer hrana koju jedemo, zrak koji udišemo, voda koju pijemo i klima zbog koje je naša planeta naseljena potiču iz prirode. Naprimjer, svake godine morske biljke proizvedu više od polovine kisika iz naše atmosfere, a zrelo drvo čisti naš zrak, apsorbirajući 22 kilograma ugljen dioksida, oslobađajući kisik u zamjenu. I pored svih blagodati koje nam daje priroda, mi i dalje smo nemarni prema njoj. Krajnje je vrijeme da počnemo raditi prvo na sebi, a onda i uticati na svoje okruženje kako bismo svi zajedno dali doprinos u smanjenju zagađivanja okoliša i prirode, koja nam neizmjerno daje svoje resurse.

Neki od faktora koji utiču na naš okoliš su zagađenje zraka i vode, prenaseljenost, krčenje šuma, klimatske promjene, globalno zagrijavanje, a svi su posljedica čovjekovog postojanja i djelovanja.

Svjetski dan zaštite okoliša je prilika kada se širom svijeta šalju važne i upozoravajuće okolišne poruke, kada nevladine organizacije organiziraju različite performanse s ciljem skretanja pažnje na probleme koji pritišću naše okruženje.

Još uvijek se čeka na usvajanje Zakona o zaštiti okoliša

Jedan takav događaj organizovao je danas Eko HUB Sarajevo, odnosno njihov koordinator Aarhus centar u BiH. Ekipa Aarhus centra organizovala je okupljanje ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH u Sarajevu tražeći usvajanje Prijedloga zakona o zaštiti okoliša.

Naime, u septembru prošle godine, tokom pete redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, napokon je usvojen Prijedlog zakona o zaštiti okoliša FBiH. Međutim, Dom naroda Parlamenta FBiH još uvijek nije na svoj dnevni red stavio Prijedlog zakona, iako je u komunikaciji prema EU, maj 2020. naveden kao krajnji rok za usvajanje ovog zakona.

Inicijativu za usvajanje zakona o zaštiti okoliša Federacije Bosne i Hercegovine pokrenuli su tokom septembra 2019, osim Aarhus centra, i Centar za životnu sredinu (CZZS) te Centar za ekologiju i energiju (CEE) u sklopu Eko BiH projekta.

„Tokom svih ovih godina od kada je zakon u proceduri, nastale su mnogobrojne negativne posljedice po okoliš. Dovoljno je pogledati aktuelne slučajeve ekspanzivne izgradnje malih hidroelektrana u BiH, zatim zgađanje izazvano nepropisnim odlaganjem otpada, kao i način rada aktivnih zagađivača zraka, poput TE ‘Tuzla’ koji svjedoče o potrebi adekvatne zakonske regulative u ovoj oblasti. Iz tog razloga, okupili smo se danas ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH, kako bi još jednom zatražili usvajanje zakona“, ističe izvršna direktorica Aarhus centra Sarajevo Emina Veljović.