Možda ste nekada čuli za permakulturu, ali ako niste, u ovom članku ćemo vam reći šta je ona i zašto je toliko važna.

Već znamo da životna sredina pati zbog otpada i loših stvari koje mi ljudi činimo, pa nastavite čitati kako biste saznali šta je permakultura i kako je možete primijeniti u praksi svaki dan.

Permakultura se sastoji od dvije riječi: ‘Permanent’, što znači trajnost, održivost, otpornost, dok ‘kultura’ znači sve što je povezano s ljudskim djelovanjem. Dakle, permakultura doslovno znači trajna kultura. Ona se može definisati kao nauka, filozofija ili stil života. Fokusira se na dizajn poljoprivrednih ekosistema koji omogućavaju razvoj održivog okruženja.

Strategije permakulture variraju od mjesta do mjesta, ali univerzalni aspekt su njeni etički principi i principi dizajna, koji su evoluirali preko 30 godina i koji nam olakšavaju planiranje, razvoj, organizaciju i održavanje sistema.

To nije fiksna metoda, već “način djelovanja” koji uzima u obzir biodiverzitet svakog ekosistema. Ambicija je održiva poljoprivredna proizvodnja, visoko efikasna u potrošnji energije i koja poštuje živa bića i njihove uzajamne odnose, uvijek puštajući „divlju“ prirodu da prati njen tok.

Historija permakulture

Naši preci su shvatali mudrost zemlje, molili su se suncu, u vremenima suše kiši, uvijek tražeći trajnost i obilje poljoprivrede. Međutim, koncept kao takav pojavio se 1977. godine, a uveli su ga Bill Mollison i David Holmgrem (u Australiji), koji su doveli u pitanje mogućnost razvoja trajne i prirodne poljoprivrede, praćene ljudskom rukom. Odnosno, moći vizualizirati poljoprivredu, ali i kulturu iz holističke perspektive, zasnovane na novim alternativama za korištenje prirodnih resursa, uvijek odgovorno i etički.

Od svog nastanka, permakultura je viđena kao moguće rješenje za trenutnu ekološku i društvenu krizu. Stoga se kreće od održive poljoprivrede do izgradnje staklenika, kao i boljeg korištenja prirodnih resursa kao izvora energije.

Osnovni principi permakulture

Permakultura je također vođena prema tri osnovna etička principa: briga o Zemlji, briga o ljudima i pravedna raspodjela. Prema prvom, ono što preovlađuje je očuvanje tla, kao i šuma i vode. Kod drugog principa se misli na brigu o sebi i drugima, zbog čega se moraju nastojati zadovoljiti osnovne potrebe iz postojećih resursa. Konačno, pravednom raspodjelom, viškovi se preraspodijele, tako da se otpad mora pravilno reciklirati, kako bi se ponovo vratio u ekosistem. Uopšteno govoreći, cilj je regenerisati „prirodni kapital“ (sunce, vodu, biodiverzitet…) kako bi čovječanstvo moglo opstati na svojim potrebama decenijama i vijekovima koji dolaze.

Temeljni princip permakulture je posmatranje prirode i oponašanje. To znači da treba biti strpljiv kada počinjete, koristeći mala i spora rješenja. To nas ne sprječava da vidimo veliko, ali cijenimo dugoročno da bismo nešto izgradili.

Revitalizacija zemljišta je odgovorna obaveza. Sadnja do žetve mora biti povezana s prirodnim razmišljanjem, i naravno, želja za žetvom mora biti praćena strpljenjem.

Permakultura nije isto što i organska poljoprivreda

Permakulturni vrt puno je više od organskog vrta. Njegov inteligentni dizajn koristi besplatnu energiju i održive resurse. Riječ je o maksimalnom korištenju energije i saradnji kako bi se smanjio utjecaj bilo koje lokacije na okoliš. Dobar dizajn prostora može stvoriti vrt s velikim potencijalom.

Permakultura koristi organsko vrtlarstvo i poljoprivredne prakse, ali to je tehnika koja ide dalje od toga. Permakultura je integrisana u vrt i dom kako bi se stvorio stil života s manjim utjecajem na okoliš.

Postoji značajna razlika između zatvorenih i otvorenih sistema proizvodnje hrane. U istinski zatvorenom sistemu energija se ne gubi, ona se jednostavno prenosi s jednog bića na drugo ili s jednog elementa na drugi. U permakulturnom sistemu, (koji nikada ne može biti potpuno zatvoren), energija se vrlo dobro koristi od strane jednog elementa učinkovito i prenosi se kao dobrobit drugom elementu prije nego što napusti sistem.

Organska poljoprivreda promiče korištenje prirodnih gnojiva, iskorištavajući prirodni ciklus ugljika tako da biljni ostaci postaju hrana (gnojivo) za druge. Međutim, kao i kod svake poljoprivrede, minerali se postupno gube.

Idealna permakulturna farma približava proizvodnju hrane potrošačima, a otpad vraća u krug za korištenje. Također smanjuje rasipanje energije u transportu hrane proizvodnjom hrane tamo gdje su ljudi. U permakulturi ljudi u svakodnevnom životu doprinose proizvodnji svoje hrane i drugih potrepština.

Kako permakulturu primijeniti u praksi?

Možete naučiti više o permakulturi tako što ćete je primijeniti u svom životu. Možda je odlična ideja početi sa malim koracima s nekim održivim aktivnostima u vašem domu: recikliranje, kompostiranje organskih proizvoda i izgradnja vrta.

Za razvoj bašte ne morate imati veliki prostor, jer možete izgraditi ili nabaviti stepenastu baštu (nazivaju se i bašte sa merdevinama). Dakle, ako živite u stanu i vi to možete!

Također je važno da se pridružite promjeni dobre ishrane. Uzgoj ili kupovina organskih i lokalnih proizvoda? I prije svega se zapitajte: odakle dolazi ono što konzumirate? Da li je potrebno to kupiti? Trebate biti odgovorni prema svojim postupcima, a za to tražite kreativna rješenja.

autorica: Nejra Selimović