Izvor fotografije: https://www.bentley.edu/news/ecofeminism-answer-climate-crisis

Iskorištavanje prirode, klimatske promjene i potlačenost žena imaju nešto zajedničko: oni su rezultat ljudske historije fokusirane na muškarce kao najvišu referentnu tačku moći.

Za ekofeminizam, potraga za rodnom ravnopravnošću ide ruku pod ruku s potragom za pravednom i održivom preraspodjelom resursa dostupnih i muškarcima i ženama, ali i svim živim bićima poput životinja. Ovaj pokret nastoji uništiti globalne modele iskorištavanja i potaknuti modele održive društvene organizacije temeljene na jednakosti, poštovanju i empatiji za sve vrste.

Ekološke inovacije i borba protiv klimatskih promjena puno su snažnije kada se žene uključe i donose rješenja iz prve ruke svojim najbližima. Ekofeminizam u ženama prepoznaje njihovu moć odlučivanja i njihov potencijalni doprinos u odlučivanju o pitanjima povezanim s klimatskim promjenama kao što su demografski aspekti, klimatska nauka, politika pa čak i osobne odluke o potrošačkim navikama.

Rodne uloge, način potrošnje ili različito sudjelovanje u donošenju odluka suočenih s klimatskim promjenama, znače da one više pogađaju žene nego muškarce

Broj klimatskih izbjeglica, povećanje ranjivosti djevojčica ili feminizacija energetskog siromaštva neke su od posljedica klimatskih promjena koje izravno utječu na žene. Kako bi se to pokazalo, provedene su analize različitih navika potrošnje i mobilnosti žena i muškaraca, utjecaja koji one stvaraju na okoliš, kao i različite svijesti o odgovornosti za borbu protiv klimatskih promjena.

Koji su zaključci? One su, kao rezultat društvene konstrukcije uloge žene, više povezane s kućnim prostorom i brigom o porodici od muškaraca, zbog čega su ranjivije u odnosu na učinke klimatskih promjena, posebno u nižim socioekonomskim nivoima. Osim toga, ono što se naziva “individualni ekološki otisak” ili utjecaj osobe na okoliš također je različito jer je rezultat raspodjele rodnih uloga, odgovornosti i specifičnih identiteta. Što se tiče načina suočavanja i sudjelovanja u odgovorima koji se daju na klimatske promjene, rodne uloge dovode do drugačijeg stava i uključenosti budući da su, općenito, oni ti koji zapovijedaju i odlučuju.

Ekološka kriza sa sobom nosi energetsku krizu, klimatsku krizu, socijalnu krizu i krizu skrbi, sve su one međusobno povezane, a najviše su pogođene žene. Kada se u energetskoj krizi, na primjer, zalihe materijala počnu smanjivati ​​i resursa je sve manje, postoji tendencija da se ti resursi traže u drugim zemljama. Tamo se, da bi se došlo do tih resursa, stanovništvo protjeruje. U slučaju autohtonog naroda, njihov jezik je eliminisan, a s njim i sva mudrost koja se godinama prenosila usmeno. Ta mudrost i to znanje ima veze prije svega sa zdravljem i prirodom, a uklanjanjem jezika žena koje ga prenose, potpuno je eliminisano. Ove situacije, zajedno s prirodnim katastrofama uzrokovanim klimatskim promjenama, tjeraju ih s njihovih zemalja i prisiljene su biti klimatske izbjeglice, sa svime što to podrazumijeva.

Za to je, prema stručnjacima, bitno raditi s “ekofeminističkom perspektivom”. Posljednji izvještaj o rodu i klimatskim promjenama, koje je proveo Ženski institut 2020. godine, definiše ekofeminizam kao “jedan od aspekata feminizma koji se temelji na ideji da postoji odnos između podređenosti žena muškarcima i iskorištavanja prirodnog svijeta, s obzirom na to da historijska logika vlasništva koja je uključivala dominaciju muškaraca nad ženama dijeli određene smjernice koje se javljaju u iskorištavanju prirode, shvaćajući da oba oblika degradacije i iskorištavanja dijele isti uzrok, radi se o struji koja feminističku borbu ne razumije bez ekološke borbe, tako da integriše žene u borbu protiv klimatskih promjena, a istovremeno inkorporira ekološki pristup feminizmu.“

Primjer važnosti integracije feminizma s ekologijom su sve one žene koje rade svaki dan na izgradnji boljeg svijeta za sve ljude i za sve vrste, a u nastavku vam ostavljamo popis nekih od tih žena, koje vam služe kao inspiracija borba protiv klimatskih promjena i protiv patrijarhata.

Berta Caceres

Feministkinja i autohtona ekologinja, braniteljica autohtonih naroda i ekosistema Srednje Amerike. Suosnivačica Građanskog vijeća narodnih i autohtonih organizacija Hondurasa (COPINH) za obranu okoliša i kulture Lenca u regiji. Protivila se izgradnji hidroelektrana, kao i projektima rudarenja i sječe šuma. Ubijena je u martu 2016. godine.

Godine 1970. postala je prva Afrikanka koja je stekla doktorat. Kao profesorica i istraživačica na Univerzitetu u Nairobiju, započela je svoj aktivizam u potrazi za ravnopravnošću spolova koji je bio povezan s njezinim djelovanjem za ekologiju. Njezin rad, brige i otkrića doveli su je do osnivanja pokreta Zeleni pojas 1977. godine, s kojim su hiljade žena počele raditi na aktivnostima očuvanja prirode, pripremajući vrtove za vlastitu potrošnju. Te su žene bile obučene za rješavanje ekoloških problema kao što su erozija i suša zbog krčenja šuma, a dobile su i alate za osnaživanje za vođenje svakog projekta. Za svoj rad na rodu i ekologiji 2004. godine dobila je Nobelovu nagradu za mir.

Bila je aktivistica za autohtona prava etničke skupine Kichwa u amazonskoj regiji Ekvadora, međunarodna predstavnica zajednice Sarayaku, a Amazon Watch ju je prepoznao kao “Amazon Warrior”. Godine 2012. vodila je pravnu borbu protiv eksploatacije nafte u amazonskoj džungli koja je završila pobjedom zajednica pred IACHR-om.

Greta Thunberg

Švedska ekološka aktivistkinja koji je razgovarala s mnogim donositeljima odluka o važnosti i odgovornosti borbe protiv klimatskih promjena za zaštitu budućih generacija. U augustu 2018. započela je štrajk za klimu pred parlamentom svoje zemlje, svakog petka izostajala je iz škole kako bi zahtijevala konkretne akcije i poštovanje Pariškog sporazuma.

Izvršna je tajnica Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC). Bila je veleposlanica Meksika u Njemačkoj i tajnica za vanjske odnose Meksika, tokom svoje karijere promicala je akcije u vezi s pitanjima klimatskih promjena, održivog razvoja i ravnopravnosti spolova.

Christiana Figueres

Globalna predvodnica u borbi protiv klimatskih promjena, bila je izvršna tajnica Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i odigrala ključnu ulogu u postizanju Pariškog sporazuma 2015. godine. Od tada je suosnivač organizacije Global Optimism Ltd. Fokusirana je na promicanje društvenih i ekoloških promjena kroz aktivizam.

Vandana Shiva

Jedna od pionirki ekofeminizma, osnivačica je i direktorica Fondacije Navdanya za istraživanje nauke, tehnologije i ekologije u New Delhiju. Bila je konsultantica za vlade i međunarodne organizacije o pitanjima feminizma i održivosti. Počela se boriti za prava poljoprivrednica u Indiji i primila je brojne nagrade za svoj rad uključujući Alternativnu Nobelovu nagradu za mir i UN-ovu nagradu za Međunarodni dan planete Zemlje.

autorica: Nejra Selimović