Telefon: 033 644-810
Email:
info@mislioprirodi.ba
Na Balkanu se istraživači mobiliziraju kako bi zaštitili divlju rijeku
By: Misli o Prirodi
Planovi izgradnje brana na gornjoj Neretvi izazivaju zabrinutost
Prije pet godina, istraživači iz cijele Europe okupili su se na hladnoj, brzoj rijeci u gorju Albanije na 7 dana intenzivnog terenskog rada. Njihova misija: pokrenuti višegodišnji napor za sastavljanje detaljnog ekološkog portreta rijeke Vyose, jedne od posljednjih plovnih putova istočne Europe. Nadali su se da će privući pozornost javnosti na bogatu divljinu rijeke i uvjeriti političare/ke da je zaštite od kaskade predloženih brana.
Ranije ovog mjeseca, taj se trud isplatio kada je albanski premijer obećao stvoriti Nacionalni park Divlje rijeke koji će zaštititi oko 500 kilometara Vyose i njezinih pritoka od razvoja hidroenergije.
Sada se znanstvenici/ce nadaju da će taj uspjeh ponoviti na još jednom ugroženom plovnom putu u regiji: gornjoj rijeci Neretvi, kojoj prijeti oko 70 predloženih brana. Tokom ove sedmice, tridesetak istraživača/ica — uključujući stručnjake/inje za ribe, vodozemce i beskičmenjake — rasporedit će se duž izvorišta rijeke u Bosni i Hercegovini u sklopu „Neretva: sedmica istraživanja“, čiji je cilj katalogizirati vrste koje ovise o rijeci.
“Čudesno je da su ove rijeke preživjele”, kaže ekolog Ulrich Eichelmann, osnivač RiverWatch-a, bečke grupe koja stoji iza istraživačke kampanje Vyosa i Neretva: sedmica istraživanja, koja je počela 28. juna. Rijeke Zapadnog Balkana vrve vodenim svijetom, uključujući najveću svjetsku raznolikost vrsta pastrmke, što nekim istraživačima/cama sugeriše da su one evolucijska kolijevka pastrmke i lososa. To je neočekivana divljina na jako razvijenom kontinentu, kaže Eichelmann. “U drugim dijelovima Europe praktički nema rijeka koje nisu pregrađene ili kanalizirane.”
Četiri velike brane prekidaju donji tok Neretve, koja teče oko 225 kilometara do Jadranskog mora u Hrvatskoj. Ali razvoj je uveliko zaobišao zabačeni gornji dio rijeke kada je bila dio bivše Jugoslavije, a posljednjih desetljeća rat i etničke napetosti obeshrabrili su investitore.
Međutim, od 2010. godine, graditelji hidroelektrana vidjeli su obećavajuće novo tržište na Balkanu, a tokovi koji slobodno teku su privukli investitore. U regiji je sada ili predloženo, ili je u izgradnji oko 3500 brana. Uz gornju Neretvu inženjeri/ke su identificirali desetke lokacija za uglavnom male hidroelektrane.
Navala izgradnje brana je ekološka katastrofa u nastajanju, kaže ihtiolog Steven Weiss sa Sveučilišta u Grazu. Boji se da bi “loše dizajnirane i loše upravljane” barijere mogle dovesti do “smrti od 1000 rezova” duž Neretve i drugih rijeka, pri čemu bi ribe i drugi organizmi izgubili 30% do 70% svog trenutnog staništa.
Kroz Sedmicu istraživanja, Weiss će istraživati populacije ugrožene mekousne pastrmke (Salmo obtusirostris) i drugih endemskih vrsta riba. Brane bi blokirale kretanje rijetkih pastrmka i fragmentirale populacije, kaže on. Talog iz nekih akumulacija bi se ispirao nizvodno, zatrpavajući stanište. Nova jezera mogla bi postati dom invazivnim ribama, poput šarana, koji se natječu s domaćim vrstama.
Riječni beskičmenjaci bit će u fokusu biogeohemičara Gabriela Singera sa Sveučilišta u Innsbrucku. Dvoje studenata/kinja i on također planiraju izmjeriti razine ugljik dioksida i metana u vodi iz razgradnje organske tvari u potocima. Podaci bi mogli pomoći istraživačima/cama predvidjeti kako bi detritus zarobljen u stajaćim rezervoarima mogao uzrokovati porast proizvodnje dvaju moćnih stakleničkih gasova. Brane su često hvaljene zbog proizvodnje čiste energije, primjećuje Singer, ali “ono o čemu bismo stvarno trebali razmišljati je (njihov) potencijal zagrijavanja klime.”
Dok drugi naučnici katalogiziraju život iznad zemlje, tim predvođen biologinjom Majom Zagmajster sa Sveučilišta u Ljubljani tražit će ispod površine. Porozna krška (vapnenačka) geologija dinarskih planina, gdje izvire Neretva, učinila je ovu regiju globalnim „hot spot“ –om za podzemnu biološku raznolikost, kaže ona. Neke od stalnih vrsta – kao što je čovječija ribica (Proteus anguinus), slijepi špiljski vodozemac koji može živjeti više od 100 godina – obitavaju u špiljama i pukotinama. Ali drugi zauzimaju male prostore ispunjene vodom između zrna pijeska i šljunka ispod rijeke koja teče. Brane mogu predstavljati posebnu prijetnju tim “intersticijskim staništima”, napominje Zagmajster, jer mijenjaju sezonske obrasce poplava i dopuštaju taloženju finog sedimenta i gušenju šupljina.
Biolog Saudin Merdan, koji vodi Centar Stjepan Bolkay, istraživački institut u Bosni i Hercegovini, dokumentirat će gmizavce i vodozemce duž Neretve. Ali brine ga i utjecaj razvoja hidroelektrana na ljude. Neki stanovnici/ce područja ovise o rijeci za pitku vodu, čiju bi čistoću mogli ugroziti otrovni organizmi koji uspijevaju u stajaćoj vodi, napominje. I dodaje: “Mnogi nemaju novca da odu na more na odmor, pa svoje slobodno vrijeme provode na rijekama.”
Merdan i drugi se nadaju da će podaci prikupljeni kroz Sedmicu istraživanja pomoći u podršci za novi nacionalni park za očuvanje izvorišta Neretve. Cilj, kaže Eichelmann, nije “očuvanje jednog malog i slikovitog dijela, već zaštita cijele mreže rijeke, koju volim uspoređivati s drvetom i njegovim granama.”
Izvor:
Autor/ica teksta: Richard Schiffman
Autor/ica fotografije: Vera Knook
Karike: Eco-friendly navike mladih koje pomažu planeti Zemlji
By: Misli o Prirodi
Svakog aprila u svijetu se priča o ekologiji. U ovom mjesecu obilježava se Dan planete Zemlje (22. aprila) s namjerom da se ljudi širom svijeta podsjete u kakvom je stanju priroda planete na kojoj žive, da se stanovništvu ukaže na probleme ekosistema, na zagađenje naseljenih mjesta i na to kako poboljšati kvalitet životne sredine. No, o ovoj temi važno je razgovarati svakodnevno.
Promjene počinju od nas samih
Posljednjih godina ekološki stručnjaci i aktivisti sve su glasniji, s razlogom. Proizvodimo previše otpada, uništavamo našu prirodu, nanosimo veliku štetu našoj planeti. Istovremeno, promjene svijesti o zaštiti životne sredine počinju se uočavati. I važno je da krenu od nas samih. Svako od nas može sam sa sobom riješiti kako da doprinese očuvanju životne sredine, mišljenja je Marijana Kandić, planinarka koja radi u IT sektoru i vodi Instagram profil bee.echo.ba posvećen eco-friendly navikama.
Marijana je za „Karike“ otkrila koliko je teško zakoračiti u ekološki svjesniju svakodnevicu i koje su to njene svakodnevne navike. Iz mog iskustva, nije komplikovano, ali zahtijeva malo discipline na početku – dok ne pređe u naviku. Iz kuće ne izlazim bez cekera i flaše za vodu. U kupovinu idem s vrećicama za voće i povrće (zamjena za plastične kese) i teglama / kutijama za rinfuzu (sir, koštunjičavo voće i sl.). Sve što kupim skladištim uglavnom u teglama, a redovno kuham, tako da otpada od naručivanja hrane kod mene nema, otkrila nam je Marijana Kandić.
Marijana na svom Instagram profilu nesebično dijeli vrlo korisne eko-savjete
Naprimjer, s obzirom na to da se na globalnom nivou 1/3 ukupno proizvedene hrane baci, Marijana izbjegava biti dio statistike tako što pravi sedmični raspored jela, obavlja kupovinu samo potrebnih namirnica, kupuje u rinfuzi… Uvijek nastoji iskoristiti sve što kupi, hranu ispravno čuva, ledi i redovno pravi čistku ostave. Na njenom blogu možete naći i savjete za eco-friendly čišćenje kuće: soda bikarbona, limun i sirće, ali i za kozmetiku – Marijana kaže da je minimalista i da ne gomila nepotrebne proizvode.
Kako vlastitim primjerom potaknuti ljude
Enisu Alajmović, volonterku ekološke organizacije Let’s do it, proljeće uvijek podsjeća na rane radove oko kuće. Kako odnedavno živi u stanu, tradicionalni proljetni rad je izostao, ali Enisi nije dao mira. S kesom i rukavicama, Enisa je nedugo nakon doseljenja izašla ispred svoje zgrade u sarajevskom naselju Grbavica, te očistila četiri predulaza, parkovski dio i travnjake. Nakon čišćenja napisala je i molbu svojim komšijama da barem ne bacaju otpad okolo, no molba je brzo skinuta, ali to je ipak ne obeshrabruje. „Volonterka sam jednog od posebnih ekoloških udruženja u Sarajevu, čistimo grad i sadimo drveće, ne samo u gradu nego i na okolnim planinama i ekološki pošumljavamo“, predstavila se Enisa „Karikama“.
U nastavku, otkrila nam je kako je jedan dan, vraćajući se s posla, zatekla svoje komšije s krampama, lopatama i metlama kako uređuju jedan od predulaza, a drugi dan je zatekla i komšiju kako sadi drveće.
„Čovjek je od svog novca kupio i donio sadnice. Priđem mu i dok malo tu razgovaramo, kaže: ‘Stid me. Neki dan vidim jedna cura kupila smeće, pa rekoh odoh i ja da doprinesem, jer u Titin vakat smo to stalno radili, bile su omladinske akcije i to se podrazumijevalo da smo kao društvo korisni“, ponosno nam je ispričala Enisa. Enisa je redovna na akcijama čišćenja i pošumljavanja. Za nju je to važna dužnost i svaki put kad ide osjeća se kao da ide na svečanost ukazanu prirodi, kaže. Samo krajem marta zasadili su 1.000 sadnica na Bjelašnici. „Neka vaša svakodnevica za početak bude da sebi kažete da nećete uzeti tu plastičnu kesu koja će visiti kasnije s drveća, kojoj treba godina i godina da se raspadne. Posadite cvijeće pred zgradom, pokupite smeće na autobuskom stajalištu! Nije teško biti ekolog. Kad ste na izletu, umjesto da ostavite kesu, ponesite je do kontejnera“, poručuje Enisa te dodaje kako promjene ne dolaze same, mi moramo biti dio njih.
Izvor:
Novi zakon o geološkim istraživanjima usvojen bez predloženih amandmana
By: Misli o Prirodi
Narodna skupština Republike Srpske je na nastavku 22. redovne sjednice, održane dana 23.6.2022. godine, usvojila novi Zakon o geološkim istraživanjima Republike Srpske.
Nakon što je dan ranije zaključena skupštinska rasprava o ovom zakonu, i data završna riječ, isti je usvojen u danu za glasanje sa većinom poslaničkih glasova.
Prethodno, usvajanju finalnog teksta je prethodilo i usvajanje Nacrta zakona, prilikom čije izrade je, pored organa vlasti, učešće uzela i šira javnost dostavljanjem svojih komentara i primjedbi.
U fazi javnog uvida u Nacrt zakona, Centar za životnu sredinu je podnio iscrpne komentare i primjedbe na predložena zakonska rješenja. U finalni tekst Nacrta zakona, između ostalih, uvažene su primjedbe istaknute u pogledu nelegitimnog delegiranja diskrecionog odlučivanja o mogućnosti geoloških istraživanja upravljačima zaštičenih područja, uslova za dokazivanje riješenih imovinsko-pravnih odnosa na budućem istražnom polju, neophodnosti prethodne procjene uticaja na životnu sredinu, direktnog učešća lokalne samouprave i građana u odlučivanju o ishodovanju dozvole i dr. Djelimično su uvažene i druge sugestije kojima se isticala neophodnost bolje zaštite životne sredine.
Nakon toga, a prije upućivanja Prijedloga zakona u redovnu zakonodavnu proceduru, Centar za životnu sredinu je iskoristio mehanizme participativne demokratije te, nakon što je podnio Amandmane na Prijedlog zakona, uzeo je učešće u javnoj raspravi na sjednici Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine održane dana 31.5.2022. godine. Tom prilikom, nakon elaboriranja amandmana od strane predlagača, Odbor za zaštitu životne sredine je iste jednoglasno prihvatio, te ih uključio u svoj finalni Izvještaj koji dostavlja Narodnoj skupštini.
Konkretno, amandmanima se predlagalo značajno proširenje minimalnog istražnog radijusa u naseljenim područjima, kao i, u slučaju sukoba kod implementacije, prevagu primjene propisa kojim se uređuje zaštita prirode, zaštita životne sredine, nacionalnih parkova i zaštićenih područja.
Međutim, iako su ovi prijedlozi amandmana, u toku poslaničke rasprave na sjednici Narodne skupštine od 22.6.2022. godine, načelno bili prihvaćeni od strane većine poslanika, u danu glasanja o zakonu amandmani se nisu našli u finalnom tekstu Prijedloga zakona zbog čega poslanici nisu mogli da glasaju o njima. Naime, nakon što je izrađivač zakona, Ministarstvo energetike i rudarstva, odbilo da prihvati amandmane, Odbor za zaštitu životne sredine, ipak, nije tražio izjašnjenje Narodne skupštine o tome, što je bio uslov za glasanje o konkrentim amandmanima.
“Kod činjenice da je mandat Odbora za zaštitu životne sredine jasan, kao i da je isti prethodno jednoglasno prihvatio prijedloge amandmana, ispuštanje prilike da se vrhovna zakonodavna vlast izjasni o predloženim amandmanima je u najmanju ruku nesretna. Na ovaj način, iako shodno poslovniku, imamo situaciju da je o dodatnoj zaštiti životne sredine i zaštiti posebnih prava zajamčenih ustavom i zakonom – a što je bio isključivi cilj predloženih amandmana – praktički odlučilo ministarstvo, dakle izvršna vlast”, izjavio je Redžib Skomorac, pravnik Centra za životnu sredinu.
“Budući da je evidentna namjera izrađivača novog zakona bila da se u njegovoj primjeni uputi na postojeće standarde zaštite životne sredine, mišljenja smo da bi predloženi amandmani tim prije samo potvrdili takvu namjeru ministarstva. Stoga, iako u novom zakonu postoje unaprijeđeni segmenti, ostaje da se u praksi vidi koliko su geološki istražni radovi mogući uz ne samo zadržavanje, već i nužno unaprijeđenje, kvaliteta životne sredine, ali i drugih prava koja proističu iz tog imperativa. U tom pogledu ćemo budno nastaviti da vršimo monitoring implementacije novog zakona”, dodao je Skomorac.
Sonja Kosanović, pravnica u Centru za životnu sredinu istakla je da je za odobravanje geoloških istraživanja prema novom zakonu neophodna saglasnost jedinice lokalne samouprave na čijoj se teritoriji istraživanje planira.
“Ovim putem unaprijed apelujemo na organe lokalne samouprave da uzmu aktivno učešće u procesu odlučivanja, budući da se radi o zahvatima koja itekako mogu uticati na dobrobit stanovništva sa datog prostora. Kao primjer loše prakse možemo svakako navesti područje planine Ozren na kome su vršena geološka istraživanja uprkos protivljenju stanovništva koje je tim istraživanjima bilo pogođeno. Organi lokalne samouprave nisu učinili dovoljno napora da zaštite dobrobit stanovništva. Srećom, ovdje je presudnu ulogu imao aktivizam samih mještana koji je na kraju rezultirao i ukidanjem rješenja, ali ovo ne treba da bude praksa”, dodala je Kosanović.
Obzirom na recentna iskustva u regionu, ali i svijetu, uz tendenciju sve češćeg sukoba tržišnih potreba i tehnološkog razvoja sa potrebom za zaštitom životne sredine i zaštitom temeljnih ljudskih prava, evidentno su stoga i sve veći napori u dostizanju ekološke pravde.
Stoga, Centar za životnu sredinu ohrabruje nadležne vlasti da razvoj privrede ne dovodi u obaveznu konkurenciju sa opštim blagostanjem društva, te da stvarni prosperitet mjeri u skladu sa tim.
Izvor:
Izvor fotografije:
www.dinarskogorje.com
Sječa šume uništava zaštićenu planinu Konjuh, devastacija očita i na satelitskim snimcima
By: Misli o Prirodi
Nekontrolisana sječa drveta dovela je do devastacije zaštićene zone planine Konjuh, tvrde aktivisti okupljeni u tuzlanskom pokretu Karton revolucija. Nadležne pozivaju na hitnu reakciju jer su razmjere štete sve veće, što je vidljivo i na satelitskim snimcima.
Okupljeni u pokretu Karton revolucija pozvali su sve nadležne institucije, ali i pojedince da stanu u kraj nelegalnoj sječi šuma u Tuzlanskom kantonu, posebice prekomjernom izvlačenju drveta na lokalitetu planine Konjuh. Satelitski snimci zaštićenog pejzaža, a koji su u posjedu pokreta, pokazuju razmjere štete koja je već nanesena ovoj planini.
Član Karton revolucije Adi Selman u razgovoru za Klix.ba kaže da se od prekomjerne sječe drveta uništavaju izvori i zagađuje priroda, narušavaju se ekosistem i razvaljuje posljednje značajno prirodno okruženje Tuzlanskog kantona.
Ozakonjena devastacija
“Sječa šume na planini Konjuh se realizuje na osnovu desetogodišnjeg plana čiji ciklus ističe u ovoj godini. Kada se kreirao trenutni plan, niko nije konsultovao lokalne zajednice, Javnu ustanovu Zaštićeni pejzaž Konjuh, niti bilo koju drugu relevantnu instituciju koja je morala biti uključena u proces. Tako je u praksi stvorena situacija da je sječa šume prilagođena interesima pojedinaca koji imaju ogromnu finansijsku korist od eksploatacije drveta i na taj način ozakonjena”, kaže nam Selman.
Ovaj propust je, kako navode iz Karton revolucije, uočen, tako da je izmjenama zakona u 2017. godini utvrđeno da u budućem planiranju moraju biti uključene sve relevantne institucije. Međutim, sječa šume se i dalje vrši po starom sistemu koji ostavlja nezamislive posljedice po ekosistem Konjuha.
“Pored katastrofalnih zakonskih rješenja, najveći problem prilikom nezakonite eksploatacije su jasne indicije na velike razmjere korupcije koju vrše pojedinci unutar sistema. Zaštićeni pejzaž godinama nema dovoljno nadzornika koji bi mogli ispratiti sam proces, u sječu šume se masovno uključuju privatne firme koje u pravilu izvoze sirovinu sa planine pod izgovorom nedostatka mehanizacije, sjeku se maksimalno dozvoljene količine a pri tome Šume TK posluju u minusu. Također se izbjegava sanitarna sječa”, ističe Selman.
Sve navedeno je, kako ustvrđuju aktivisti, samo jedan dio anarhije koji jasno oslikava stanje u kojem se uništava planina Konjuh, a pri tome država nema nikakve koristi jer sve institucije uključene u proces posluju u debelom minusu.
Posljedice vidljive i u Banovićima
Problem koji se vezuje za Konjuh traje od 2013. godine, odnosno od početka važenja šumsko-privredne osnove koja je i trenutno na snazi. Posljedice se već odražavaju i na općinu Banovići, koja se susreće sa redukcijama pitke vode.
“Razmjera štete se možda i najbolje vidi na sateliskim snimcima iz 2018. i 2020. godine, a istinski se bojimo kakve ćemo snimke dobiti za 2022., s obzirom da još uvijek čekamo fotografije za tekuću godinu. Iz Javne ustanove Zaštićeni pejzaž Konjuh godinama upozoravaju na velike štete koje donosi prekomjerna sječa šume, ali iz navedene institucije nisu je u mogućnosti obustaviti jer je ozakonjena šumsko-privrednom osnovom. Tačni razmjeri ekocida se trebaju tek utvrditi u narednom periodu”, kaže nam Adis Jahić, član Karton revolucije.
Izlaskom na teren i uz konsultacije sa relevantnim stručnjacima, iz tuzlanskog pokreta su utvrdili da je trenutni odnos prema planini Konjuh izazvao veliki ekocid i nemjerljive posljedice na prirodni ekosistem. Iz Karton revolucije nadležnima su dostavili 20 konkretnih pitanja čiji odgovori ukazuju na navedenu probleme.
“Pored navedenog poslali smo urgencije za hitne sastanke svim relevantnim institucijama od kojih su već neke pozitivno odgovorile. Sastanke sa nadležnim institucijama želimo iskoristiti i kako bi ustanovili koji pojedinci i institucije žele raditi u cilju zaustavljanja korupcije a koje djeluju u interesima zaštite trenutnog stanja”, kaže nam aktivistica Lejla Bašić.
Zaštićeni pejzaž Konjuh je podijeljen na A, B i C zonu zaštite. Trenutno je u B i C zoni dozvoljena sječa šume, a iz Karton revolucije tražit će proširivanje A zone na B1 zonu i na taj način osigurati da se u potpunosti zabrani ovakav vid sječe šume u narednih 10 godina. Također, aktivisti žele pomoći Javnoj ustanovi Zaštićeni pejzaž Konjuh u uspostavi kvalitetnog sistem nadzora, s obzirom da nemaju dovoljno uposlenika.
“Treća, ali ne i manje važna mjera je pokretanje krivičnih postupaka protiv odgovornih za dosadašnje propuste jer zaista nam je nevjerovatna činjenica da postoji čitav niz zapisnika i drugih relevantnih akata koji daju ozbiljne indicije na nezakonite radnje, a koje niko nikada nije procesuiran”, ističe Selman.
Izvorne prirodne vrijednosti
Konjuh je planina smještena u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, a omeđena je rijekama Seona, Turija, Litva i Oskova na sjeveru, Gosteljom na sjeveroistoku te Krivajom na jugu i zapadu.
Zaljubljenicima u prirodu posebno su privlačni vrhovi Varda, Zidine, Šuplji Javor, Vina Kruška, Suho Drvlje, Zidine, Brezina, Vrh Konjuha, Bijeli Vrh i Zečiji Rat na jugozapadnom grebenu Smolin.
U šumskim predjelima Konjuha od divljači se mogu naći mrki medvjed, srna, divlja svinja, vuk, lisica, vjeverica, tetrijeb, dok su u potocima i rijekama zastupljeni pastrmka i potočni rak.
S ciljem zaštite i očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti Konjuha, Skupština Tuzlanskog kantona 2009. godine usvojila je Zakon o proglašenju dijela područja planine zaštićenim pejzažom Konjuh. Riječ je o pretežno šumskom području, površine 8.016 hektara, koje se nalazi na dijelovima tri općine, odnosno Banovića, Kladnja i Živinica.
Izvor:
Ugrožene životinje u BiH zaštićene samo na papiru
By: Misli o Prirodi
Prije nego što se našao na puškometu krivolovaca, medvjed Maglić je za nešto više od mjesec dana prešao cijelu Zelengoru i posjetio sva jezera na toj bosanskohercegovačkoj planini.
Putešestvije ovog mrkog medvjeda, poznate zahvaljujući tome što je nosio ogrlicu za telemetrijsko praćanje, zaustavljene su u lovištu u Gacku, na jugoistoku BiH, gdje je ustrijeljen.
Interventni tim za krupne zvijeri bh. entiteta Republika Srpska objavio je 20. juna da je putem aplikacije informiran da je Maglićevo kretanje zaustavljeno.
“Otišli smo na teren i pronašli presječenu ogrlicu, a kilometar i pol dalje i odstrijeljenog medvjeda. Bila je to zdrava životinja u punoj snazi koja je tek trebala da se razvije u pravog velikog mrkog medvjeda”, kaže za RSE Bojan Paprica iz Interventnog tima.
Mrki medvjed je u Evropi zaštićena vrsta kojoj prijeti izumiranje. Nalazi se, također, na crvenim listama zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta na nivou bh. entiteta Federacija BiH i Republika Srpska.
Mjesec dana sa ogrlicom prije krivolova
Petogodišnji medvjed Maglić, nazvan po najvišoj planini u BiH, nosio je ogrlicu za praćenje tek nešto više od mjesec dana prije nego što je upucan u lovištu kojim upravlja Nacionalni park “Sutjeska”.
Interventni tim je obavijestio policiju i nadležno tužilaštvo. U tom timu, također, tvrde da ima određenih rezultata u policijskoj istrazi, ali konkretni detalji još nisu objavljeni.
Zakoni u BiH u ovakvim slučajevima predviđaju novčane kazne do 20.000 maraka (oko 10.000 eura), uključujući i kazneno gonjenje odgovornih.
Izvor:
Uskoro se uvodi taksa ili CBAM na izvoz el. energije iz BiH
By: Misli o Prirodi
U cijenu električne energije koja se izvozi iz zemalja Zapadnog Balkana u EU morat će biti uključena i cijena takse na CO2 emisije, vjerovatno već od 2025. godine, podsjećaju iz Aarhus centra u BiH i Centra za Životnu Sredinu.
Očekuje se da će EU glasati o uspostavljanju Mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM), krajem juna. Ovaj mehanizam je važan korak u izjednačavanju uslova na evropskom tržištu energije.
Između 2018. i 2020. godine, EU je uvozila oko 8% električne energije proizvedene u termoelektranama Zapadnog Balkana, po nerealno niskim cijenama, pošto zemlje Zapadnog Balkana ne primjenjuju taksu na CO2 emisije.
Paradoksalno, iako EU ima ekonomsku korist od ove jeftine električne energije, sa druge strane njeni građani plaćaju visoku cijenu. U istom periodu, zagađenje zraka iz termoelektrana na Zapadnom Balkanu uzrokovalo je oko 19.000 prijevremenih smrti, od kojih je 12.000 bilo zbog nepoštivanja ograničenja emisija iz termoelektrana, a više od polovine bilo je u EU.
Sa druge strane, zemlje Zapadnog Balkana mogu izbjeći primjenu CBAM-a uvođenjem vlastitih sistema oporezivanja emisija CO2. Ovako prikupljeni prihodi bi se koristili za finansiranje dekarbonizacije i pravedne tranzicije u područjima trenutno ovisnim o uglju.
“Krajnje je vrijeme da se vlasti u BiH probude i ozbiljno uključe u proces dekarbonizacije koji će se neminovno desiti u sljedećih petnaest godina. Taksa na CO2 emisije ili CBAM su početak kraja termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu i što prije počnemo raditi na dekarbonizaciji energetskog sektora, to će nas taj proces manje koštati”, izjavio je Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH.
Vlade zemalja Zapadnog Balkana imaju mogućnost da osmisle, isplaniraju i počnu s primjenom takse na CO2 emisije i na taj način ubrzaju tranziciju u koju je ostatak Evrope već uključen. Mapa puta za dekarbonizaciju, izrađena od strane Energetske zajednice, predstavlja dobru polaznu osnovu.
“Mehanizam će stvoriti dodatni pritisak nad svima onima koji i dalje koriste ugalj kao pogonsko gorivo. Nikom nije stalo do plaćanja tolikih taksi, što dovodi do negativnog poslovanja, stoga je mehanizam dobar okvir za dekarbonizaciju i prelazak na obnovljive izvore energije”, zaključio je Dragan Ostić iz Centra za Životnu Sredinu.
Izvor:
Bosna i Hercegovina uskoro dobija svoju prvu Strategiju zaštite okoliša
By: Misli o Prirodi
Neki bh. pejzaži spadaju među najljepše u svijetu. Naše šume i rijeke nastanjuje jedna od najbrojnijih zajednica različitih biljaka i životinja u Evropi.
Međutim, naša zemlja se mijenja. Napredak prate sve veća zagađenost okoliša i sve izraženiji pritisak na naše resurse, što ugrožava zdravlje i egzistenciju ljudi.
Jesmo li spremni preuzeti odgovornost za probleme koje uzrokujemo okolišu? Mogu li građani i građanke BiH postati stvarni saveznici prirode?
Nakon dvije godine rada na pripremi, BiH je na putu da dobije svoju prvu Strategiju zaštite okoliša. U nastavku teksta saznajte više o tome kako se i vi možete uključiti.
Nova Strategija vam je data na uvid kako biste mogli dati svoje komentare i sugestije
Ova Strategija je rezultat participativnog procesa, što znači da je u izradi nacrta učestvovao čitav niz zainteresiranih strana. Naredni korak je dostavljanje Strategije na uvid građanima i građankama Bosne i Hercegovine. Ovo je izvrsna prilika za sve koji su zainteresirani za očuvanje okoliša da dostave svoje komentare i sugestije na program politike zaštite okoliša u BiH za narednih deset godina. Nemojte propustiti priliku da iskažete svoje mišljenje!
Uključivanjem možete unaprijediti efektivnost Strategije i doprinijeti boljem definisanju potreba i rješenja na lokalnom nivou.
Javne konsultacije u Bosni i Hercegovini su tek počele. U nastavku ćete naći link za pristup javnim konsultacijama u Federaciji BiH, koje su otvorene prošle sedmice i traju do 30. juna 2022. Sve informacije možete pronaći na internet stranicama Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, gdje su navedena uputstva o načinu davanja komentara.
Javne konsultacije u Republici Srpskoj i Brčko distriktu će početi uskoro. Sve najnovije informacije možete pronaći na našoj internet stranici www.esap.ba.
Želite znati više o tome zašto se trebate uključiti?
Učešće javnosti u pitanjima okoliša znači izražavanje mišljenja građana i građanki ili zajednica o procesima odlučivanja o okolišu, između ostalog, putem mehanizama kao što su glasanje, učešće u konsultacijama, dostavljanje podnesaka, provođenje kampanja. Učešće javnosti u pitanjima zaštite okoliša je važna komponenta demokratskog društva i doprinosi unapređenju kvaliteta i efikasnosti odlučivanja o pitanjima okoliša.
Zapravo, može pomoći u utvrđivanju izazova u oblasti okoliša i rješavanju tih izazova te osigurati korisna i jedinstvena saznanja na lokalnom nivou na koja se mogu osloniti kreatori politika. Također, jača osjećaj vlastite odgovornosti među građanima i građankama u pogledu dešavanja na nivou politike i istovremeno doprinosi zakonitosti i javnom prihvatanju odluka, te time umanjuje sukobe i osnažuje građane i građanke. Posebno je važno pribaviti mišljenja i preporuke građana i građanki na marginama društva, kako bi se uzele u obzir njihove potrebe i predložena rješenja.
U Bosni i Hercegovini, Aarhus centar već duži niz godina radi na jačanju učešća javnosti u kreiranju politike okoliša. BiH je dio Ekonomskog odbora Ujedinjenih nacija za Evropsku konvenciju o pristupu informacijama, učešću javnosti u donošenju odluka i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. Ipak, ima prostora za unapređenje, u pogledu učešća javnosti, kao na primjer u provođenju strateških procjena okoliša i procjena utjecaja na okoliš u BiH.
Kako će Strategija unaprijediti učešće javnosti?
U Strategiji zaštite okoliša BiH su prepoznati ovi izazovi i predloženi mnogi modaliteti za unapređenje učešća javnosti u BiH u narednih deset godina. Na primjer, učešće javnosti je zastupljeno u Strategiji za nivo BiH u nekoliko prioritetnih oblasti (kao što su biološka raznolikost i hemikalije), gdje su predviđene konsultacije i saradnja sa civilnim sektorom, uključujući kampanje jačanja svijesti namijenjene građanima i građankama.
Pored toga, jedan od ciljeva Strategije je uključivanje građana i građanki u odlučivanje o pitanjima okoliša, posebno u procese procjene utjecaja na okoliš i izdavanja okolinskih dozvola.
Izvor:
Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio zabranu gradnje malih hidroelektrana!
By: Misli o Prirodi
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je danas Zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, koji se odnosi na potpunu zabranu gradnje malih hidroelektrana.
Od prisutnih poslanika, njih 65 je glasalo za, jedno je bilo suzdržano i niko nije protiv.
Za spas rijeka u Bosni i Hercegovini borili su se mnogi aktivisti, građani, novinari, ali i političari, a usvajanje ovog zakona upravo je ogroman korak koji je nastao kao rezultat borbe protiv problema s malim hidroelektranama.
Potrebno je da potpunu zabranu gradnje novih MHE usvoje i delegati, odnosno Dom naroda Federacije BiH, kako bi ona mogla i stupiti na snagu.
Iz fondacije Atelje za društvene promjene zahvalili su zastupnicima jer su pokazali odgovornost prema državi i njenim rijekama, a delegate su pozvali da već na sljedećoj sjednici usvoje ovako važan zakon.
Bespilotne letjelice na zadatku: Spašavanje šume BiH
By: Misli o Prirodi
Pod čizmom intenzivnih klimatskih promjena u svijetu godišnje strada blizu 400 000ha šumskih površina. Šumski požari samo su jedna od posljedica ljudskog nemara i kao takvi ne zaobilaze ni Bosnu i Hercegovinu koja, prema podacima studije Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, najveći broj registrovanih šumskih požara bilježi u periodu između mjeseca maja i septembra. Nadležne službe civilne zaštite koje se bave prevencijom i gašenjem šumskih požara trude se spremno dočekati eventualne katastrofe, te uvođenjem bespilotnih letjelica nastoje biti korak ispred u ranom otkrivanju požara.
Statistike navode da je u Bosni i Hercegovini čak oko 50% zemljane površine pokriveno prirodnim šumama koje karakterizira izuzetno visoka biološka raznolikost flore i faune, te prisustvo rijetkih i endemičnih vrsta, ali i vazdušnih banja u gustim šumskim predjelima.
Gorenjem visokog i niskog rastinja se, osim uništavanja biljnog i životinjskog svijeta, u atmosferu oslobađaju različiti štetni gasovi od kojih su neki i toksični, pa se kao logičan zaključak nameće činjenica da je pravovremena zaštita šumskog ekosistema od izuzetnog značaja za kvalitet zdravlja i života građana, te na koncu očuvanje pluća Bosne i Hercegovine. Na ovaj zadatak stupaju nadležne službe civilne zaštite, u prvom redu vatrogasci, te gorska služba spašavanja koji se na terenu suočavaju sa vlastitim nedostatkom adekvatnih resursa za borbu protiv vatrene stihije.
Po ugledu na tehnološko – inovativni pristup susjedne Republike Hrvatske ovom problemu, a koji se pokazao kao djelotvoran, nadležnim službama civilne zaštite Bosne i Hercegovine, pored vatrogasnih vozila i dobro poznatih kanadera, u gašenju šumskih požara u pomoć uskoro priskaču i bespilotne letjelice koje nalaze sve veću korisnu primjenu u društvenoj zajednici.
Dronovi sa termografskim kamerama prilagođeni jakom vjetru i sa mogućnošću sporog kretanja očekuje se da budu oči i uši vatrogasnih službi iznad požarnog područja, odnosno da primjenu nađu u ranoj detekciji i praćenju širenja šumskih požara.
Da li će bespilotne letjelice naći primjenu i u rješavanju drugih izazova za Bosnu i Hercegovinu, da li će biti novi heroji atomskog doba? – Ostaje nam da saznamo i vidimo!
- Tekst je kreiran u svrhu edukativnog treninga za građane/ke novinare/ke, te sadrži informacije koje nisu tačne, odnosno ne prikazuje realno stanje.
Autorice teksta: Emina Zečić i Emina Kadrić
EKO AKCIJA UPOZORAVA: Gori divlja deponija Berberuša kod Kiseljaka!
By: Misli o Prirodi
Danas su iz EKO Akcije na Fb upozorili da gori divlja deponija kod Kiseljaka. Njihov apel prenosimo u cijelosti:
Građani Kiseljaka i Kreševa, dižite uzbunu kako znate i umijete!
Taj požar se mora što prije ugasiti, a stanovništvo mora biti upozoreno na posljedice i zaštićeno na svaki mogući način!
Već nekoliko dana bukti požar na divljoj deponiji Berberuša kod Kiseljaka na koju zadnjih par decenija potpuno nezakonito otpad odlaže komunalno preduzeće iz Kiseljaka.
Zapaljenjem otpada nastaje niz izuzetno toksičnih hemijskih spojeva, između ostalog dolazi do stvaranja dioksina i furana koji mogu izazvati niz štetnih posljedica po zdravlje uključujući i pojavu raka. Dioksini su među najštetnijim i najopasnijim hemikalijama koje su poznate čovječanstvu!
Mala djeca, starije osobe ili osobe s već postojećim problemima organa za disanje mogu biti osobito ranjive na neke od tih zagađujućih tvari. Preporučujemo da stanovnici neposredno ugroženih naselja izmjeste djecu, stare i trudnice!
Na području općine Kiseljak ne postoji organizirano prikupljanje ili razdvajanje opasnog otpada iz domaćinstava. Sav opasni otpad se prikuplja u vrećicama i kontejnerima te sa ostalim komunalnim otpadom, odvozi na općinsku deponiju „Berberuša“.
Ova deponija je davno trebala biti sanirana, međutim Federalna inspekcija je dozvolila da se otpad i dalje odlaže na deponiju koja ne zadovoljava niti jedan potrebni uslov za rad.
“Prema nalogu Federalne uprave za inspekcijske poslove Općina Kiseljak i JP „Vodovod i kanalizacija“ Kiseljak su u siječnju 2013. godine izradili Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za deponiju „Berberuša“ opdina Kiseljak. Isti je odobren od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma, a definira dinamiku prilagođavanja deponije komunalnog otpada „Berberuša“ u dvije faze do 2016. godine. Prva faza prilagodbe obuhvata izgradnju
putova unutar deponije, izradu zaštitnog zida na ulaznom dijelu deponije, izgradnju odvodnih kanala na zapadnoj i sjevernoj ulaznoj strani i prekrivanje dijela deponije internom stijenskom masom, dok se u drugoj fazi predviđa odlaganje komunalnog otpada u slojevima do 0,5 a ukupne debljine sloja otpada do 2,0 m.”
Izvor: 6yka.com
Fotografija: artinfo.ba