Telefon: 033 644-810
Email:
info@mislioprirodi.ba
Svjetski dan zdravlja
Svjetski dan zdravlja (WHD) se obilježava svakog 07.04., a pokrenut je kao inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) kako bi se podigla svijest o zdravlju ljudi širom planete Zemlje. Ovaj datum je odabran za dan zdravlja, s obzirom da predstavlja i godišnjiicu osnivanja Svjetske zdravstvene organizacije. Bosna i Hercegovina kao članica SZO također obilježava ovaj dan.
U proteklih godinu dana bili smo svjedoci tome kako pandemija COVID-19 nejednako utiče na različite zajednice, a klimatske promjene dodatno ističu ove probleme. Mnoge zajednice nemaju adekvatne uslove za stanovanje ili pristup osnovnim uvjetima za život u koje spadaju pitka voda, čist zrak i sigurnost hrane.
Klimatske promjene i globalo zagrijavanje su u zadnjih nekoliko godina značajno uticali na zdravlje generalne populacije. Svjedoci smo da je u svijetu sve manje pitke vode i da se u većini država voda ne može piti sa česme. Zagađena voda, posebno u zemljama u razvoju, može da predstavlja ogroman problem i izvor mnogih zaraznih bolesti kod djece, ali i kod odraslih. S druge strane, nedostatak vode također može da ima negativan uticaj na zdravlje čovjeka, jer velike suše utiču na usjeve što za posljedicu kreira nedostatak hrane. Iz SZO vjeruju da će do kraja 21.stoljeća, ovim tempom, klimatske promjene da povećaju broj posljedica uzrokovanih sušom.
Aerozagađanje postaje sve ozbiljniji problem i ima pogubne posljedice po zdravlje građana/ki, budući da zbog toga udišu mnoge štetne materije te to predstavlja uzrok mnogih respiratornih bolesti. Problem zagađenja zraka građani i građanke grada Sarajeva, Zenice i mnogih drugih bh.gradova su osjetili i na svojoj koži. Na primjer, Sarajevo već zadnje dvije godine svake zime nosi titulu najzagađenijeg grada na svijetu.
Ekstremno visoke temperature tokom ljeta mogu direktno da doprinesu smrti od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, naročito među starijom populacijom. Posljedice ekstremno visokih temperatura se također osjete i u Bosni i Hercegovini zbog toplotnih udara, kao što se desilo u 2012.godini. Toplotni udari mogu dovesti do već spomenutih bolesti i dehidracije, ali isto tako mogu smanjiti nivo rijeke što dovodi do propasti usjeva te nedostatka hrane što u svojoj konačnici ima negativan efekat na zdravlje ljudi.
Često čujemo od svojih doktora i doktorica da nam za brže ozdravljenje preporučuju boravak u prirodi, s toga trebamo iskoristiti ovaj dan da podigemo svijest kako o zdravlju tako i o prirodi i uticaju klimatskih promjena na zdravlje. Ne smijemo zaboraviti da bez prirode nema ni zdravlja. Tema ovogodišnjeg WHD je „Gradimo zdraviji, pravedniji svijet“ i to je poruka koju uvijek treba da imamo na umu.
Izvori:
https://static1.squarespace.com/static/
https://www.who.int/campaigns/world-health-day/2021
https://www.business-standard.com/
Usvojena Deklaracija o zaštiti rijeka u Republici Srpskoj: Sužava se prostor za male hidroelektrane
Narodna skupština Republike Srpske danas je usvojila Deklaraciju o zaštiti rijeka što, između ostalog, predstavlja veliki uspjeh aktivista i aktivistica okupljenih u Koaliciju za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine koji su proteklih godina svojim tijelima branili rijeke i ukazivali na štetnost malih hidroelektrana (MHE).
“Iako konačnim tekstom Deklaracije nismo u potpunosti zadovoljni, pozdravljamo usvajanje Deklaracije sa amandmanima, jer predstavljaju prvi korak ka zaštiti naših rijeka. Sljedeći korak je na Vladi Republike Srpske i mijenjanju samog zakonodavstva u oblasti obnovljivih izvora energije. Osnov novog zakona treba da bude ukidanje podsticaja za sve nove projekte u oblasti obnovljivih izvora energija (OIE) i okretanje ka podsticanju građanske energije gdje bi građani koji plaćaju naknadu za OIE mogli biti i investitori, što je već praksa u susjednoj Hrvatskoj”, istakao je Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu.
Deklaracija o zaštiti rijeka i zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji Federaciji Bosne i Hercegovine izglasana je u junu i u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, ali do danas nisu usklađeni federalni i kantonalni propisi, te je promjena zakonodavstva u ovoj oblasti još u toku.
“Nadamo se da će Vlada RS poduzeti energičnije korake ka zaštiti rijeka i da će ovaj proces teći brže u oba entiteta te da ćemo u konačnici na nivou cijele države imati zakonski okvir koji štiti naše rijeke i građane od štetnih projekata”, rekla je Dragana Skenderija, koordiantorica Koalicije za zaštitu rijeka BiH.
Deklaracija koja je usvojena u Narodnoj skupštini RS i Predstavničkom domu Parlamenta FBiH bazirana je na zaključcima i preporukama Deklaracije o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana, koja je nastala kao reakcija ekoloških udruženja na ogromne štete po lokalne zajednice i životnu sredinu koju uzrokuju male hidroelektrane. Donesena je u novembru 2019. godine na međunarodnoj konferenciji koju je organizovao Centar za životnu sredinu, a kojoj je prisustvovalo 75 predstavnika nevladinih organizacija, institucija i stručnjaka iz BiH i cijele Evrope.
Podsjećamo, u BiH je planirano više od 400 MHE od kojih je izgrađeno oko stotinu, koje u većem dijelu godine svojim radom ostavljaju korita rijeka skoro potpuno suha. Tokom odlučivanja o izgradnji MHE u BiH, javnost nije adekvatno uključena, građani su uskraćeni za informacije i pravo da se na demokratski način izjasne o tim projektima. Izgrađene MHE su nanijele veliku štetu prirodi i lokalnim zajednicama, a odgovornost za to treba da snose oni koji su svojim potpisom dali saglasnosti i dozvole za gradnju ovih po prirodu i društvo štetnih projekata.
Izvor: Centar za životnu sredinu
Pukla lančanica na Drini kod Višegrada
Lančanica na rijeci Drini, koja se nalazi na kilometar od Hidroelektrane “Višegrad”, pukla je usljed povećanog dotoka vode i veće količine plutajućeg otpada, koji može ugroziti njen rad.
Direktor ovog preduzeća Nedeljko Perišić rekao je da je dotok vode bio blizu 1.500 metara kubnih u sekundi i da je isti problem bio i početkom godine.
“Ovog puta lančanicu nije moguće osposobiti za namjenu, te ćemo sutra pokrenuti proceduru za nabavku nove”, rekao je Perišić.
On je podsjetio da radnici ovog preduzeća svakodnevno izvlače velike količine plutajućeg otpada koji dolazi pritokama Drine i da je skoro jezero bilo očišćeno, ali da je usljed nove količine vode ponovo došla velika količina smeća.
Početkom januara lančanica je, takođe, pukla i tada je obećana pomoć od “Drinskih hidroelektrana” iz Bajine Bašte u čišćenju plutajućeg otpada.
Izvor: N1/SRNA/Novak Knežić
Norvežanin iz Sarajeva spojio pošumljavanje i meditaciju u novoj aplikaciji
Dobra priča stiže iz sarajevskog HUB387 u kojem je u prethodnih sedam godina već nastalo nekoliko uspješnih kompanija.
Ovaj put, riječ je o aplikaciji za meditaciju Mindtree, iza koje stoji Norvežanin sa adresom u Sarajevu i član HUB387 Start up zajednice, Steffen Westlund.
Ova aplikacija se iz mora sličnih izdvaja po tome što, u saradnji sa neprofitnom organizacijom Trees for the Future (TREES), sadi po jedno drvo za svaki dan koji njen korisnik meditira i na taj način pomaže pošumnajvanje u više zemalja svijeta.
Steffen je na ideju za kreiranje aplikacije došao početkom 2020. kada je, putujući Indonezijom, primjetio koliko je šume posječeno u ovoj zemlji.
“Kada sam vidio koliko je prašume uništeno, shvatio sam koliko zapravo krčenje šuma utiče na sve, od životinjskog svijeta, pa do globalnog zagrijavanja. Ali, isto tako mi je dalo i ideju. Kao i milioni ljudi širom svijeta, redovno meditiram, zahvaljujući čemu sam shvatio kako se meditacija može iskoristiti ne samo za smanjivanje nivoa ličnog stresa, već i stresa koji uzrokujemo planeti” rekao je Steffen.
Aplikacija korisnicima nudi pristup nekolicini različitih vježbi meditacije, od kojih su neke dostupne besplatno, dok je opcija za vježbe sa kojima je moguće saditi drveće dostupna u sklopu mjesečne pretplate po cijeni od 9,90 USD.
Većinu prihoda zarađenih od mjesečne pretplate Mindtree preusmjerava ka organizaciji TREES, sa ciljem pošumljavanja ugroženih šuma u Keniji, Senegalu, Tanzaniji i Ugandi, dok samu aplikaciju možete downloadovati besplatno sa App Store i Google Play online prodavnica za iOS i Android uređaje.
Za više informacija, posjetitie ovu stranicu.
Izvor: Radio Sarajevo
Konačno usvojen novi Zakon o zaštiti okoliša FBiH
Prijedlog Zakona o zaštiti okoliša FBiH jednoglasno je usvojen na jučerašnjem drugom nastavku osme sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH, nakon dvogodišnje kampanje „Okoliš je zakon“ koja je pokrenuta od strane organizacija udruženih u Eko BiH mrežu.
„Riječ je o krovnom zakonu za regulisanje okolišne problematike a nužan je i za lakše usklađivanje federalne okolišne regulative sa EU pravnom stečevinom. Borba za zaštitu i očuvanje okoliša nije završena, ali ovaj Zakon tu borbu znatno olakšava, jer sada imamo mogućnosti da efikasnije zaštitimo naš okoliš, a građani će moći lakše ostvariti prava na učešće u okolišnim pitanjima“ ističe Emina Veljović, izvršna direktorica AC Sarajevo.
Podsjećamo, 2019. godine, tokom pete redovne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, Prijedlog zakona o zaštiti okoliša FBiH je bio usvojen i to neposredno nakon što su inicijativu za usvajanje Prijedloga Zakona o zaštiti okoliša FBiH, sa pratećim amandmanima, pokrenuli Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH,” (AC Sarajevo), Centar za životnu sredinu (CZZS) i Centar za ekologiju i energiju (CEE) u sklopu “Eko BiH” projekta, koji finansira Evropska unija a sufinansira Grad Sarajevo. Tokom dnevnih akcija prikupljanja potpisa, više od 1000 građana Sarajeva, Zenice, Kaknja, Tuzle, Jablanice i Mostara je potpisivanjem Inicijative poručilo da je bolja zaštita okoliša u BiH prijeko potrebna. Uvažen je značajan doprinos navedenih organizacija i ostalih članica Eko BiH mreže prilikom pripreme i predlaganja 11 dodatnih amandmana na prijedlog Zakona, od kojih je Vlada FBiH prihvatila pet, a zatim i Predstavnički dom Parlamenta FBiH.
Međutim, Dom naroda Parlamenta FBiH i nakon dostavljanja mnogobrojnih urgencija od strane Eko BiH mreže tokom 2019. i 2020., nije stavio na dnevni red Prijedlog ovog Zakona. Iz tog razloga, 5. juna, 2020. za Svjetski dan zaštite okoliša, u okviru projekta “Misli o prirodi!” AC Sarajevo organizovao je mirne proteste ispred zgrade Parlamenta FBiH, kako bi pozvao delegate Doma naroda da konačno uvrste Prijedlog ovog zakona na dnevni red, a zatim ga i usvoje.
Mirno okupljanje organizovano je i početkom novembra prošle godine u sklopu “Eko BiH” projekta kada je organizovan i okrugli stol na temu:“Glasaj za okoliš!“ sa ciljem skretanja pažnje građana da prilikom glasanja uzimaju u obzir one kandidate koji zaista imaju namjeru unaprijediti i zaštiti okoliš. Posljednje mirno okupljanje je održano krajem decembra prošle godine tokom prvog zasjedanja osme sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH.
Danas je Dan zahvalnosti za vjeverice
Prevela i prilagodila: Selma Gribajčević
Specijalistkinja za rehabilitaciju divljih životinja, Christy Hargrove, 21. januara 2001. godine osnovala je Dan zahvalnosti za vjeverice u Ashevilleu u Sjevernoj Karolini sa ciljem poboljšanja razumijevanja javnosti prema ovim životinjama, posebno u urbanim sredinama. Iako je općeniti stav da su vjeverice samo „nepoželjni gosti“ parkova, da li ste znali da je njihovo postojanje zapravo vrlo korisno za naš okoliš? Kako bi sačuvale orašaste plodove koje prikupe, vjeverice vrijedno sade sjeme plodova, koje vremenom izrastu u drveće i tako, sasvim slučajno (ili ipak – ništa nije slučajno u prirodi), pomažu u obnavljanju šuma. Vjeverice su zapravo vrtlarke!
Sve do sredine 19. vijeka vjeverice nisu bile prisutne u američkim gradovima. Kako bi imali vjeverice usred urbanih područja, radilo se na transformaciji krajolika sadnjom drveća i izgradnjom parkova. Također se trebao promijeniti način ponašanja ljudi, koji su vremenom razumjeli da je bolje da hrane životinje nego da pucaju na njih.
U Bosni i Hercegovini vjeverica ima u gotovo svim zajednicama, od nizijskih poplavnih do planinskih mješovitih i četinarskih šuma. Najčešća je u bjelogoričnim miješovitim i četinarskim, a nerijetko se pojavljuje i u voćnjacima, baštanskim i parkovskim površinama.
Vjeverica je aktivna danju. Vješto se vere i skače. U zimskoj sezoni je manje aktivna, ali ne spava „zimski san“. Hrani se raznim plodovima: orasima, žirom, lješnikom, sjemenkama četinara, ali i jajima ptica i njihovim mladuncima.
Ispričajte nam svoju omiljenu priču o vjevericama ili podijelite sliku vjeverica koju ste napravili.
Ovaj dan možemo obilježiti tako što ćemo:
- Postaviti hranilicu za vjeverice i promatrati ih dok se hrane.
- Otići u park i gledati vjeverice kako putuju od drveta do drveta. Promatranje vjeverica slično je promatranju ptica i gotovo je jednako fascinantno.
- Pogledati dokumentarac o vjeverici da bismo saznali više o ovoj zanimljivoj životinji.
- Koristiti #SquirrelAppreciationDay ili #DanZahvalnostiZaVjeverice za objavljivanje na društvenim mrežama.
Prevedeno sa:
https://nationaltoday.com/national-squirrel-appreciation-day/
https://nationaldaycalendar.com/squirrel-appreciation-day-january-21/
Međunarodni dan planina
Svim planinarkama, planinarima i drugim istinskim prijateljima prirode čestitamo 11. decembar Međunarodni dan planina.
Međunarodni dan planina je prilika za podizanje svijesti o važnosti planina za život, isticanje potencijala ili otežavajućih okolnosti za razvoj planinskih resursa, te prilika za sklapanje partnerstava koja će donijeti pozitivne promjene za planine i planinske predjele cijelog svijeta.
Međunarodni dan planina proglasila je 2003. godine opća skupština Ujedinjenih naroda, nakon što je Međunarodna godina planina, koju je UN proglasio 2002. godine, ukazala na potrebu kontinuiranog osvješćivanja golemog značenja planina i održivog razvoja njihova okoliša za očuvanje kvalitetnog života stanovništva.
Naravno da znate da je planinarenje više nego zdravo za vaše tijelo, ali osim tog glavnog, postoje i drugi razlozi zbog kojih bi mogli zavoljeti planinarenje.
Mršavljenje
Debljina je postala globalni problem u svim zemljama. Sa većom težinom dolaze i razne druge bolesti. Pored toga u pitanju je i vaš izgled i sposobnost tj. nesposobnost da uradite neke stvari. Ako zaista imate višak kilograma i niste u dobroj formi onda je najbolje da počnete sa kraćim intervalima. Kontak sa prirodom i ujedno dobra vježba, za vas mogu biti izvrstan način kako bi ste izgubili višak kilograma.
Sprječavanje bolesti
Samo u Americi 2500 ljudi umre na dan od kardiovaskularnih bolesti. Dok čitate ovaj tekst neko je umro i dok pročitate čitavu stranicu još 5 ljudi će umrijeti. Redovitim vježbanjem i pravilnom ishranom možete izbjeći razne bolesti. Planinarenje će vam zasigurno pomoći.
Smanjenje holesterola
Planinarenje pomaže kako bi ste dobili onaj dobri holesterol, a izgubili loši. Tako smanjujete šanse za srčana oboljenja.
Niži krvni pritisak
Niži krvni pritisak značni bolje cjelokupno zdravlje. Pješačenje znatno smanjuje šanse visokog pritiska.
Opuštanje
Smanjite stres i idite daleko od posla, bučnih ulica i zagađenih gradova. Opustite se i uživajte u prirodi.
Jačajte tijelo
Kada planinarite vaši mišići se izgrađuju kako bi ste mogli duže hodati istim tempom. Doživljavanje pada fizičke aktivnosti dok ste mladi može uzrokovati probleme kada počnete slabiti i stariti.
Spriječite osteoporozu
Planinarenje pozitivno utiče na vaše kosti, a pogotovo zglobove. Hodajući vi ustvari jačate kosti i povećavate im gustoću, što je dobro.
Zrak
Planinski svježi zrak itekako se razlikuje od onog u gradovima. To ste osjetili ako ste ikada bili na planini. Međutim ne morate ići na planinu kako bi ste hodali. U trgovinu, školu, na posao ili negdje drugo, možete ići pješke.
Spriječite dijabetis
Planinarenje smanjuje količinu inzulina u vašem tijelu, ako ste tip 1. Kod tipa 2 dijabetisa planinarenje može pomoći u gubitku kilograma, i vježbanjem i pravilnom prehranom možete potpuno preokrenuti smjer šećerne bolesti.
Smanjenje boli u leđima
Ako na poslu dugo sjedite onda se javlja bol u leđima. Hodanjem možete smanjiti bol u leđima i tako pomoći svom tijelu.
Vježba za cjelokpuno tijelo
Planinarenje je aerobna vježba koja poboljšava sveukupne fizičke sposobnosti, koristeći mišiće nogu, ruku, leđa i ostalih dijelova tijela. Ako vi hoćete možete hodati mišijim koracima ili trčati uz planinu. Sve ovisi o vama.
Samopouzdanje
Kada dođete do cilja vi izgrađujete samopouzdanje, tako što vašom glavom kruži misao: “Uspio sam”. Vremenom ćete htjeti više i više.
Mnogo više
Kroz planinarenje vi širite svoje znanje ne samo o tome kako hodati u prirodi, nego i o prirodi, životinjama, prirodnim putevima i opasnostima u prirodi. Jedna šetnja može imati drugačiji utisak ako je prođete u dva različita godišnja doba.
Mogućnosti
Planinariti možete u bilo koje doba godine. Ne postoje neka ograničenja.
Osvježenje
Psihološki uticaj tokom planinarenja može biti veoma jak. Zavisno od čovjeka do čovjeka. Planinarenje će osvježiti vaše tijelo tako da će te biti spremni za predstojeće izazove u vašem životu.
Vikend je pred nama, planine svuda oko nas. Spakujte ruksake I toplo se obucite. Iskoristite dan I uživajte u svježem planinskom zraku sa svojim voljenim.
Piše: Emina Sultanović
Izvori :
Svjetski dan tla
Svjetski dan tla (WSD) održava se svake godine 5. decembra kao sredstvo za usmjeravanje pažnje na važnost zdravog tla i zagovaranje održivog upravljanja resursima tla.023
Međunarodni dan proslave tla preporučila je Međunarodna unija nauka o tlu (IUSS) 2002. godine. Pod vodstvom Kraljevine Tajland i u okviru Globalnog partnerstva za tlo, Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) je podržala formalno uspostavljanje WSD-a kao globalne platforme za podizanje svijesti o važnosti tla. Konferencija FAO jednoglasno je odobrila Svjetski dan tla u junu 2013. i zatražila njegovo službeno usvajanje na 68. Generalnoj skupštini Ujedinejnih nacija (UN). U decembru 2013. godine, Generalna skupština UN-a odgovorila je proglašavanjem 5. decembra 2014. godine prvim službenim Svjetskim danom tla.
Dan 5. decembar je izabran kao datum jer odgovara službenom rođendanu pokojnog Nj.V. Kralja Bhumibol Adulyadej-a, tajlandskog kralja, koji je bio jedan od glavnih zagovornika ove inicijative.
Biljke njeguju čitav svijet stvorenja u tlu koja zauzvrat hrane i štite biljke. Ova raznolika zajednica živih organizama održava tlo zdravim i plodnim. Ovaj ogromni svijet čini biološku raznolikost tla i određuje glavne biogeokemijske procese koji omogućavaju život na Zemlji.
Ove godine, baveći se sve većim izazovima upravljanja zemljištem, kampanja FAO-a “Održavajte tlo na životu, zaštitite biološku raznolikost tla” ima za cilj podizanje svijesti o važnosti održavanja zdravih ekosistema i dobrobiti ljudi. Kampanja, također, ima za cilj da potakne ljude širom svijeta da proaktivno poboljšaju zdravlje tla i borbu protiv gubitka biološke raznolikosti tla. Ako se ne poduzme nešto brzo, plodnost tla i dalje će biti negativno pogođena, prijeteći globalnim zalihama hrane i sigurnosti hrane.
Potičući sve ljude da učestvuju, FAO je stvorio tematsku web stranicu punu informacija, inicijativa i materijala za širenje poruke kroz različite multimedijske platforme.
Informacije Federealnog ministarstva za okoliš i turizam BiH povodom prošlogodišnjeg Svjetskog dana tla kažu da: “Bosanskohercegovačka tla danas se suočavaju sa velikim brojem pritisaka koje uključuju urbanizaciju, kontaminaciju od strane poljoprivrede i industrije, propadanja tla, fragmentacije pejzaža, niskog stepena diverziteta usjeva, erozije tla i ekstremnih vremenskih uslova a koji su direktna posljedica klimatskih promjena. Zajednički problem cijele BiH, pored navedenih je i erozija, odnosno hiljade registriranih i ne registriranih klizišta, te nereguliran vodni režim u poplavnim područjima. Rapidno se gube najkvalitetnija tla, a trend razvoja koji sada odredimo imat će direktne posljedice na naša tla i stoga je potrebno jače zagovarati održivo i efikasno upravljanje tlima i zemljištem u našoj zemlji. Neka ovaj Svjetski dan tla bude podsjetnik na efikasno djelovanje svih aktera Bosni i Hercegovini kako bi osigurali održivu i zdraviju budućnost budućih generacija.”
Vodimo računa o zdravlju našeg tla, zraka, vode i prirode jer od njega ovisi i naše zdravlje.
Izvori:
https://www.un.org/en/observances/world-soil-day
https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/2019/okolis%202019/Svjetski%20je%20dan%20tla.pdf
Piše: Selma Gribajčević
Osvrt na Konferenciju Zelena ekonomija
Četvrta po redu konferencija „Zelena ekonomija u BiH – mogućnosti i prepreke“ čije održavanje je Fondacija Heinrich Böll realizovala u Sarajevu 26. i 27. novembra 2020. g. je bila posvećena Deklaraciji o Zelenoj agendi koju su predstavnici/e BiH potpisali 10. novembra 2020. g. u Sofiji na samitu Berlinskog procesa.
Potpisnici/e Deklaracije su ugovorne strane Energetske zajednice EU: Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija, a ovim činom im se otvara pristup fondu od 9 milijardi eura za provedbu mjera čime će se otvoriti vrata investicijama EU u iznosu od 20 milijardi eura.
Deklaracija o Zelenoj agendi za zapadni Balkan je dio Zelenog plana EU koji predstavlja spisak mjera s kojim bi do 2050. godine Evropa postala klimatski neutralan kontinent, a da pri tom privredni rast ne bude povezan s upotrebom resursa. Mjere su sprječavanje klimatskih promjena i zagađenja, razvoj energije, mobilnosti i cirkularnosti ekonomije kao i razvoja biodiverziteta, održive poljoprivrede i proizvodnje hrane. Sve ovo je važno jer na početku 21-og vijeka od osam miliona vrsta koje postoje na planeti – njih milion je u opasnosti, a šume i okeani su stalno izloženi onečišćenju i uništenju.
EU će do 2030. godine definisati energetske i klimatske ciljeve u skladu s pravnim okvirom Energetske zajednice i pravnom tekovinom EU, a obećanje je da će u cijelom ovom procesu biti zaštićeno zdravlje i dobrobit građana/ki, ali i sačuvana radna mjesta.
Pojednostavljeno: cilj je smanjiti zagađenje, bolje štititi okoliš, štedjeti električnu energiju ili trošiti onu iz obnovljivih izvora. Dakle provesti energetsku tranziciju koja, između ostalog, uključuje i pojmove zelena arhitektura, dekarbonizacija, ali i građanska energija.
Tokom drugog dana konferencije razgovaralo se o cirkularnoj ekonomiji i ruralnom razvoju. Cirkularna ekonomija je bitna, ako želimo da postignemo ciljeve unutar ove deklaracije. Ona podrazumijeva ekonomski sistem zatvorenih petlji u kojem sirovine, komponente i proizvodi gube na vrijednosti što je manje moguće, koriste se obnovljivi izvori energije, a srž sistema je u osnovi.
Jedan od učesnika same Konferencije, Amar Čengić je istakao: “Motiv za prisustvo na ovoj konferenciji našao sam u potrebi da dobijem uvid i saznanja o prednostima i preprekama koje se pojavljuju u energetskoj tranziciji Bosne i Hercegovine, sa kojim se susreću predstavnici/e realnog sektora. Organizatori/ce zaslužuju sve pohvale zbog odabira panelista/ica i na moderiranju događaja. Učesnici/e su imali priliku da čuju stručnjake/inje različitih pozadina i saznaju na šta se region obvezao u nedavno potpisanoj Zelenoj Agendi za Zapadni Balkan, stvarni stav stanovnika BiH prema energetskoj tranziciji (rezultati opsežne ankete), pokazatelje stvarnog stanja aeropolucije, odvoza smeća i još puno korisnih predavanja. Posebno mi se svidjelo što su na konferenciji govorili ljudi koji su bili dio ili su pratili tok “zelenih” promjena u Makedoniji, Sloveniji ali i BiH (Tuzla) zbog kojih mi je bilo lakše shvatiti šta radimo dobro, a gdje se javljaju problemi i koje to korake treba pratiti ka kreiranju zdravije i bolje budućnosti za sve nas.”
Ono što dodatno treba naglastiti jeste da deklaracija (lat. declaratio: izjava, proglas) predstavlja proglas političke, pravne ili druge naravi u obliku svečane izjave koja sadrži temeljna načela ili stajališta o nekom važnom problemu. U međunarodnim odnosima deklaracija je izjava koju dvije ili više država zajednički daju o postignutom sporazumu ili o nekome načelnom pitanju. Što znači da deklaracija nije jasan pravni dokument čije odredbe zakonodavstvo nalaže kao neophodne za sprovođenje, nego su to preporuke koje bi se trebale sprovesti da bi se određeni sistem unaprijedio. BiH nedostaju zakoni koji će se donijeti jednoglasno na državnom nivou i kao takvi biti obavezni za sprovođenje.
No ključno pitanje ostaje: Može li BiH sve to realizovati!?
Pišu: Selma Gribajčević i Emina Sultanović
Zero waste menadžment odnosno menadžment nultog otpada
U zadnje vrijeme, naročito u stranim medijima, možemo čuti da se govori o zero waste menadžmentu kao potrebnoj sistemskoj promjeni da bi pomogli Zemlji. Zero waste menadžment je set određenih principa koji su fokusirani na prevenciju otpada. Ideja je da se svi materijali upotrebljavaju do optimalnog levela konzumacije, te da se ništa ne šalje na deponije i ne baca u rijeke. Prema Zero Waste Međunarodnoj Alijansi (ZWIA) ovaj termin se definište kao:
Zero waste: Očuvanje svih resursa odgovornom proizvodnjom, potrošnjom, ponovnom upotrebom i obnavljanjem svih proizvoda, ambalaže i materijala, bez njihovog sagorijevanja i bez ispuštanja u zemlju, vodu ili zrak koji prijete okolišu ili zdravlju ljudi.
Smatra se da je usvajanje ovog načina jedan je od najodrživijih načina života. Odabir načina života Zero Waste utječe na sva područja okoliša sprječavanjem vađenja resursa, smanjenjem količine materijala koji se šalje na deponiju ili spalionicu i smanjenjem zagađenja od proizvodnje, transporta ili odlaganja materijala.
Zero Waste se često prikazuje kao nešto što nije lako dostupno, ali ustvari je vrlo jednostavno poduzeti jednostavne korake prema Zero Waste-u. Zapravo, ne samo da će se smanjiti otpad, usvajanjem ovog načina života, često može biti i pristupačnije za novčanik od takozvanog klasičnog načina života. Kompostiranje, kupovina polovnih stvari, dijeljenje kad možete ili pakiranje vlastitog ručka, sve su to jednostavni koraci prema Zero Waste načinu života, a istovremeno štedite i novac!
Postoje različiti načini na koje se može vježbati praktikovanje nultog otpada, a neki od tih će za nas imati više smisla od drugih.
Savjeti koje svi možemo koristiti za kretanje prema Zero Waste meandžmentu:
- Odbijmo ono što nam nije potrebno
- Smanjimo ono što koristimo, pogotovo ako to ne koristimo
- Ponovna upotreba onoga što imamo sve dok ne prestane da funkcionira, a ne kada više nije u modi
- Popravak onoga što možemo
- Reciklirati nakon što su istražene sve prethodne opcije
Kao što Jodi Picoult kaže: „Izbori su smiješna stvar- pitajte domorodačko pleme koje je oduvijek jelo lišće i korijenje da li su nesretni i samo će slegnuti ramenima. Zatim im dajte file mignon i umak od tartufa i recite im da se vrate starom načinu života i oni će uvijek razmišljati o tom gurmanskom obroku koji su imali. Ako ne znate da postoje alternative, ne možete ih ni propustiti“. Sljedeći put kada budemo kupovali ili razmišljali kako možemo naš život da poboljšamo, sjetimo se da bar danas u informacijskom dobu, uvijek možemo pronaći alternative.
Piše: Selma Gribajčević