Neobična patka “mandarinka” nastanila se na gradskoj plaži u Bihaću

Iako potječe iz daleke Kine, prelijepa “mandarinka” zadesila se na gradskoj plaži Beton u Bihaću.

Svojim razigranim nijansama odmah je privukla pozornost, a da joj je tu ugodno dokazala je sprijateljivši se s drugim, “domaćim” patkama na rijeci Uni.

Gotovo je nemoguće vidjeti jednu samu odraslu pripadnicu ove vrste, izuzetno su monogamne i uvijek su sa svojim partnerom.

Kada jednom odaberu partnera, ostaju s njim čitavog života u zajednici. Zajedno vode računa jedno o drugom i o mladima, a kada jedno od njih dvoje ugine, ono drugo tuguje sve do svoje smrti.

Zato se “mandarinka” u kineskoj kulturi smatra simbolom vječne bračne ljubavi i vjernosti.

Koriste se za harmoniziranje postojećih ljubavnih odnosa, kao i za privlačenje ljubavne sreće. Prema kineskim uvjerenjima, prisustvom njihovih figurica u domu, posebice na jugozapadu ili u vlastitom sektoru ljubavi određenom prema Kua broju, moguće je “izliječiti” ljubavne probleme.

Posljednji put, “mandarinka” se 2018. pojavila na jezeru Central Parka u New Yorku, postavši magnet za turiste i fotoreportere.

Izvor:

Klix.ba

Obračun s korupcijom: Bliži li se kraj nelegalnoj gradnji u Sarajevu, na Bjelašnici i Trebeviću?

Nelegalnoj gradnji u Kantonu Sarajevo, prema informacijama iz Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom, uskoro bi se moglo stati u kraj, a odgovorni za uništavanje prirodnih resursa naše zemlje bi mogli završiti na sudu.

Naime, uposlenici Ureda su u proteklom periodu uočili i identificirali, tokom postupanja po zaprimljenim prijavama korupcije u oblasti gradnje i prostornog planiranja, zaštite okoliša i prirodnih resursa, veliki broj nepravilnosti, koje imaju iznimno negativan utjecaj na kvalitet života građana Kantona Sarajevo.

“Ured je u proteklom periodu radio jednu sveobuhvatnu analizu, ko stoji iza toga, kako se uništavaju naši prirodni resursi, što je još jedino što nam je ostalo. Snimili smo film uz pomoć Američke ambasade i zaista su šokantni podaci ono što je urađeno u Kantonu Sarajevo, kao i ono što su planirali uraditi”, kažu iz Ureda.

Na pitanje o kojim se konkretno slučajevima nelegalne gradnje radi, dobili smo odgovor da je u pitanju veliki broj slučajeva.

“Između ostalih, radi se o nelegalnoj gradnji objekata na planini Bjelašnici i Trebeviću, izgradnji Sarajevo Towera, Tibre, mnogobrojnih objekata koji su izgrađeni u vodozaštitnoj zoni, kao i niz drugih”, dodaju iz Ureda za borbu protiv korupcije.

Kako su naglasili, film sa materijalima koji su prikupljeni bit će predstavljen u ponedjeljak.

“Ovo je tek prvi korak u ovoj borbi. Već smo pokrenuli krivične prijave protiv odgovornih, imamo punu podršku međunarodne zajednice, ali nećemo da oni rješavaju naše probleme”, naglašavaju.

U drugoj fazi, kažu iz Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom u Kantonu Sarajevo, otkrit će imena odgovornih za ove radnje, a sve je već predato nadležnom tužilaštvu.

Javnost će o svemu biti detaljnije informisana u ponedjeljak kada je planirana konferencija za medije na kojoj će se obratiti šef Ureda Erduan Kafedžić. Ovu kampanju će podržati I Delegacija EU, OSCE, ambasade SAD-a, Velike Britanije i Švedske.

Izvor:

Klix.ba

Kako će svijet izgledati 2070.? Ovo su scenariji, mnoge države mogle bi nestati

Klimatske promjene mogle bi stvoriti uvjete koji su gotovo nemogući za život za skoro 3 milijarde ljudi, piše Financial Times.

Naime, od 9 milijardi ljudi, koliko bi prema trenutnim projekcijama trebalo živjeti na Zemlji u 2070., čak 3 milijarde mogle bi biti izložene temperaturama kakve su danas u rangu onih koje vladaju u najtoplijim dijelovima Sahare, navodi se u istraživanju kineskih, američkih i europskih znanstvenika.

U prošloj godini samo 0.8 posto površine planeta imalo je srednju godišnju temperaturu od 29 Celzijevih stepeni ili više, a na tom teritoriju živjelo je samo 29 milijuna ljudi. Do spomenute 2070. godine u toj bi se situaciji moglo naći 19 posto planeta i 3 milijarde ljudi.

Međutim, brzo djelovanje te smanjenje emisija stakleničkih plinova moglo bi prepoloviti broj populacije izložene takvim vremenskim uvjetima.

“Dobra vijest je da se ti uticati mogu uvelike smanjiti ako čovječanstvo uspije obuzdati globalno zatopljenje”, rekao je koautor studije Tim Lenton, stručnjak za klimu sa Sveučilišta Exeter.

Izvješće naglašava kako većina ljudi živi u vrlo uskom rasponu srednje godišnje temperature od 11 do 15 Celzijevih stepeni.

Svaki stupanj je bitan

Znanstvenici su primijetili da su, unatoč svim inovacijama i migracijama, ljudi uglavnom živjeli u tim klimatskim uvjetima nekoliko hiljada godina.

“Ova izrazito stalna klimatska niša vjerojatno predstavlja temeljna ograničenja za ono što je ljudima potrebno da prežive i napreduju”, rekao je profesor Marten Scheffer sa Sveučilišta Wageningen, koji je koordinirao istraživanje sa svojim kineskim kolegom Chi Xuom sa Sveučilišta Nanjing.

Prema navodima znanstvenika, globalno zatopljenje rezultiralo je porastom temperature za 1.1 Celzijev stepeni od predindustrijskog doba.

Očekuje se da će doseći 1.5 stepeni u roku od 20 godina, čak i u najboljem slučaju značajnog smanjenja emisija stakleničkih plinova.

“Svaki stepen zagrijavanja iznad sadašnjih razina odgovara otprilike 1 milijardi ljudi koji su izvan normalnih klimatskih parametara”, rekao je Lenton.

Koji su scenariji?

Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC) postavio je tri različita scenarija i tri projekcije u svom izvješću o procjeni klimatskih promjena.

Kako bi vizualizirao koliko će Zemlja biti pogodna za život 2070. prema ovim scenarijima, Financial Times je spojio projekcije stanovništva sa svakim klimatskim modelom i primijenio ih na šest kontinenata.

Sjeverna Amerika

Prema najekstremnijem scenariju, južne države SAD-a postale bi mnogo toplije do 2070., posebno one koje graniče s Meksičkim zaljevom. Srednja Amerika bi snosila najveći teret povišenih temperatura, sa do 20 milijuna ljudi koji žive na srednjim godišnjim temperaturama od 29 Celzijevih stepeni.

Veliki dijelovi Kanade i Aljaske ispod arktičkog kruga doživjeli bi toplije uvjete do 2070. Ova područja su sada uglavnom nenaseljena i predviđa se da će takva i ostati bez uračunavanja migracija.

Južna Amerika

Velika područja Amazonske prašume u Brazilu, zajedno s okolnim zemljama Peruom, Kolumbijom i Venezuelom, do 2070. bila bi praktički nemoguća za život zbog ekstremne vrućine.

Oko 59 milijuna ljudi bilo bi pogođeno ovim uvjetima – ili oko 12 posto predviđene populacije na kontinentu po najekstremnijem scenariju.

Europa

Predviđa se da će Europa biti jedini kontinent koji će izbjeći srednje godišnje temperature iznad 29 Celzijevih stepeni.

Međutim, velika područja Skandinavije, istočne Rusije i zemalja koje graniče sa Sredozemljem i dalje bi mogla očekivati rast temperatura za čak 5 stepeni do 2070. prema najgorem scenariju.

Afrika

Predviđa se da će populacija Afrike doživjeti eksploziju stanovništva u svim zajedničkim scenarijima socioekonomskog puta, udvostručujući se s 1.2 milijarde na skoro 2.4 milijarde ljudi. Podsaharska država Nigerija će vjerojatno postati treća najmnogoljudnija zemlja na svijetu do sredine ovog stoljeća, nadmašivši SAD. Njegov najveći grad, Lagos, trebao bi biti najveći grad na svijetu po broju stanovnika 2075. sa 61.5 milijuna stanovnika na temelju srednjeg scenarija (SSP 2).

Oko 81 posto predviđene populacije Nigerije od oko 477 milijuna patilo bi od ovih ekstremnih temperatura. To bi moglo natjerati ogromne brojeve da migriraju, ali je vrlo teško predvidjeti razvoj situacije.

“Predviđanje stvarne veličine klimatskih migracija i dalje je izazov. Ljudi radije ne migriraju. Također, u dijelu svijeta postoji prostor za lokalnu prilagodbu u granicama, ali na globalnom jugu to će zahtijevati brzo poticanje ljudskog razvoja”, rekao je Scheffer.

Azija

Predviđa se da će azijska populacija narasti na više od 5 milijardi do 2070., a veliki broj zemalja iskusit će srednje godišnje temperature veće od 29 Celzijevih stepeni.

Najgore bi bila pogođena Indija, s populacijom koja bi mogla doseći 1.6 milijardi, od kojih bi više od polovice doživjelo ovu ekstremnu vrućinu.

Gotovo cijeli Ujedinjeni Arapski Emirati i Kambodža postali bi gotovo nemogući za život, uključujući i gusto naseljena područja južnog Vijetnama i istočnog Pakistana.

Oceanija

Ekstremna vrućina Oceanije bila bi ograničena na uglavnom nenaseljena područja Papue Nove Gvineje i sjeverne Australije, pri čemu bi većina stanovništva Australije ostala pretežno smještena uz južnu i istočnu obalu.

Dok je Scheffer povukao paralele u potrebi rješavanja klimatskih promjena s odgovorom na pandemiju bez presedana, istaknuo je da neće biti olakšanja nakon što se velika područja planeta zagriju na razine koje se jedva mogu preživjeti.

“Ne samo da bi to imalo razorne izravne učinke nego ostavlja ljude manje sposobnima da se nose s budućim krizama poput novih pandemija. Jedina stvar koja može spriječiti ovo je brzo smanjenje emisije ugljika”, rekao je.

Više od 100 svjetskih čelnika želi prestati krčiti šume do 2030.

Podsjetimo, svjetski lideri okupljeni su u Glasgowu na jednoj od možda i najvažnijih konferencija u povijesti.

Jedno od obećanja je da će se do kraja desetljeća zaustaviti i preokrenuti trendovi u krčenju šuma i degradaciji tla, što bi trebalo utjecati na štetne emisije plinova.

To će biti podržano i s 19 milijardi dolara javnih i privatnih sredstava.

Deklaracija o korištenju šuma i zemljišta pokrivat će šume ukupne površine veće od 13 milijuna četvornih milja, a zajedničku izjavu na konferenciji o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (COP26) između ostalih su podržali i Brazil, Indonezija i Demokratska Republika Kongo, na čijim teritorijima se nalaze velika prostranstva tropskih kišnih šuma.

Što je još dogovoreno?

Ulagači, koji ukupno upravljaju imovinom vrijednom oko 8700 milijardi dolara, također su se obvezali da će do 2025. prestati ulagati u aktivnosti povezane s krčenjem šuma, što se odnosi i na proizvodnju govedine, palminog ulja, soje i pulpe.

Pet zemalja, uključujući Britaniju i Sjedinjene Države, te skupina globalnih dobrotvornih organizacija, obvezali su se i osigurati 1.7 milijardi dolara za potporu autohtonom stanovništvu u očuvanju šuma i jačanju njihovih prava na zemljište.

Najvažniji cilj konferencije u Glasgowu je donijeti odluke kojima bi se rast temperature zadržao na maksimalno 1.5 stepeni u odnosu na predindustrijsko razdoblje, pri čemu znanstvenici kažu da će šume i takozvana “rješenja temeljena na prirodi” biti od vitalnog značaja za postizanje tog cilja.

Prema podacima projekta Biomass Carbon Monitor, šume su od 2011. svake godine uklonile oko 760 milijuna tona ugljika, kompenzirajući oko osam posto emisija ugljičnog dioksida iz fosilnih goriva i cementa.

*Izvor: index.hr

U Cazin sletjela jedna od najrijeđih ptica, ima ih još samo 300 na svijetu

Izvor:

klix.ba

Novi dramatičan izvještaj UN-a: Idemo prema klimatskoj katastrofi, sat glasno otkucava

Prema studiji UN-ovog programa za okolini, nacionalni planovi za smanjenje emisija ugljika daleko su ispod onoga što je potrebno za sprječavanje opasnih klimatskih promjena.

Njihovo izvješće o jazu emisija kaže da obećanja zemalja neće uspjeti održati ciljeve za smanjenje globalne temperature u ovom stoljeću.  Analiza Unepa sugerira da bi se Zemlja mogla zagrijati za oko 2.7 stupnjeva, što bi moglo imati razorni utjecaj.

“Da bismo ograničili globalno zagrijavanje na 1.5 Celzijevih stupnjeva, imamo osam godina da gotovo prepolovimo emisije stakleničkih plinova: osam godina da napravimo planove, uspostavimo politike, implementiramo ih i na kraju ostvarimo smanjenja”, poručili su iz Unepa. “Sat glasno otkucava” dodali su.

Ipak, postoji nada da se, ako se ostvare dugoročni ciljevi, temperature mogu značajno obuzdati.

“Ovo je još jedan gromoglasan poziv na buđenje”, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres samo nekoliko dana prije otvaranja COP26 u Glasgowu.

Emisije štetnih plinova su prošle godine bile na novom vrhuncu unatoč pandemiji.

Neuspjesi političkih čelnika

Guterres vjeruje da rezultati izvješća naglašavaju neuspjehe političkih čelnika.

“Jaz u emisijama štetnih plinova rezultat je jaza u vodstvu. Ipak, lideri još uvijek mogu napraviti prekretnicu u zeleniju budućnost umjesto prijeći granicu koja vodi u klimatsku katastrofu”, rekao je Guterres sugerirajući kako u izvješću postoji tračak nade.

Oko 50 zemalja i članice Europske unije obećale su postići nultu stopu svih emisija stakleničkih plinova.

Analiza Unepa otkriva da bi, ako bi se ovi planovi u potpunosti implementirali, to moglo smanjiti porast temperature za 0.5 stupnjeva do 2100. godine.

To bi snizilo globalnu temperaturu na 2.2 stupnja, što bi izazvalo dramatične i smrtonosne posljedice zatopljenja, ali bi bio korak u pravom smjeru odakle svijet trenutno ide.

Studija: Najbogatiji emitiraju veći ugljični otisak nego siromašni

Najbogatiji ljudi onečišćuju planet više nego siromašni i protiv njih bi trebalo poduzeti ciljane mjere, preporučuje se u studiji koju je objavio World Inequality Lab (WIL) nekoliko dana do Svjetske konferencije o klimi COP26 u Glasgowu.

Razine emisija ugljika ove godine otprilike su jednake pretpandemijskoj godini.

Svaka osoba u skupini 1 posto najbogatijih na svijetu emitirala je 110 tona CO2 u 2019., stoji u studiji koju je vodio ekonomist Lucas Chancel, sudirektor WIL-a, Škole ekonomije u Parizu.

Kumulativno, to je 17 posto svjetskih emisija CO2 ove godine. Te emisije rezultat su ponašanja u potrošnji i ulaganjima te kategorije stanovništva, navodi WIL.

Tako je 10 posto najbogatijih na svijetu odgovorno za polovicu emisija CO2 na planetu. Na suprotnoj strani je polovica najsiromašnijeg stanovništva svijeta koja je u prosjeku emitirala 1.6 tona ugljika po osobi, odnosno 12 posto svjetskih emisija.

“Snažna nejednakost postoji u doprinosu klimatskom problemu”, kaže Lucas Chancel i ocjenjuje da “gradijent prihoda i baštine objašnjava velik dio nejednakosti” u emisijama CO2.

Ponašanje pojedinaca

Osim najbogatijih ljudi na svijetu, i najrazvijenije zemlje proizvode veći ugljični otisak kada se uzmu u obzir proizvodi koji se izrađuju u inozemstvu i uvoze u te države.

Europa, koja je posebno istaknuta u ovoj studiji, ako se uključe emisije ugljika proistekle iz takvih proizvoda, odgovorna je za 25 posto emisija.

Izvješće predlaže rješenja pa tako smatra da bi u političkom odlučivanju trebalo voditi računa o ponašanju pojedinaca.

To je moguće učiniti porezima na ulaganja u djelatnosti koje onečišćuju i temelje se na fosilnim gorivima, pa bi se mogli uvesti progresivni porezi, na primjer na kupnju dionica kompanija koje se bave djelatnostima koje nisu usmjerene zelenoj ekonomiji.

Oporezivanje najvećih zagađivača treba revidirati, smatra Lucas Chancel, pa spominje “uvođenje progresivnih ekoloških poreza na bogatstvo”.

“Takav instrument mogao bi biti politički održiviji nego što je porez na potrošnju ugljika koji teško pogađa ljude s niskim dohotkom, a ne uspijeva smanjiti emisije najbogatijih”.

UN-ovo izvješće: U Aziji u 2020. evidentirana najtoplija godina u povijesti

U godišnjem izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO) Ujedinjenih naroda pod nazivom “Stanje klime u Aziji” upozorava se da je klimatskim promjenama dosad pogođen svaki dio te regije.

“Ekstreman utjecaj vremenskih i klimatskih promjena širom ovog kontinenta u 2020. godini je rezultirao smrću više tisuća ljudi, utjecao je na raseljavanje milijuna ostalih, stajao je više stotina milijardi dolara te je istodobno nanio težak udarac infrastrukturi i ekosustavima”, stoji u priopćenju WMO-a.

“Održivi razvoj je ugrožen, suočeni smo s nesigurnošću kada su posrijedi hrana i pitka voda, kao i sa zdravstvenim rizicima i sve očitijim rastućim uništenjem okoliša.”

Veliki gubici

Izvješće je objavljeno samo nekoliko dana prije početka COP26, UN-ove konferencije o klimatskim promjenama koja će se održati u Glasgowu od nedjelje 31. listopada do 12. studenoga.

U izvješću se iznose i podaci o ukupnim godišnjim prosječnim gubicima povezanim s opasnostima što ih sa sobom nose klimatske promjene. Procjenjuje se da je Kina pretrpjela gubitak od oko 238 milijardi dolara, a slijede Indija s gubitkom od 87 milijardi dolara, Japan s 83 milijarde dolara i Južna Koreja s 24 milijarde dolara.

No kada se u obzir uzme veličina ekonomije zemlje, očekuje se da će prosječan godišnji gubitak iznositi čak 7.9 posto bruto domaćeg proizvoda za Tadžikistan, 5.9 posto za Kambodžu i 5.8 posto za Laos.

Dugoročno raseljavanje

Predviđa se da će porast temperature i vlage rezultirati i efektivnim gubitkom radnih sati na otvorenom na cijelome kontinentu, s potencijalnim troškovima koji bi mogli iznositi više milijardi dolara.

“Vremenske i klimatske promjene, posebno poplave, oluje i suše, ostavile su goleme posljedice u brojnim državama regije. Sve navedene promjene zajedno uvelike utječu na dugoročni održivi razvoj”, rekao je šef WMO-a Petteri Taalas.

Uočili smo da je raseljavanje stanovništva, koje je povezano s klimatskim promjenama u Aziji, dugoročno jer se ljudi ne mogu vratiti kućama, stoji u izvješću.

Katastrofalni vremenski uvjeti

U 2020. godini poplave i oluje utjecale su na živote oko 50 milijuna stanovnika Azije, što je rezultiralo s više od 5000 smrtnih ishoda.

U izvješću se ističe da je ta brojka niža od godišnjeg prosjeka u posljednja dva desetljeća (158 milijuna stanovnika pogođenih vremenskim i klimatskim promjenama i oko 15.500 smrtnih ishoda) “i dokaz je uspješnog funkcioniranja sustava ranog upozoravanja u brojnim azijskim državama”.

U najtoplijoj dosad evidentiranoj godini u Aziji zabilježena je srednja temperatura koja je bila za 1.39 stupnjeva Celzija iznad prosjeka u odnosu na razdoblje od 1981. do 2010.

Sibirski grad Verhojansk ovog je ljeta postavio temperaturni rekord s 38 Celzijevih stupnjeva. To je najviša ikada dosad zabilježena temperatura na području sjeverno od Arktičkog kruga.

Nestanak ledenjaka

U 2020. prosječne temperature površine mora dosegle su rekordno visoke vrijednosti u Indijskome, Tihom i Arktičkom oceanu.

U izvješću stoji da temperature površine mora i zagrijavanje oceana u području Azije rastu i više od globalnog prosjeka te da su se zagrijale više nego trostruko od prosjeka u odnosu na Arapsko more i dijelove Arktičkog oceana.

Satelitske snimke pokazuju da je nakon ljetnog otapanja minimalni opseg arktičkoga morskog leda u 2020. godini bio drugi najniži od 1979. godine.

Na Tibetanskoj visoravni i na Himalaji još uvijek se nalazi oko 100.000 četvornih kilometara ledenjaka, što je najveća količina leda izvan polarnih regija. Ondje izvire 10 glavnih azijskih rijeka.

“Povlačenje ledenjaka se ubrzava. Predviđa se da će se masa ledenjaka do 2050. smanjiti za 20 do 40 posto, što će bez sumnje utjecati na život i sredstva za život oko 750 milijuna ljudi u regiji”, navodi se u izvješću.

Spomenute promjene imaju goleme posljedice na globalnu razinu mora, na regionalne hidrološke cikluse i na opasnost od klizišta i lavina.

Četvrtina azijskih šuma mangrova, stabala vrlo otpornih na morsku sol, nalazi se u Bangladešu, no broj mangrova izloženih tropskim olujama u toj zemlji u razdoblju od 1992. do 2019. smanjio se za 19 posto, stoji u izvješću WMO-a.

Sir David Attenborough: Ako sada ne djelujemo, bit će prekasno

Sir David Attenborough također je poslao upozorenje uoči klimatskog summita COP26 u Glasgowu.

“Ako sada ne djelujemo, bit će prekasno. Najbogatije nacije imaju moralnu odgovornost pomoći najsiromašnijima na svijetu. Bilo bi katastrofalno da ignoriramo njihove probleme. Svaki dan u kojem ne učinimo nešto po tom pitanju je izgubljen dan”, rekao je Attenborough.

Kaže da je UN-ovo istraživanje dokazalo kako on i drugi nisu “dizali buku oko ničega” te da su rizici stvarni.

“Ono što su klimatski znanstvenici govorili 20 godina i ono o čemu smo izvještavali nije bila lažna uzbuna. Stvari se pogoršavaju”, kaže.

Odlučujuće desetljeće

Njegov poziv na hitan odgovor odražava najnoviju znanstvenu procjenu da se globalne emisije ugljika moraju prepoloviti najkasnije do 2030. kako bi se izbjegli najgori utjecaji porasta temperatura.

Zato se nadolazeće godine opisuju kao “odlučujuće desetljeće” i zato su sada razgovori na COP26 tako ključni za postavljanje svijeta na sigurniji put.

Kako stvari stoje, predviđa se da će emisije nastaviti rasti umjesto da počnu padati, a Sir David je zvučao ogorčenije nego prije.

“Bit će prekasno ako sada ne djelujemo, moramo to učiniti sada”, kaže.

Izvor:

BUKA

Kreće izgradnja najvećeg vjetroparka u BiH

U petak, 22. oktobra, je u zgradi Općine Tomislavgrad održan sastanak s predstavnicima firmi – uglagača u izgradnju još jedne vjetroelektrane u Livanjskom kantonu.

Riječ je vjetroelektrani Ivovik koja bi se početkom iduće godine trebala graditi na području Tomislavgrada i Livna.

Kako je zaključeno na sastanku, s ukupnom jačinom svih vjetroagregata od 84 MW, ulaganjem od 130 miliona eura, VE Ivovik predstavlja najveće ulaganje u obnovljive izvore energije u BiH.

                                                      Sa sastanka u Tomislavgradu

 Sastanku su prisustvovali načelnik Općine Tomislavgrad, Ivan Buntić, predsjednik Vlade Hercegbosanske županije, Ivan Vukadin, ministar rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih u Vladi HBŽ, Momčilo Bajić te gosti iz Narodne Republike Kine, Liu Yuan, predstavnik China National Technical Import & Export Corporation, Cao Qiem, predstavnik Powerchina Resources LTD i Lu Yiming, predstavnik Powerchina Resources LTD – Central & Eastern Europe Office.

Izvor:

Biznisinfo.ba

Jajce izglasalo: Nema izgradnje mini hidroelektrane

Fotografija: dron.ba

Općinsko vijeće Općine Jajce zasjedalo je nakon sedam mjeseci pauze. Na stolu bilo i glasanje o izgradnji novih mini hidroelektrana na rijeci Plivi. Usvojena je deklaracija „Općina bez brana“ Koalicije za zaštitu rijeka BiH kao i zaključak protiv gradnje MHE na području općine Jajce.

Podsjetimo, početkom ove godine aktivisti u Jajcu su prikupili 6.000 potpisa protiv gradnje dvije mini hidrocentrale, planirane za postavljanje 300 metara od jajačkog vodopada u centru grada.

Peticiju je potpisalo i nekoliko vijećnika koji su danas ponovo potvrdili svoju odluku.

Samir Beharić, predstavnik nevladinih organizacija iz Jajca, kazao je jutros u Novom danu kako je načelnik Edin Hozan “deklarativno protiv” gradnje MHE, ali da je jedan od rijetkih koji nije potpisao peticiju.

“Njegove veze s investitorima postoje, kakve su, još ne znamo. Ovdje se radi o dobro organizovanom lobiju koji u cijelom SBK i BiH dovodi investitore, u kojem oni isključivo kao pojedinci imaju profit od gradnje MHE. Trenutno u BiH je u funkciji 115 MHE, 37 je na području SBK. Naš kanton je najviše pogođen gradnjom MHE. Četiri rade na području Jajca, a punjenje budžeta od njih je 0,46 posto. Više novca budžet općine Jajce primi od taksi za rodne listove nego što bi primio od malih HE. Zaposlene bi bile jedna ili dvije osobe. To stalno treba govoriti jer investitori i političari ne govore istinu jer su dio tala”, rekao je Beharić.

Izvor:

N1

Bihaćki “Komrad” otvorio reciklažno dvorište za selektiranje korisnog otpada

U novoizgrađenom objektu će se prikupljeni papir, staklo i plastika sortirati, odnosno pripremati za daljnju obradu

Javno komunalno preduzeće “Komrad” Bihać danas je otvorilo reciklažno dvorište za selektiranje korisnog otpada. U novoizgrađenom objektu će se prikupljeni papir, staklo i plastika sortirati, odnosno pripremati za daljnju obradu.

 – Ponosni smo na ovaj projekat, jer je ovo zapravo preuzimanje pravne stečevine i dobrih praksi Evropske unije. Čini mi se da idemo korak naprijed u odnosu na sve ostale u Bosni i Hercegovini, a vrlo brzo ćemo jednostavno svi morati na ovakav način postupati sa prikupljenim otpadom – izjavio je direktor tog preduzeća Mehura Selimović.

Sredstva za realizaciju

Sredstva za realizaciju su nabavljana sukcesivno od početka realizacije projekta 2013. godine, uz pomoć partnera.

– Od Grada Bihaća i Vlade Unsko-sanskog kantona na osnovu eko – naknada dobili smo 90 hiljada KM za izgradnju objekta, zatim 50 hiljada od Federalnog fonda za zaštitu okoliša kojima smo osigurali traku za sortiranje otpada, te naravno uz izvanrednu saradnju sa vjerovatno i najvažnijim partnerom EKOPAK-om – dodao je Selimović.

EKOPAK je prvi ovlašteni operater sistema za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sarađuje sa desetak javnih komunalnih preduzeća na teritoriji Federacije, a u toj saradnji već skoro osam godina prednjači bihaćki “Komrad”.

Prikupili više od 250 hiljada tona ambalažnog otpada

 – Oko pedeset posto od ukupne količine prikupljenog ambalažnog otpada u saradnji sa federalnim komunalnim preduzećima dospijeva nam iz Javnog komunalnog preduzeća “Komrad” iz Bihaća. To dovoljno govori do kojeg je nivoa došlo ovo preduzeće u periodu od osam godina – kazala je direktorica EKOPAK-a Amela Hrbat.

Komrad Bihać je prošle godine prikupio više od 250 hiljada tona ambalažnog otpada, a nakon ovih i predstojećih ulaganja tendencija je da se ta količina udvostruči.

Zadovoljstvo realiziranim projektom i modernizacijom bihaćkog komunalnog preduzeća naglasili su i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić i ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša USK Adnan Alagić, naglasivši njegovu ekološku važnost za Kanton koji promovira svoje prirodne i turističke vrijednosti i potencijale

Izvor:

Avaz.ba

JAVNI POZIV ZA PRISUSTVOVANJE OKRUGLOM STOLU “SPECIJALIZACIJA SUDIJA UPRAVNOG ODJELJENJA KANTONALNOG SUDA U SARAJEVU ZA OKOLIŠNE SPOROVE – IZAZOVI I PERSPEKTIVE”

U sklopu projekta “20-21BA01 Eco-Justice” (Eko-pravda), koji je podržan od strane Ambasade Češke Republike u BiH kroz program Transition, Udruženje „Resursni Aarhus centar u BiH“ pokrenuta je inicijativa da se u okviru Kantonalnog suda u Sarajevu uspostavi posebno odjeljenje, a s ciljem specijalizacije pojedinih sudija ovog Suda za bavljenje isključivo predmetima sporova koji se tiču okolišnih pitanja.

Ono što je osnovni motiv za ovu projektnu aktivnost jeste činjenica da, kada je u pitanju procesuiranje upravnih sporova koji se tiču izdavanja okolišnih dozvola pred Kantonalnim sudom u Sarajevu – iskustvo je pokazalo da se u praksi, upravni spor povodom izdavanja okolišne dozvole vodi do i preko pet godina pred ovim Sudom, najviše iz razloga što se ovakva vrsta postupaka ne tretira kao prioritet.

Tokom mjeseca oktobra, predstavnici Udruženja “Resursni Aarhus Centar u BiH” su održali sastanak s predstavnicima Upravnog odjeljenja Kantonalnog suda u Sarajevu, a na kojem su razmijenjena mišljenja o trenutnom stanju upravnih sporova u vezi s okolišnim predmetima koji se vode pred ovim Sudom, mogućnosti osnivanja zasebnog odjeljenja unutar Suda koje bi se bavilo isključivo ovim pitanjima, kao i specijalizacije pojedinih sudija Upravnog odjeljenja.

U tom smislu, dana 19. oktobra 2021. godine će biti održan okrugli stol u Hotelu Ibis Styles Sarajevo, u trajanju od 13:00 h do 16:00 h, a na kojem će se zainteresirana stručna javnost te građani imati priliku upoznati sa trenutnim stanjem kada je riječ o upravnim sporovima koji se vode povodom okolišnih dozvola pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, kao i generalni pregled dužine trajanja postupka u predmetima upravnih sporova u pogledu izdavanja okolišnih dozvola, pozitivni propisi koji reguliraju položaj sudova u F BiH, odredbe Aneksa Pravilnika o vremenskim okvirima za postupanje po predmetima u sudovima i tužilaštvima u Bosni i Hercegovini- optimalni rokovi za rješavanje predmeta (prečišćeni tekst), iskustvima Udruženja „Resursni Aarhus Centar u BiH“ u podnošenju tužbi u upravnim sporovima povodom izdatih okolišnih dozvola, te izazovima i dilemama u postupanju sudova u predmetima koji se tiču zaštite okoliša.

Ovim putem Vas pozivamo da uzmete učešće u diskusiji na okruglom stolu, te iznesete svoja mišljenja i sugestije.

S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju, broj učesnika je ograničen, te stoga molimo da svoje sudjelovanje na ovom događaju potvrdite putem online prijave, najkasnije do 18. oktobra 2021. godine do 17:00 h, dostupne na sljedećem linku, ili putem e-maila: maja_mirkovic@hotmail.co.uk; koordinator@aarhus.ba te admin@aarhus.ba.

Izvor:

Aarhus.ba

Prijava: Nezakonito vadio šljunak i prodavao drugima

Prirodni šljunak i pijesak je u kontinuitetu prodavalo domaćim kupcima u količini od 242.850,22 m 3 čime je ostvarilo protivpravnu imovinsku korist za navedeno privredno društvo u iznosu od 2.329.772,78 KM bez PDV-a.

Policijska uprava Doboj,  30.09.2021. godine, Okružnom javnom tužilaštvu Doboj podnijela je Izvještaj o izvršenom krivičnom djelu protiv lica inicijala P.Đ. iz Dervente, zbog osnova sumnje da je  u periodu od 01.05. do 17.07.2017. godine izvršilo krivično djelo „Zloupotreba ovlašćenja u privredi“ i u periodu od 18.07.2017. do 31.03.2021. godine, izvršilo krivična djela  „Nezakonito postupanje u privrednom poslovanju“ i „Protivpravno zauzimanje i eksploatacija prirodnih bogatstava i dobara od opšteg značaja“.

Prijavljeno lice inicijala P.Đ. postoji osnov sumnje da je kao odgovorno lice jednog privrednog društva iz Dervente, na području grada Doboja sa zemljišnih parcela u blizini korita rijeke Bosne obavljalo privrednu djelatnost iskopa, vađenja i prodaje prirodnog šljunka i pijeska bez potrebnih zakonskih odobrenja pa samim time bez plaćanja odgovarajućih naknada, a u namjeri da tom privrednom društvu pribavi protivpravnu imovinsku korist, a izvađeni materijal je deponovalo na poljoprivrednom zemljištu na kojem se nalazi postrojenje separacije bez odobrenja, te takvo zemljište koristilo u nepoljoprivredne svrhe izbjegavši platiti naknadu za izmjenu namjene zemljišta.

Prirodni šljunak i pijesak je u kontinuitetu prodavalo domaćim kupcima u količini od 242.850,22 m 3 čime je ostvarilo protivpravnu imovinsku korist za navedeno privredno društvo u iznosu od 2.329.772,78 KM bez PDV-a.

Takođe navedeno lice suprotno svim zakonskim propisima nije vršilo prijavu, obračun i uplatu naknade za korišćenje mineralne sirovine, pa je na taj način pri izvršavanju zakonskih obaveza – plaćanja naknade za mineralne sirovine uskratilo sredstva koja predstavljaju prihod Republike Srpske i grada Doboja u ukupnom iznosu od 140.967,16 KM, što predstavlja štetu za budžet Republike Srpske i gradski budžet Doboja, a korist za pomenuto društvo, stoji na sajtu MUP RS.

Izvor:

BN